Riječ je, kako je kazao, o slučaju povodom kog još uvijek traju i mogu biti vođeni novi sudski postupci. "Budući da je u nekim od tih postupaka kao dokaz korišćena i epska poezija pisca iz 19. vijeka, razumljivo je da ministar pravde u ekspertskoj vladi ne može sebi dozvoliti toliku neodgovornost da daje bezuslovna priznanja o događajima iz ovih postupaka."

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić kazao je da ni lično, ni kao javni funkcioner, nije relativizao niti negirao zločin genocida u Srebrenici.

Poručio je da neće podnijeti ostavku.

Rekao je da mu je, iako je stavove iznio bez namjere da negira ili umanji obim i posljedice masakra u Srebrenici, žao što to nije učinio na način da nijedan građanin islamske vjeroispovijesti ne bude povrijeđen.

"Ako postoji neko kome nije bilo jasno sa kojim ciljem mi je iz bivšeg režima postavljeno pitanje da li priznajem zločin genocida u Srebrenici, dokaz može naći u monstruoznoj i opasnoj kampanji o tome da sam relativizovao, zatim da sam navodno negirao zločin genocida, pa i u opasnim podvalama da sam negirao da se uopšte desio zločin. Ništa od navedenog nije istina. Ono što sam rekao i što želim da ponovim, i to prevashodno zbog osjećanja svojih sugrađana Muslimana i Bošnjaka, jeste da ni lično ni kao javni funkcioner nisam negirao zločin genocida u Srebrenici. U odgovoru na poslaničko pitanje sam takođe jasno naglasio da ne osporavam pravnu obaveznost odluka međunarodnih organizacija i sudova", naveo je Leposavić u saopštenju.

Vlada o Srebrenici: Ne možemo neke narode proglašavati genocidnim, a druge svetim lada Crne Gore oglušila se o pozive Vašingtona, Londona, Berlina i Brsela i nije odgovorila da li priznaje da se u Srebrenici 1995. dogodio genocid. U saopštenju dostavljenom medijima Vlada poručuje da ne može mijenjati odluke međunarodnih sudova, “ali ni da jedne narode proglašava genocidnim, a druge svetim”. Ranije danas slično je kazao i ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić koji i pored Zapada nije saopštio da li priznaje genocid, i poručio je da pored brojnih zahtjeva političkih partija i nevladinog sektora neće podnijeti ostavku. I ministrka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić odbila je danas u Skupštini da kaže da li je u Srebrenici bio genocid. Leposavić je u petak u Skupštini kazao da je spreman da prizna da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kad se to i nedvosmisleno utvrdi, a osporio je i legitimnost suda u Hagu. Ove izjave izazvale su burne reakcije u Crnoj Gori i regionu, a izazvale su i reakcije ambasada SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, kao i Evropske unije. Predstavnici političkih partija i civilnog sektora su zbog toga zatražili ostavku Leposavića, i pozvali premijera Zdravka Krivokapića da saopšti svoj stav. Danas iz Vlade premijera Zdravka Krivokapića saopštavaju da poštuju kontinuitet međunarodnih obaveza Crne Gore, kao i odluke svih međunarodnih institucija. Takođe, tvrde da Vlada poštuje Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta koju je usvojila Skupština Crne Gore 2009. godine, a u kojoj se osuđuje zločin genocida u Srebrenici počinjen 1995. godine, kao i svi drugi ratni zločini počinjeni tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. “Vlada Crne Gore niti želi, niti može da mijenja odluke međunarodnih sudova, ali ni da jedne narode proglašava genocidnim, a druge svetim, jer je to suprotno načelu da je svaki zločin pojedinačan, da ima konkretne izvršioce i nažalost, konkretne žrtve i da za takve zločine uvijek odgovaraju konkretni pojedinci. Vlada na čelu sa premijerom Krivokapićem osuđuje sve zločine učinjene od bilo koga i solidariše se sa porodicama svih žrtava bilo kog zločina”, saopštila je Vlada. Dalje se navodi da premijer Krivokapić zajedno sa ministrom pravde Vladimirom Leposavićem i ostalim članovima Vlade izražava dubok pijetet prema svim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije i poziva da se prestane sa svim vrstama politikanstva i manipulacije žrtvama. Pomirenje među narodima i državama regiona od najveće su važnosti za Vladu Crne Gore. “Aktuelna Crnogorska Vlada izabrana je nakon demokratske pobjede građana Crne Gore i njihove volje da Crna Gora bude slobodna i ravnopravna, a ne zarobljena i privatna, da bude pravna država u kojoj vladaju zakoni, a ne pojedinci i da odlučno krene putem promjena u društvu u korist pomirenja i stvarne ravnopravnosti svih naroda, vjera i identiteta”, zaključuje se u saopštenju Vlade, objavio je portal cdm.me

Rekao je da pitanje da lično prizna zločin genocida, i pored toga što ga, kako je kazao, nikada nije negirao, ne zaslužuje da se na njega uopšte odgovori.

"Takvim pitanjima se šikanira narod koji je takođe žrtva, a sa kojim navodno želi da se postigne pomirenje. Svaki pravnik i iole obrazovan čovjek zna da priznati krivično djelo, pogotovo genocid, može samo njegov učinilac. Tražiti od bilo kog lica, pa i ministra, da prizna krivično djelo u kom nije, niti je mogao učestvovati, predstavlja samo zlu namjeru. Odgovornost za krivična djela uvijek je individualna. Pošto je poznato da pojedinac, od kog se traži ovakvo priznanje, nije ni mogao biti učesnik zlodjela, onda je jasno da se time želi kolektivizovati krivica, što je samo povod za nove sukobe i njihovo stalno održavanje u životu, da bi se, u konačnom, kao što je to i do sada činjeno, iz istih sukoba profitiralo. Tražiti, dakle, od svakog živog čovjeka i javnog funkcionera da prizna zločin koji nije učinio, nedozvoljavajući mu da govori o patnjama svog ili drugog naroda i, uz sve to, navoditi kako to nema za cilj nametanje kolektivne odgovornosti, najveće je licemjerje. To je ujedno i najsigurniji put da se narodi, koji jednako pate, i zauvijek udalje i od šanse da se pomire", dodao je Leposavić.

Riječ je, kako je kazao, o slučaju povodom kog još uvijek traju i mogu biti vođeni novi sudski postupci. "Budući da je u nekim od tih postupaka kao dokaz korišćena i epska poezija pisca iz 19. vijeka, razumljivo je da ministar pravde u ekspertskoj vladi ne može sebi dozvoliti toliku neodgovornost da daje bezuslovna priznanja o događajima iz ovih postupaka."

Ocijenio je da Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju nije uspio da stvori uslove za pomirenje naroda, i da nam je ostavljeno da "sami nađemo put do razumijevanja i punog poštovanja". "Sa istinskom željom da se pomirenje desi, naglasio sam da to ne može biti put međusobnog optuživanja i ignorisanja patnji onih sa kojima se pomirenje traži. Taj stav sam iznio u najboljoj vjeri, prema ličnoj savjesti i u skladu sa sopstvenim profesionalnim znanjem, baš zato što sam ministar pravde i ljudskih prava svih, a ne samo jednih ili samo drugih."

Leposavić je kazao da "izvrtanje" njegovih riječi i manipulisanje njima dokazuje jedino namjeru onih koji to čine. "Jedni su dokazali da uporno ignorišu pravo na jednakost, čak i za žrtve, drugi pokušavaju da sakriju kriminalnu prošlost, a treći su postratni profiteri. Sve ih spaja to da nisu doprinijeli pomirenju naroda. Zato je danas svima jasno da oni ne traže moju ostavku zbog crnogorskih Bošnjaka i Muslimana, nego zbog crnogorskog kriminala. Zbog toga je od mene neće ni dobiti. Prije dolaska na funkciju, javno sam istupao i branio prava svih nacionalnih i vjerskih zajednica od govora mržnje i diskriminacije, što ću činiti i ubuduće."

Leposavić je kazao da je novoj Vladi i njemu, kao njenom članu, ostavljeno da se bore za oporavak opljačkanog i zavađenog crnogorskog društva, koje je dovedeno na "ivicu moralnog posrnuća".

"Tako, nakon 20 godina, priznanje za ratne zločine od ministra pravde traže oni koji su, po sopstvenom i po priznanju drugih, učestvovali u istim. Iako sam stavove, iznio bez namjere da negiram ili umanjim obim i posljedice masakra u Srebrenici, žao mi je što to nisam učinio na način da nijedan moj sugrađanin islamske vjeroispovijesti ne bude povrijeđen. Nastaviću da se borim za ono u šta vjerujem – da se svaki život i svačija patnja uvažavaju jednako, kako ničije žrtve ne bi bile uzaludne, već postale vječno sjećanje i upozorenje da niko više na ovim prostorima ne bude proganjan na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi", zaključio je Leposavić.