Akti države Bosne i Hercegovine koji propisuju nacionalnu zastupljenost u institucijama Bosne i Hercegovine ISTRAŽIVANJE: DEBALANS BOŠNJAKA U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
Autor: MINA Objavljeno: 10. Oct 2024. 13:10:28
SARAJEVO, 10. OKTOBAR 2024. (MINA) - Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini osnova je za imenovanje rukovodilaca i zapošljavanje u državnoj službi. Iako je popis pokazao da su Bošnjaci u Bosni i Hercegovini dominantan narod (50,11% Bošnjaka, 15,43% Hrvata, i Srba 30,78%) istraživanje koje je proveo Istraživački tim Media centra Islamske zajednice potvrđuje da su oni diskriminirani, iako brojčano natpolovična većina. O ovom problemu se do sada mnogo govorilo, iznosili su se različiti podaci i pretpostavke čime se javnost dodatno zbunjivala, ili je služio za međusobne optužbe i politička potkusurivanja. Također, iznosile su se i neistinite tvrdnje i navodi da su Hrvati majorizirani i neravnopravni po pitanju političkog predstavljanja, ili da su Srbi ugroženi unitarizacijom koju provode Bošnjaci. Matematika je, međutim, egzaktna i konkretni podaci o zastupljenosti Bošnjaka na dan 31. decembar 2023. godine u institucijama Bosne i Hercegovine su nedvosmisleni. Dostavile su ih institucije na zahtjev Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (osim sedam institucija, a za njih pet su korišteni javno dostupni podaci iz 2023.). Zabrinjavajuće je da se nakon toga podaci o nacionalnoj zastupljenosti ne ažuriraju, posebno u 2024. godini. Dvije institucije ih čak i skrivaju, jer ih nikada nisu javno objavile (BHANSA, koja zapošljava skoro 500 osoba i Sekretarijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine). Od analizirane 72 institucije, sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru, entitetu RS, te policijskim organima Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su u debalansu u čak 59 institucija uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja zaposlenih, manje ih je na 717 pozicija. Analiza imenovanja rukovodilaca institucija Bosne i Hercegovine, također, potvrđuje da je na više rangiranim pozicijama, koje su važnije i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom, što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje. Na primjer, suprotno Ustavu i zakonima BiH, od 27 imenovanih direktora i jednog generalnog sekretara samo je šest osoba koje se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Dodatni problem je i taj što se radi o institucijama koje ne raspolažu značajnijim budžetskim sredstvima. Niti jedna državna institucija ne posjeduje tačne podatke o ukupnom broju imenovanih lica, državnih i policijskih službenika te zaposlenika niti njihovu nacionalnu strukturu. Agencija za državnu Službu Bosne i Hercegovine posjeduje određenu statistiku o državnim službenicima, ali ih ni ona više ne ažurira. Registar državnih službenika bi trebao biti uspostavljen sredinom 2025. godine, što predstavlja rok propisan izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (član 62a.). Međutim, samo će određeni podaci iz registra biti javno objavljeni. S obzirom na podatke objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine o popunjavanju upražnjenih pozicija u državnoj službi, a posebno o internom napredovanju unutar institucija Bosne i Hercegovine u 2023. i 2024. godini, Bošnjaci su trenutno u većem i ozbiljnijem debalansu nego ranije. Odgovornost za ovakvo stanje snose sve političke stranke u Bosni i Hercegovini i pojedinci koji svojim radnjama krše zakone. Ako se očiti trend nastavi i problem ostavi po strani, uskoro će biti nemoguće bilo šta popraviti. Problemu se mora hitno i sveobuhvatno pristupiti. Bošnjaci se sistemski i planski dovode u poziciju diskriminirane manjine, ne samo u sredinama iz kojih su protjerani, već i u institucijama na državnom nivou, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i važećim zakonima. Istraživački tim Media centra Islamske zajedncie će po prvi put, na jednom mjestu, javnosti predočiti egzaktne podatke, brojeve i tabele, koje ćemo u narednom periodu postupno objavljivati i predočiti javnosti. Ustav i zakoni Bosne i Hercegovine jasno i nedvosmisleno propisuju proporcionalnost po pitanju nacionalne strukture državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine. Političke stranke, politički akteri, i pojedinci, iz različitih interesa, godinama su kršili ove odredbe ili ih ignorisali, zapošljavajući podobne a na štetu Bošnjaka, i nastavljaju sa ovom praksom. U nastavku donosimo pregled akata države Bosne i Hercegovine koji propisuju nacionalnu zastupljenost u institucijama Bosne i Hercegovine: • Ustav Bosne i Hercegovine, Član IX Opšte odredbe: „3. Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine”. • Odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda (U 5/98od 1. jula 2000. godine): Konstitutivnost naroda mora biti shvaćena “kao jedan natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH”. (str 23.) • Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-23-14-1058444) – predmet „Ljubić“ od 1. decembra 2016. godine): „(...) Pored navedenog, iz naprijed navedenih odredaba Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac u institucijama Bosne i Hercegovine uspostavio proporcionalnu zastupljenost Bošnjaka, Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda“ (str. 21.). Inače, „proporcionalnost“ se u ovoj odluci navodi ukupno 64 puta, a na nju se pozvao i podnosilac zahtjeva i koristio je kao argument za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Tako Božo Ljubić navodi: „Načelo proporcionalnosti bi se moralo primjenjivati na način da se ne derogira osnovni smisao proporcionalnosti koji u višenacionalnoj i složenoj Bosni i Hercegovini predstavlja jedan od ključnih elemenata stabilnosti i ravnopravnosti građana i konstitutivnih naroda“. (str. 5 i 6) • Zakon o upravi - Član 7. Zakona: „U organima uprave osigurava se odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini“. Član 61. st. 4. Zakona: „Rukovodilac organa uprave obavezan je da na osnovu i u okviru Ustava, zakona i drugih propisa i smjernica Vijeća ministara savjesno vrši povjerenu mu funkciju i lično je odgovoran za njeno vršenje, kao i za rad organa kojim rukovodi“. • Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine - Član 2. st. 1. Zakona: „Struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva“. • Zakon o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine - Član 3. Principi Zakona (E) Zastupljenost pri zapošljavanju: Odgovorni javni službenik nastoji osigurati da se kod imenovanja na javnu poziciju u pravilu odražava sastav naroda i građana Bosne i Hercegovine. • Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine - Član 3. Zakona: „Sastav državnih službenika i zaposlenih u organima uprave iz člana 2. ovog zakona odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u BiH, u skladu sa čl. V.4.b) i IX.3. Ustava BiH, odredbama Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (...), Zakona o upravi (...) i Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (...).“ • Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine - Član 4. st. (4) „Sastav Vijeća, u pravilu odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine i spolnu zastupljenost u Bosni i Hercegovini. Pravilnik Vijeća reguliše postupke koji su neophodni da bi se osiguralo poštovanje važećih odredbi Ustava i zakona Bosne i Hercegovine koji regulišu ovo pitanje“. Član 43. („Kriteriji za imenovanje“) st. (2): „Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja na svim nivoima pravosuđa također trebaju da imaju za cilj i postizanje jednakosti spolova“. • Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine - Član 8. stav 9. „ Struktura zaposlenika kod poslodavca okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.” Mišljenje Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine broj 08-02-4-2673/13 od 25.marta 2013. godine, u vezi s popunjavanjem zaposlenika u jednoj instituciji na nivou države Bosne i Hercegovine, u kojem je navedeno sljedeće: „ (…) Prioritetno bi trebalo primate one kandidate koji pripadaju narodu koji nije dovoljno zastupljen u strukturi zaposlenika poslodavca. Naravno, može se primate samo onaj kandidat koji ispunjava sve uslove za radon mjesto koje se popunjava”. (Mišljenje tadašnjeg državnog ministra pravde Bosne i Hercegovine Bariše Čolaka.) Procentualni omjer koji moraju poštovati sve institucije na nivou Bosne i Hercegovine, kako nalažu Ustav Bosne i Hercegovine i državni zakoni, posebno član 7. Zakona o upravi, je Popis iz 2013. godine (osim policijskih organa). Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. godine (stanovništvo ukupno - 3.531.159): Bošnjaci - 50,11 %, Srbi - 30,78 %, Hrvati - 15,43 %, Ostali - 3,68 %. Osim toga, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, mijenjajući Ustav entiteta Federacije BiH na dan izbora, 2. oktobra 2022. godine, koristio je Popis iz 2013. godine: “(…) objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristit će se za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda.” Amandman CXXVIII, Odluka kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, web stranica Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini: ohr.int Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine - Član 4. Nacionalna zastupljenost: „Struktura policijskih službenika u policijskim organima uopšte odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine.” Identična odredba se nalazi u svim relevantnim zakonima koji se odnose na pojedine policijske organe na nivou Bosne i Hercegovine, npr. na Agenciju za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, Graničnu policiju Bosne i Hercegovine, itd. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991. godine (stanovništvo ukupno - 4.377.033): Bošnjaci–43,5 %, Srbi - 31,2 %, Hrvati - 17,4 %, Ostali–7,9 % (Jugosloveni 5,54%, Ostali i drugi 2,36%). |