MUHAMED FAZLAGIĆ: Milović je također autor izjave da suverena država sebi ne može dozvoliti da ubojice njenih sugrađana neometano ljetuju i prolaze kroz Hrvatsku svake godine – kazao je svojevremeno za Hrvatski Medijski Servis pozivajući Hrvatsku da Bošnjacima uvede vize za ovu zemlju. Oglasio se i po pitanju Srebrenice: “Jedino što Srebrenicu izdvaja od ostalih mjesta nacionalne traume i okupljanja je ustvari datum događaja – kraj 20. stoljeća. Zbog toga genocid u Srebrenici ima neke nus pojave koje su ostali narodi prošli, a eto Bošnjaci tek sad prolaze.” Upravo isti ovaj Milović koji relativizira genocid u Srebrenici, negira broj ubijene djece Sarajeva i manupuliše sa brojem ubijene djece, poziva na uvođenje viza Bošnjacima prilikom odlaska u Hrvatsku, naziva Armiju RBiH “zločinačkom vojskom”, danas je postao urednik dokumentarnog programa BHRT, tako nasljeđujući doajena u ovoj industriji preminulog Šukriju Omeragića.

Na sjednici UO BHRT koja održana je u Banjoj Luci nakon održavanja sjednice Odbora sistema, Upravni odbor je s tri glasa za i jednim glasom protiv izabrao Marka Radoju za urednika informativnog programa BHT 1 i Tvrtka Milovića za urednika dokumentarnog programa BHT 1.

S pravom je ova vijest izazvala buru negodovanja u bh javnosti, a posebno kod onih koji cijene i poznaju ne samo simboličku vrijednost BHRT, koju je ta institucija stekla u ratu. Posebno je javnost nezadovoljna izborom urednika dokumentarnog programa Tvrtka Milovića. Ovaj sarajevsko-kiseljački novinar svoju “reputaciju” gradio ja na KISS televiziji i ektremnom portalu Poskok, koji se ponosi njegovanjem tradicija udruženog zločinačkog poduhvata tzv. Herceg-Bosne. U široj javnosti Milović je poznat kao čovjek koji je ismijavao i relativizirao broj ubijene djece u toku agresije i opsade grada Sarajeva. Na svom privatnom Twitter nalogu je objavio tekst sljedeće sadržine: “Kada sam stigao u Sarajevo 2007. govorilo se o 900 djece. Kasnije je (naravno) zaokruženo na 1.000. Kada je bila Pašovićeva izložba sa stolicama već je bilo 1.100 malih stolica za ubijenu djecu. Evo sad vidim naraslo na 1602. Jadna djeca.”

Milović je također autor izjave da suverena država sebi ne može dozvoliti da ubojice njenih sugrađana neometano ljetuju i prolaze kroz Hrvatsku svake godine – kazao je svojevremeno za Hrvatski Medijski Servis pozivajući Hrvatsku da Bošnjacima uvede vize za ovu zemlju.

Oglasio se i po pitanju Srebrenice: “Jedino što Srebrenicu izdvaja od ostalih mjesta nacionalne traume i okupljanja je ustvari datum događaja – kraj 20. stoljeća. Zbog toga genocid u Srebrenici ima neke nus pojave koje su ostali narodi prošli, a eto Bošnjaci tek sad prolaze.”

Upravo isti ovaj Milović koji relativizira genocid u Srebrenici, negira broj ubijene djece Sarajeva i manupuliše sa brojem ubijene djece, poziva na uvođenje viza Bošnjacima prilikom odlaska u Hrvatsku, naziva Armiju RBiH “zločinačkom vojskom”, danas je postao urednik dokumentarnog programa BHRT, tako nasljeđujući doajena u ovoj industriji preminulog Šukriju Omeragića.

Da stvar bude još gora, Milović je imao i kvalitetnijeg protivkandidata za ovu poziciju, renomiranog autora nekoliko dokumentarnih projekata Srđana Šarenca. Za one koji nisu bas najupućeniji u opus i iskustvo ovog autora, Srđan Šarenac je nagrađivani filmski reditelj, scenarist i producent s 15 godina iskustva u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Magistrirao je filmsku režiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Beogradu, audiovizualni menadžment na Media Business School u Rondi, u Španiji, a posjeduje i diplomu postdiplomskog studija iz scenaristike Binger Film Laba u Amsterdamu. Godine 2004. režirao je dokumentarnu seriju “Kako je nastala Top lista nadrealista”. Godine 2006. za srbijanski B92 režira vrlo popularnu humorističku seriju “Mile u borbi protiv tranzicije”.

Njegov film, koji je režirao i koproducirao, je dugometražni dokumentarac “Selo bez žena”, koji je premijerno prikazan na najvećem filmskom festivalu za dokumentarni film – IDFA Amsterdam. Film je prikazan na 60 filmskih festivala, i osvojio je 14 nagrada, kao što je Nagrada Ivica Matić za najbolji bh. film 2010. i nagradu francuske asocijacije filmskih autora SCAM. “Selo bez žena” je odabran za INPUT – najboljih 80 filmova u produkciji javnih TV servisa. Između ostalog, autor je i dokumentarnog filma “Dvije škole,” u koprodukciji Al Jazeere Balkans. Film prati priče kapitena dva nogometna tima tokom priprema za božićni nogometni turnir, na kojem bi se učenici dvije škole smještene u istoj zgradi napokon trebali upoznati.

Srđan Šarenac nagrađen je za najbolji scenarij za film “Dvije škole” na Filmskom festivalu u Trsatu. Dobitnik je i nagrade za najbolji dokumentarni film u selekciji “Ex-YU u fokusu” Međunarodnog filmskog festivala “Prvi kadar” u Istočnom Sarajevu. Film je prikazivan na festivalima u regiji i Evropi.

Sigurno je da je upravo ovaj film i glavni razlog zašto je umjesto Šarenca na ovu poziciju politički postavljen Milović. S obzirom da Milovićevi politički sponzori s ponosom drže djecu u takvim školama razdvojenu bodljikavom žicom, da ne daj Bože ne bi došlo do integracije vršnjaka koji se razlikuju samo po imenu i vjeri. Naravno, politički partneri HDZ-a u vlasti na državnom nivou na ovakvu skandaloznu odluku ne reaguju, očekujući da će upravo oni koje je ovo imenovanje najviše pogodilo nastaviti uredno plaćati televizijsku pretplatu i biti zahvalni zato što još uvijek nemamo kanal na hrvatskom jeziku.

Prema tome, gledaocu BHRT jedino preostaje napraviti kokice i čekati dokumentarnu emisiju koja prikazuje tzv. Herceg Bosnu kao ideju koja se razvila kao oblik otpora prema sistemu, a nikako kao udruženi zločinački poduhvat, kako je u junu Milović izjavio za RTS. Alternativa je poraziti glorifikaciju fašizma i fašističke aparatčike kao Milovića na oktobarskim izborima. Nek svako radi po svojoj savjesti i kako mu/joj odgovara…