Manje od mjesec dana nas dijeli od svečanog otvorenja najstarije Prijedorske džamije i ujedno jedne od najstarijih džamija u Bosanskoj Krajini. Džamije sultan Mahmuda I u prijedorskom naselju Stari grad.

KRATAK HISTORIJAT: Upravo tu u Starom gradu davne 1747., ukazom sultana Mahmuda I, podignuta je za to vrijeme, impresivna džamija u sred vojne utvrde poznatije kao Pridorska kapetanija. Nedugo nakon osnivanja kapetanije, povećanjem broja žitelja kapetanija počinje ličiti na grad. Obzirom da se sama džamija skupa sa kapetanijom nalazila na ostrvu okruženom Sanom i njenim rukavcem Berekom, već tada su bile ne tako rijetke poplave i prodiranje vode u domaćinstva. Domaće bošnjačko stanovništvo, obzirom da je došavši iz Like donijelo sa sobom, između ostalog, i ikavski izgovor, takva prodiranja vode naziva pridor (prodor). Taj izraz “pridor” se udomaćio i biva prihvaćen kao naziv naselja oko kapetanije. Ovo Pridor, se kolokvijalno održalo i do danas, kao originalni naziv Prijedora, a nazvati nekoga Pridorcem nije mali kompliment.

OBNOVA DŽAMIJE: Naši preci su uspjeli sačuvati i obnoviti džamiju u prošlosti za vrijeme zemljotresa, poplava i vatrenih stihija, koje su pogađale grad. Međutim na najvećem historijskom izazovu našli su se Bošnjaci Prijedora, za vrijeme agersije na Bosnu i Hercegovinu. U toj svojevrsnoj golgoti nad Bošnjacima Prijedora, njihovom ubijanju, progonima i odvodjenima u koncentracione logore, Stari grad sa svojom džamijom, biva potpuno spaljen i defacto “zbrisan sa lica zemlje”. Nakon agresije, kada je san o povratku u rodni grad izgledao gotovo nemoguć, ipak dolazi do organiziranog povratka i obnove porodičnih kuća. Sada već daleke 2005. rođena je ideja i o obnovi same džamije u Starom gradu. U početku je sama ideja za mnoge izgledala poput nemoguće misije. Trebalo je mnoge uvjeriti da je to generacijski i historijski projekat.

U svim tim nastojanjima, odnosno lobiranjima i organiziranjima različitih donatorskih akcija daleko od rodnog grada, bio sam između ostalog, nadahnut činjenicom o tome kako su nasi preci uspjeli u najtežim vremenima, bez velike materijalne potpore, obnoviti i sačuvati džamiju prije nas. I to u različitim režimima nimalo zinteresiranim za obnovu, ne samo džamije nego i porodičnih kuća u Starom gradu.

Već naredne 2006. godine smo krenuli u akciju obnove sa sredstvima doniranim najvećim dijelom od Bošnjaka Čikaga. U donatorske akcije se ubrzo uključuju Bošnjaci kako u Bosni i Hercegovini, tako i diljem svijeta. Svako u granicma svojih mogućnosti.

Taj davno započeti predivan san Bošnjaka Prijedora, uz Allahovu pomoć konačno se ostvaruje ovoga ljeta 2022. godine. U pripremi je impozantna, reklo bi se gala svečanost, kakvu zaista i zaslužuje najstarija prijedorska džamija. U mevludsko poetskoj večeri dan prije otvorenja džamije, publici će se predstaviti najeminentnija imena vjerske i kulturne scene Bosne i Hercegovine. Pomenimo neke od njih: prvak bosanskohercegovačke pozorišne i filmske umjetnosti Izudin Bajrović, zatim najpoznatiji bosanskohercegovački hafizi Burhan Šaban i Aziz Alili, grupa “Rejjan”, Sema mistici i mnogi drugi učesnici. Da bi ova galla mevludsko poetska večer bila potpuna očekujemo i pozivamo sve vas koji ste u mogućnosti da budete dio ovog jedinstvenog vjerskog i kulturnog događaja, koji će se zasigurno pamtiti.
Mevludsko poetska večer održaće se na sceni Ljetne Bašte u Starom gradu (Prijedor) 22.jula 2022. godine, sa početkom u 20:30 sati.

Narednog dana 23. jula 2022. godine, biće upriličeno svečano otvorenje džamije sultan Mahmuda I u Starom gradu sa početkom u 11:00 sati.


Bujrum svima i dobro došli u Prijedoru na najveći vjerski i kulturni događaj ove 2022. godine.