Banjalučki biskupi Franjo Komarica U Republici Srpskoj od 220.000 katolika, koji su tu živjeli prije rata, ostalo je svega njih 8.000. Sve crkve i druga crkvena imovina uništeni. Ponovna izgradnja se odvija sporo, zbog birokratije Milorada Dodika koji ne daje dozvole, ili se molbe pak prikazuju kao nekompetentne

Prvi put u svojoj istoriji, Austrijska biskupska konferencija održava se od ponedjeljka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Na otvaranju konferencije je kardinal Kristof Šenborn poručio: „Uspostavljanje mira i pravde ovdje još nije okončano“, piše austrijski list Kurir o konferenciji koja se održava u Sarajevu.

Kurir je razgovarao i sa banjalučkim biskupom Franjom Komaricom, koji je govorio o položaju katolika u Bosni i Hercegovini: „Bosna i Hercegovina je lakmus papir za principe Evropske unije. Kod nas nema ni pravde ni pravne države. Mnogi katolici su ubijeni u ratu, hiljade njih su prognane, morali su da izbjegnu i do danas ne mogu smiju da se vrate, kazao je Komarica. On napominje da su skoro sve crkve i druga crkvena imovina uništeni. Ponovna izgradnja se odvija sporo, zbog birokratije Milorada Dodika koji ne daje dozvole, ili se molbe pak prikazuju kao nekompetentne, kaže biskup.

Tu još treba dodati da nema novca. Međunarodna pomoć, kaže, ne dolazi u njegovu biskupiju. „4.000 porodica želi da se vrati, ali to je nemoguće. Njihove kuće su uništene, a imovina im se ne vraća, cijela sela su pusta“, žali se Komarica.

Biskup je ljut, a čak je tokom razgovora s austrijskim novinarima, koji su u Sarajevo došli na poziv Kathpressa, lupio rukom o sto. On ne razumije, kaže, evropske političare. Zašto samo gledaju i ne preduzimaju ništa na ovakvo nepoštovanje religijskih prava. Ove snažne riječi, koje treba da prodrmaju, biskup je svjesno birao.

Od 800.000 katolika, koliko ih je do izbijanja rata živjelo u ovoj multietničkoj državi, danas ih je, zbog posljedica rata, etničkog čišćenja i progona ostala samo polovina. Posebno loša situacija je u Republici Srpskoj gdje je od 220.000 katolika, koji su tu živjeli prije rata, ostalo svega njih 8.000.

Ali, biskup Komarica se ne da. Uz pomoć donacija uspio je da izgradi osnovnu školu, gimnaziju, dva internata i starački dom, jedno poljoprivredno dobro sa proizvodnjom sira i vinograd. U školu ne idu samo katolička djeca već i srpska i muslimanska. A nastava se odvija zajedno za sve. „Ako ne dobijem dovoljno podrške jedna škola će ovog ljeta morati da se zatvori“, kaže. Novčanu podršku dobija i od reisa, ali ni to nije dovoljno.

Banjalučki biskup pomoć očekuje i od svojih kolega iz Austrije. Kardinal Šenborn će tako ove srijede sa svojom biskupskom delegacijom posjetiti ove srijede Predsjedništvo BiH, kao i predstavnike islamske, pravoslavne i jevrejske zajednice, a razgovaraće i sa Austrijancem, visokim predstavnikom u BiH, Valentinom Inckom.

Evropski satovi kasne zbog Srbije i Kosova
„Oni koji hronično kasne nisu mogli da dobiju bolju vest kao izgovor: u čitavoj Evropi radio-satovi, kao i satovi na mikrotalasnim pećnicama i šporetima, kasne – ukoliko su priključeni na strujnu mrežu“, piše Frankfurter algemajne cajtung. „Kašnjenje iznosi pet do šest minuta, a vjerovatno će se i povećavati. Razlog za to je što od sredine januara na evropskom tržištu struje postoji rupa u snabdijevanju, kako je to u utorak u Briselu saopštilo evropsko Udruženje strujnih mreža Entsoe. Zbog stalnog političkog konflikta između Srbije i Kosova odatle teče manje struje u kontinentalnu mrežu na koju je priključeno 25 zemalja od Turske do Holandije.“

„Pri tome se radi samo o nekoliko stotina megavata – zbog čega prekid u snabdijevanju inače nema teške posljedice. „Sistemski mreža nije ugrožena", rekao je jedan predstavnik Njemačke agencije za mreže. Struja iz Srbije i sa Kosova nije toliko važna da bi zbog nje moglo da dođe do totalnog prekida, rečeno je u Entsoeu. U industriji nije poznato da je bilo smetnji zbog oscilacija u frekvenciji, pa ni u aluminijumskoj industriji, koja troši mnogo struje, nema indicija za tako nešto."

„No, te oscilacije su dovoljne da poremete satove. Mnogi satovi nemaju interni takt, niti dobijaju takt preko radio-veze, već dobijaju potrebne impulse iz strujne mreže. Ta frekvencija iznosi 50 herca – 50 oscilacija u sekundi. Posle 50 oscilacija, pokazuje se sljedeća sekunda. Kada nema dovoljno struje, frekvencija spada ispod 50 herca, pa je zato za 50 oscilacija potrebno više vremena. I zato satovi kasne."

„To se i inače stalno dešava. Frekvencija strujne mreže nikada nije stabilna. Vlasnici mreža obično odmah reaguju kada frekvencija pređe 50 herca ili padne ispod te vrijednosti i prilagođavaju snabdijevanje strujom toj situaciji. Prema evropskim pravilima, to treba da se dešava i na samom Balkanu. Ali, tamo se od sredine januara ništa nije desilo, jer Kosovo skladišti premalo struje a Srbija odbija da popuni tu rupu. Njemačka ne može tek tako da priskoči i sama stavi na raspolaganje više struje."

„Od sredine januara, frekvencija strujne mreže u Evropi iznosi 49,996 umjesto 50 herca. I zato satovi iz dana u dan sve više kasne. Entsoe je izrazio optimizam u pogledu daljeg razvoja situacije i očekuje da će se situacija stabilizovati još ove nedjelje."

„Odlučujući korak će biti da se nastala rupa nadoknadi. Onaj ko sada odluči da ručno podesi satove, za nekoliko nedjelja će možda ponovo imati problem – oni će žuriti, tako da će oni koji hronično kasne konačno stizati na vrijeme."

Špigel onlajn citira Jutu Hanson sa Tehničkog univerziteta u Darmštatu koja kaže da na području Srbije, Crne Gore i Makedonije nema ravnoteže u strujnoj mreži, a to tehnički znači da se na duže vreijme padovi u toj zoni izjednačavaju strujom iz evropske mreže“.

Priredili Svetozar Savić i Saša Bojić, DW