Fikret-ef. Kalabić master teza diplomskog rada na temu „Jedan od na uloga roditelja u povećanju obuhvatnosti djece mektebskom nastavom u Luksemburgu“, odbranio je na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, pod mentorstvom dr. sc. Nezira Halilovića.

Recenzenti Kalebićeve sada knjige su: prof. dr. Nezir Halilović prof. dr. hfz. Halil ef. Mehtić hfz. Velid ef. Kalabić.

Master teze Fikret-ef., može biti od velike koristi profesorima i vjeroučiteljima a posebno izvođačima mektebske nastave u dijaspori.



- „Često imam običaj reći da nas sistemi odgajaju i obrazuju za razne vrste poslova psim za roditeljstvo, za koje se ima priliku educirati samo mali broj stanovnika koji se odluče za neki nastavnički poziv. U ovom vremenu, identitetske sluđenosti, ova knjiga je izvrstan izvor informacija i poziv na edukaciju roditelja koji su temelj razvoja identiteta djeteta naročito u osjetljivoj pubertetskoj fazi propitivanja vrijednosti. Edukacija roditelja kao i saradnja roditelja i institucija, u ovom slučaju mekteba, je od iznimne važnosti da dijete ima jasnu okosnicu razvoja identiteta i čvrstu alternativu propagandnim narativima kojima obiluju digitalni mediji.
Poziv na edukaciju roditelja, pa dodala bih i svih onih koji se pripremaju za buduće roditeljstvo, da sinergijskim djelovanjem sa svim relevantnim društvenim komponentama, nije pitanje samo Luksemburga već se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu. Posebno je vrijedno ukazivanje mr. Kalabića na odmicanje od dogmatskih pristupa i otvorene razgovore koji razvijaju međusobno povjerenje i uvažavanje svih strana.
Roditelj je nezamjenjiv faktor u ispravnoj gradnji identiteta mladih osoba bez obzira na društveno okruženje u kojem se nalazimo, te se nadam da će nam ova knjiga vratiti dijelove u kojima smo se pogubili. Ako mi ne budemo usmjeravali djecu i omladinu ka ispravnim visoko moralnim vrijednostima neko sigurno hoće onim vrijednostima koje nisu nužno u najboljem interesu djeteta a ni zdravog društva“, napisala je Tahani Komarica nakon čitanja sada knjige i doktoranta Fikret-ef. Kalabića.

Fikret-ef. Kalabić rođen je u Rujnici kod Zavidovića u Bosni i Hercegovini. Završio je medresu i Islamski pedagoški fakultet u Zenici, odsjek Islamska vjeronauka. Diplomski rad master studija je odbranio na istom fakultetu, a sada je već u pripemi za doktorat.
Kalabić je imam u džematu AIWL Wiltz u Luksemburgu.

Pred najavu promocije knjige u nastavku objavljujemo predgovor mentora i određene inserte iz vrlo korisne knjige:

- 'Master Fikret-ef. Kalabić je svoj naučni interes usmjerio u pravcu uključenja što većeg broja djece u mektebsku nastavu a samim tim i većeg obuhvata djece mektebskom nastavom u Luksemburgu.

Njegova master tema Uloga roditelja u povećavanju obuhvata djece mektebskom nastavom će zainteresirati ne samo muallime nego i roditelje koji u ovom dijelu odgovornosti predstavljaju važan faktor imajući značajan udjel kada se radi o organizacije nastave u mektebima diljem Luksemburga, zemlje njihovog stalnog boravka.

Nastavno-vaspitni i pedagoški rad u okviru mektbske nastave je od izuzetne važnosti budući da generacije i generacije, naraštaj za naraštajem mladih ljudi a naročito djece svakodnevno provode prisustvovanjem predavanjima i nastavi vjeronauke što im omogućuje da vode život ispunjen duhovnim vrijednostima islama i islamske kulture.

U svojoj studiji ef. Kalabić je obrađuje istraživanja na uzorku od 120 polaznika mektebske nastave i 52 roditelja u džematima u Luksemburgu'.

---

Prof. dr. Nezir Halilović

PREDGOVOR MENTORA
Ako odgoj nije ljubav, briga,
pomoć, podrška i pažnja,
onda uopće ne znamo šta je to odgoj. Hal

Roditelji su prvi i najznačajniji učitelji u životu djece. Ono što roditelji nauče dijete, ono uglavnom trajno nosi sa sobom čitavog života. U porodici i od roditelja se uče prve riječi, prvi postupci, odnosi prema svemu, pa čak i način izražavanja emocija, bilo da je u pitanju radost, žalost ili nešto treće. Utjecaj roditelja na svoju djecu je neupitan i u ranom uzrastu je jedini utjecaj. Upravo iz tog razloga u ranom periodu dječjeg života roditelji mogu usmjeravati svoje dijete u željenom pravcu.

Istinu je rekao Allahov Poslanik, a.s., u svome hadisu:
„Svako dijete se rađa u prirodnoj vjeri – fitri, a zatim ga njegovi roditelji učine Židovom, kršćaninom ili vatropoklonikom.“ (Buharija i Muslim)

U navedenom hadisu, Muhammed, .a.s., koji je jasan putokaz i milost svim svjetovima ukazuje na dvije velike istine.

Prva je prirodnost djeteta koja dolazi zajedno sa njegovim životom. Ta njegova prirodnost je predmetom brojnih naučnih i literaturnih radova. Haj ibn Jakzan, Robinzon Kruso, itd. Samo su neki od naslova koji opisuju taj susret osoba koje su odrastale pod utjecajima dvije različite kulture, ili tačnije rečeno, dva različita modaliteta odgoja. U tom susretu snažniji uvijek pobjeđuje, ali se razlika u utjecajima vrlo jasno uočava.

Problem nastupa kada u dječji život počnu ulaziti druge osobe koje također vrše svoj utjecaj na dijete. Npr. druga braća i sestre, njegovi vršnjaci, rođaci, društvo iz komšiluka, rodbina. Čak ni to nije problem dok roditelji i te druge osobe njeguju isti sistem vrijednosti i imaju iste ciljeve u pogledu razvoja tog mladog bića. Problem nastupa onog trenutka kada se uoči da roditelji kod djeteta njeguju i pokušavaju razviti jedne vrijednosti da npr. vršnjaci nagovaraju dijete na potpuno suprotne riječi, vrijednosti i obrasce ponašanja. Tada dolazi do svojevrsnog vrijednosnog konflikta u kome se spoznaje suština autoriteta roditelja u pristupu odgoju njihove djece. Još veći problem nastupa kada dijete dođe u dodir sa odgojno-obrazovnim ustanovama i kada dođe do sukoba vrijednosti na relaciji roditelji i ustanova. Ustanove su dio profesionalnog odgojno-obrazovnog sistema i iza njihovog funkcionisanja stoje stotine, pa i hiljade, vrhunskih stručnjaka i najboljih umova iz te oblasti.

U tim okolnostima utjecaj roditelja na dijete se minimalizira i uglavnom ustanove preuzimaju primat. Upravo iz tog razloga svako društvo zahtijeva da ustanove nude iste odgojne vrijednosti, obrasce ponašanja kao i roditelji. Ta problematika je posebno aktuelna u relaciji domicilno stanovništvo i doseljenici, gdje je vrlo snažno očituje pritisak domicilne kulture da nametne svoje vrijednosti, svoj jezik, svoju kulturu, pa čak i svoja vjerovanja, djeci koja dolaze iz drugih kultura.

U takvim okolnostima, posebno velika blagodat za roditelje je kada imaju ustanove i institucije koje su im podrška u očuvanju njihovog maternjeg jezika, njihove autohtone kulture i njihove vjere i vjerovanja. Za sve naše ljude u Dijaspori ta institucija je Islamska zajednica koja je putem mekteba jedna nemjerljiva podrška roditeljima u težnji da njihova djeca zadrže svoju nacionalnu, vjersku i kulturološku originalnost, bez obzira na društvo i sredinu u kojoj privremeno ili trajno žele da žive. Tada roditelji jasno sagledavaju koliko im znači ta podrška u odgoju njihove djece.

Upravo na tom tragu je i djelo Fikreta Kalabića od nemjerljivog značaja jer propituje „Ulogu roditelja u povećanju obuhvatnosti djece mektebskom nastavom u Luksemburgu“.

Za razliku od uobičajenih spekulativnih pristupa kada pojedinci svoje ideje, svoje misli, dižu na pijedestal zakona, prijeko je potrebno propitati bazu, odnosno empirijski utvrditi koja je stvarna uloga roditelja u odnosu prema mektebu. Tim prije, jer su roditelji dosta heterogena skupina, sa dosta različitih ciljeva i interesa, raznih profila ličnosti, obrazovnog nivoa, sa raznim zanimanjima kojima se bave. Tako heterogenu strukturu teško je obuhvatiti jednom idejom, jednom mišlju, ali se zato sa empirijskim pristupom dolazi do pouzdanih podataka na osnovu kojih se otkrivaju suštinski odnosi prema posmatranoj pojavi.

Mekteb za sve naše ljude u dijaspori nudi ono što ni jedna druga postojeća odgojno-obrazovna ustanova ne može ponuditi objedinjeno na jednom mjestu. Razlog je jednostavan, mekteb ima najdužu odgojno-obrazovnu tradiciju u životu Bošnjaka i mekteb je u samoj srži našeg bošnjačkog bića. Kao takav on objedinjuje sve: i vjeru, i narod, i naciju, i kulturu, i jezik, i vrijednosti, i autoritete, i zajednicu, i Dakle, jako mnogo toga je u ponudi i u opticaju.

Pa ipak, svjedoci smo različitim pojavama. Jedni roditelji žele da im djeca idu u mekteb i insistiraju na tome, nekada je insitiranje na samoj granici prisile, ali ipak se uočava da njihova djeca ne postižu dobre rezulatte u mektebu. Sa druge strane, nekim rodtiteljima je potpuno svejedno da li im dijete ide u mekteb ili odlazi u park, šetnju ili neke druge aktivnosti, ali ta djeca koja idu u mekteb iz takvih porodica, koje ih uopće ne podstiču, postižu vrhunske rezultate. Veoma različiti procesi se paralelno dešavaju. U tim slučajevima lijek za posmatranu pojavu je empirijsko istraživanje koje daje prostora i uvažava svaki pojedinačni rezultat, a u konačnici sve rezultate svodi na određene zaključke u kojima se jasno prepoznaju trendovi i različite kategorije. U ovom djelu su dirketno prikazani rezltati empirisjkog istraživanja.

Rezulatati jasno ukazuju na nezamjenjivu ulogu mekteba u očuvanju vjerskog, nacionalnog, kulturološkog identiteta naših ljudi u zemljamam van BiH.

Rezultati jasno ukazuju na fundamentalnu ulogu muallima u svakom mektebu, te da od njegove osposobljenosti i posvećenosti poslu koji obavlja i djeci koju poučava uveliko ovise svi ostali odnosi. Sa saradnjom muallima i roditelja postiže se snažna odgojna sinergija u kojoj se djeci može pomoći s obje strane, kako od strane roditelja, tako i od strane muallima, a sinonim za odgoj je pomoć i podrška. Zbog toga je u ovom djelu pažljivo analizirana varijabla nivoa aktivnosti roditelja koja je analizirana u tri segmenta:
1. Kolika je stvarna uključenost roditelja u mektebske aktivnosti i šta ona stvarno znači i koliko doprinosi,
2. Kolika je uključenost roditelja u izradi domaćih zadaća polaznika mekteba i kako se roditelji odnose spram istih,
3. Kakva i kolika je saradnja roditelja s muallimom te kakav je kvalitet roditeljskih instrukcija djetetu.

Pored ove posmatrana je i varijabla same uključenosti djece u mektebskoj nastavi koja je operacionalizirana na:
1. Nivo i kvalitet motivacije kod polaznika mekteba,
2. Korištenje strategija i socijalnih ciljeva učenja kod polaznika mekteba
3. Nivo zainteresovanosti učenika za učenje
4. Kvalitet aktivnosti učenika u mektebu.

Same ove varijable i njihova operacionalizacija ukazuju na prvorazredne probleme i pristupe kojima se bavi ovo djelo. I ne samo da se bavi, nego ovo djelo ima praktičnu dimenziju na način da daje konkretna uputstva i smjernice svim zainteresiranim roditeljima šta da čine u konkretnim situacijama kako bi bili što efikasniji u odgoju svoje djece, kako da pristupe mektebu da bi što kvalitetnije iskoristili njegove odgojne potencijale i učinili ih podrškom sebi i svom odgojnom nastojanju u pogledu svoje djece, kako da ostvare što kvalitetniju saradnju s muallimom, kako bi na svojoj strani dobili podršku jednog stručnjaka čija stručnost im i te kako može pomoći u odgoju njihove djece. I svakako, ono najvažnije, kako da roditelji iskoriste mekteb kao povod za što bolju i kvalitetniju interakciju sa svojom djecom. Od kvaliteta tih relacija uveliko ovisi budući razvoj i napredak njihove djece.

U Sarajevu, 2.11.2020. godine

---

Osvrt na istraživačke hipoteze:
 U potpunosti je prihvaćena prva podhipoteza koja je glasila Predpostavljamo da postoji statistički značajna razlika u stavovima roditelja koji su aktivni i koji nisu u mektebskom procesu, o roditeljskoj instrukciji djetetu: da roditelji koji su aktivni u praćenju rada djeteta i mekteba pokazuju statistički značajno veće vrijednosti na skali uključenost u mektebske aktivnosti, budući da su istraživački rezultati pokazali da postoji statistički značajna razlika u stavovima o uključenosti u mektebske aktivnosti roditelja koji su aktivni i onih koji nisu u praćenju rada djeteta i mekteba.
 U potpunosti je odbačena druga podhipoteza koja je glasila Predpostavljamo da postoji statistički značajna razlika u stavovima roditelja o uključenosti u davanje instrukcija djetetu između roditelja koji su aktivni i oni koji nisu u praćenje rada djeteta i mekteba; budući da su istraživački rezultati pokazali da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima o uključenosti u davanje instrukcija djetetu roditelja koji jesu i onih koji nisu aktivni u praćenju rada djeteta i mekteba.
 U potpunosti je odbačena treća podhipoteza koja je glasila Predpostavljamo da postoji statistički značajna razlika u stavovima učenika o motivaciji, korištenju strategija i socijalnim ciljevima između učenika čiji roditelji jesu i onih čiji roditelji nisu aktivni u praćenju rada djeteta i mekteba; budući da su istraživački rezultati pokazali da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima o motivaciji, korištenju strategija i socijalnim ciljevima učenika između učeniak čiji roditelji jesu i onih čiji roditelji nisu aktivni u praćenju rada djeteta i mekteba.
 U potpunosti je odbačena četvrta podhipoteza koja je glasila Predpostavljamo da postoji statistički značajna razlika u stavovima učenika o zainteresovanosti za učenje između učenika čiji roditelji jesu i onih čiji roditelji nisu aktivni u praćenju rada djeteta i mekteba; budući da su istraživački rezultati pokazali da ne postoji statistički značajna razlika o zainteresovanosti za učenje između učenika čiji roditelji jesu i onih čiji roditelji nisu aktivni u praćenju rada djeteta i mekteba.
 U potpunosti je odbačena i peta podhipoteza koja je glasila Predpostavljamo da postoji statistički značajna razlika u stavovima učenika o aktivnostima u mektebu, između učenika čiji roditelji jesu i onih čiji roditelji nisu aktivni u praćenju rada djeteta i mekteba; budući da su istraživački rezultati pokazali da ne postoji statistički značajna razlika između učenika čiji roditelji jesu i onih čiji roditelji nisu aktivni u praćenju rada djeteta i mekteba.

Možemo izvesti zaključak kako je u potpunosti ostvaren istraživački cilj, budući da su istraživački rezultati pokazali jasan odnos između aktivnosti roditelja i kvaliteta učešća učenika u mektebskoj nastavi.
Implikacije istraživačkih rezultata:
 Potrebno je oblikovati edukaciju roditelja za kvalitetno uključivanje i svrsishodnije aktivno učešće u okviru odgojno-obrazovnog rada mekteba u Luksemburgu, a koje će biti u funkciji razvoja kvaliteta učešća učenika u mektebskoj nastavi, ali i da se postigne zainteresovanost roditelja čija djeca ne pohađaju ili su neredovna na mektebskoj nastavi u džematima u Luksemburgu.
 Potrebno je osmisliti edukacijski program za roditelje koji će biti u funkciji razvoja kompetencija za još kvalitetniju aktivnost u mektebskom procesu, radu na domaćoj zadaći učenika i saradnjom s muallimom.
 Potrebno je oblikovati instruktivni rad za roditelje koji će biti u funkciji jačanja njihove kompetencije u razvoju kvaliteta roditeljske instrukcije.
 Potrebno je kreirati odgojni program za mektebsku nastavu koji će biti u funkciji veće obuhvatnosti djece mektebskom nastavom u Luksemburgu, ali i u funkciji razvoja motivacije, korištenja strategija i socijalnih ciljeva učenika koji trenutno pohađaju mektebsku nastavu.

SAŽETAK: Predmet ovog istraživanja bio je odnos aktivnosti porodice u okviru mektebske nastave i kvaliteta učešća učenika u mektebskoj nastavi. Varijabla nivo aktivnosti roditelja operacionalizirana je na: uključenost roditelja u mektebske aktivnosti, uključenost roditelja u rad na domaćoj zadaći učenika, saradnja s muallimom i roditeljska instrukcija djetetu. Varijabla kvalitet učešća učenika u mektebskoj nastavi operacionaliziran je na: kvalitet motivacije, korištenja strategija i socijalnih ciljeva učenika; nivo zainteresovanosti učenika za učenje i kvalitet aktivnosti učenika u mektebu.

Cilj istraživanja bio je da se, na osnovu stavova roditelja i učenika koji pohađaju mektebsku nastavu, ustanovi postoji li statistički značajna povezanost nivoa aktivnosti roditelja u praćenju rada djeteta i mekteba i kvaliteta učešća učenika u mektebskoj nastavi u Luksemburgu.

Do ovako postavljenog cilja nastojalo se doći kroz realizaciju sljedećih istraživačkih zadataka:
- Ispitati stavove roditelja, koji su aktivni i koji nisu u mektebskom procesu, o uključenosti u mektebske aktivnosti učenika i ustanoviti postoji li statistički značajna razlika u njihovim stavovima,
- Ispitati stavove roditelja, koji su aktivni i koji nisu u mektebskom procesu, o roditeljskoj instrukciji djetetu i ustanoviti postoji li statistički značajna razlika u njihovim stavovima,
- Ispitati stavove učenika, čiji roditelji su aktivni i koji nisu u mektebskom procesu, o motivaciji, korištenju strategija i socijalnim ciljevima,
- Ispitati stavove učenika, čiji roditelji su aktivni i koji nisu u mektebskom procesu, o zainteresovanosti za učenje i ustanoviti postoji li statistički značajna razlika u njihovim stavovima,
- Ispitati stavove učenika, čiji roditelji su aktivni i koji nisu u mektebskom procesu, o učeničkim aktivnostima u mektebu i ustanoviti postoji li statistički značajna razlika u njihovim stavovima.

Od istraživačkih metoda korišteni su: metoda analize sadržaja i deskriptivno-analitički servej metod. U oblikovanju teorijskog dijela korištena je metoda analize sadržaja. U empirijskom dijelu korišten je deskriptivno- analitički servej metod prilikom prikupljanja stavova roditelja i učenika, te interpretacije rezultata dobivenih istraživanjem. Istraživačka tehnika bila je anketiranje. U ovom istraživanju korišten je sljedeći istraživački instrumentarij:

Upitnik o uključenosti porodice (Fantuzzo, Tighe & Childs, 2000: 370), RID – test: roditeljska instrukcija djetetu (Suzić, 2005: 909), Motivacija, korištenje strategija i socijalni ciljevi učenika (Guthrie, Wigfield & VonSecker, 2000: 341), Zainteresovanost za učenje (Harackiewicz et al., 2000: 320), Moje aktivnosti u učionici – u mektebu (Gentry, Gable & Ruzza, 2002: 544).

Istraživački uzorak se sastojao od 120 učenika mektebske nastave, tako što je uzorak podijeljen na 60 polaznika mektebske nastave čiji roditelji su aktivni sudionici odgojno – obrazovnog procesa u mektebskoj nastavi i 60 učenika čiji roditelji to nisu. Također, ispitano je 52 roditelja koji su aktivni sudionici odgojno – obrazovnog procesa u mektebskoj nastavi i 52 roditelja koji to nisu.

U potpunosti je ostvaren istraživački cilj, budući da su istraživački rezultati pokazali jasan odnos između aktivnosti roditelja i kvaliteta učešća učenika u mektebskoj nastavi.