ZA IZDAJU SPREMNI: Čović i Izebegović

Forum bošnjačkih intelektualaca jučer je u Sarajevu održao Javnu tribinu o Sutorini na kojoj su svi učesnici jasno i glasno zahtjevali od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se ne ratificira ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne utvrdi vlasništvo Sutorine i Kruševice koji po svim historijskim, geografskim i pravnim normama pripada državi Bosni i Hercegovini, dok taj dio teritorije desetljećima koristi Crna Gora. Press konferencije na Javnoj tribini bila je na temu “Potpisivanje ugovora o granici sa Crnom Gorom je najveća prevara i veleizdaja Bosne i Hercegovine". U nastavku ćemo objaviti video clipove sa javne tribine, dok možete pročitati pismo koje su Predsjedništvu Bosne i Hercegovine uputili Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca - Akademska i građanska inicijativa za povrat Sutorine i Kruševice u sastav BiH. Pismo prenosimo u cjelosti:

Predmet: Podsjećanje na činjenice na koje smo ukazivali i ranije da je Sutorina državni teritorij Bosne i Hercegovine

Video clipovi sa press konferencije

Poštovani gospodine Čović,
• Obraćamo Vam se u ime Akademske i građanske inicijative za povrat naše Sutorine i Kruševice u sastav BiH. Radi se o aktivnoj mreži desetina eksperata iz raznih oblasti, uključujići ustav, domaće i međunarodno pravo, historiju, demografiju, geografiju i međunarodne odnose, o državljanima BiH u zemlji i dijaspori, koji već godinama pokušavaju alarmirati sve relevantne institucije BiH da poduzmu sve potrebne mjere kako bi međunarodna granica naše zemlje sa Crnom Gorom bila utvrđena na zakonit i pravičan način, što je, nesumnjivo, u dugoročnom ekonomskom i geopolitičkom interesu naše zemlje

• Građani Bosne i Hercegovine su na društvenoj mreži Facebook napravili grupu pod nazivom "Sutorina je Bosna i Hercegovina. Vratite nam je nazad", kojoj se u vrlo kratkom roku pridružio veliki broj građana, patriota Bosne i Hercegovine, a za kratko vrijeme su sakupili oko 15.000 lajkova. Pored navedenog profila, formiranog 2006. godine, postoji i Facebook profil "Akademska i građanska inicijativa za povrat Sutorine i Kruševice u sastav BiH" sa oko 4.100 lajkova formiran 6.10.2014. godineznači, samo ova dva profila prati oko 20.000 ljudi iz BiH i dijaspore. Također napominjemo da je klix.ba napravio anketu. Podržavate li Inicijativu da se Sutorina vrati BiH?" (rezultati ankete na http://www.klix.ba/ankete/1006) u kojoj je učestvovalo 35.000 anketiranih ljudi Ako se sabere broj anketiranih na klix.ba i broj ljudi koji prate dva navedena Facebook profila - onda imamo skoro 50.000 zainteresiranih građana BiH iz zemlje i dijaspore. Dakle, moglo bi se reći da je proveden jedan specifičan referedum o povratu Sutorine Bosni i Hercegovini, na kojem je učestvovalo oko 50.000 građana iz naše domovine i dijaspore.

• Naša Akademska i građanska inivijativa je stalno tvrdila na osnovu konkretnih činjenica da su Sutorina i Kruševica državni teritorij Bosne i Hercegovine.

• Akademska i građanska inicijativa je opredjeljena za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom.

• Članom 1. Dejtonskog ustava Bosne i Hercegovine utvrđeno je da " ... Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama ..."

• Mi tvrdimo da su Sutorina i Kruševica, kao i Klek (Neum) od 1371. godine bile u sastavu Bosne i Hercergovine.

• Sutorina i Kruševica historijski nikada nisu bile u sastavu Crne Gore. • Karlovačkim mirom iz 1699. godine potvrđena su dva izlaza Bosne i Hercegovine na more, Sutorina i Klek (Neum).

• Između Bosne i Hercegovine i Republike Crne Gore nisu međusobno utvrđene granice niti jednim međunarodnim ili međusobnim priznanjem granica, posebno područja Sutorine, jer nigdje nije obznanjen niti jedan međunarodni akt koji bi nasilno ili na bilo koji drugi način oduzeo Bosni i Hercegovini područje Sutorine i Kruševice i priključio ih Crnoj Gori, niti su se ove dvije države sporile, niti vode međunarodni spor pred međunarodnim sudom ili arbitražom o Sutorini.

• Naš poznati i uvaženi historičar prof. dr. Galib Šljivo, koji je, uzgred rečeno, davno odbranio svoj magistarski rad, a zatim i doktorsku disertaciju u Beogradu o Sutorini i Kleku (Neum), napisao je knjigu "Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran (Neum - Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima 1815. - 1878.)", objavljenu 2001. godine. Također prof. dr. Galib Šljivo je istražio građu u svim relevantnim arhivima (Beč, Minhen, Istanbul, Beograd, Sarajevo) i pronašao niz neoborivih dokaza da je Sutorina bila i jeste u vlasništvu države BiH.

• Kod utvrđivanja granica, ne odlučuje samo pravo već se prosuđuju idrugi dokumenti, koji često mogu uticati na odluku o međudržavnim granicama, tim prije što između Crne Gore i Bosne i Hercegovine nisu međusobno utvrđene granice nijednim međunardnim, ili međusobnim priznanjem granica, posebnu područja Sutorine.

• Područje Sutorine je veoma važno za Bosnu i Hercegovinu, bar od Mirovnog ugovora u Sremskim Karlovcima 1699. godine, Bečkog kongresa 1815. godine i Berlinskog kongresa 1878. godine.

• Osmansko carstvo i Austrijsko carstvo su imali tokom 19. stoljeća niz diplomatskih sukoba oko ovih područja, ali Austrija nije nikada niti jednim aktom sporila Osmanskom carstvu pravo svojine nad enklavama Klekom iSutorinom.

• Iako su se sukobi smirili zaposjedanjem Bosne i Hercegovne od strane AustroUgarske i njenim upravljanjem Bosnom i Hercegovinom, Austro-Ugarske vlasti nisu Neum priključile administrativno Metkoviću, koji je administrativno bio pod upravom namjesništva Dalmacije u Zadru nego Stocu, dakle administrativno u sastavu Bosne i Hercegovine. Iz istih razloga ni područje Sutorine nije priključeno Bokokotorskom području, nego Trebinju. Dakle, Austro-Ugarske vlasti su uvijek poštovale Osmansko carstvo i njegovu vlast nad teritorij om Bosne i Hercegovine.

• Berlinski kongres je donio odluku da Austro-Ugarska umjesto Osmanskog carstva zaposjedne Bosnu i preuzme upravljanje Bosnom.

• 13. jula 1878. godine, na prijedlog Austro-Ugarske monarhije, Berlinski kongres je utvrdio i priznao teritoriju Bosne i Hercegovine i njenu mađunarodno priznatu granicu sa dva izlaza na Jadransko more u Neumu iSutorini.

• 27. jula 1878. godine Berlinski kongres predao je svoj Operat o Bosni AustroUgarskoj monarhiji, kojoj se odobrava da Bosnu zaposjedne i njome upravlja.

• 1. novembra 1918. godine Austro-Ugarski vojni upravitelj Bosnom i Hercegovinom general Sarkotić, vratio je upravu nad Bosnom i Hercegovinom Narodnom vijeću Bosne i Hercegovine u granicama utvrđenim na Berlinskom kongresu.

• 1. decembra 1918. godine odlukom Narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je ušla u sastav Kraljevine SHS.

• Za vrijeme upravljanja Austro-Ugarske monarhije pokrajinom Bosnom i Hercegovinom ona imala je status Corpus separatum (posebno tijelo, naziv za područje izdvojeno iz neke veće cjeline i nezavisno od nje).

• Zajednička država prestala je da postoji 1991. godine izlaskom Slovenije i Hrvatske iz iste, a to je učinila i Bosna i Hercegovina 1992. godine.

• Arbitražna komisija konstatovalaje Mišljenjem br. 8 odjula 1992. godine daje proces raspadanja SFRJ došao do kraja i da SFRJ više ne postoji.

• Srbija i Crna Gora osnovale su novu državu pod nazivom SRJ usvojivši svoj ustav u aprilu 1992. godine, a kasnije su se zvale Srbija i Crna Gora.

• Crna Gora je istupila iz državne zajednice sa Srbijom 21. maja 2006. godine istvorila samostalnu Republiku, a Srbija je temeljem Ustavne povelje preuzela međunarodno pravni subjektivitet bivše zajednice Srbije i Crne Gore.

• Naša Sutorina ostala je kod Crne Gore kao njen nesavjestan posjed i na traženje Bosne i Hercegovine Crna Gora je odbila da vrati Sutorinu Bosni i Hercegovini, pa je i danas drži kao nesavjesni posjednik.

• Ovo su historijske činjenice o statusu Bosne i Hercegovine i Sutorine od 13. jula 1878. godine do 2006. godine (1), (2). 4

S poštovanjem,
Za Akademsku i građansku inicijativu za povrat Sutorine i Kruševice u sastav BiH

Prof. dr. Suad Kurtćehajić, predsjednik

Sarajevo, 24.08.2015. godine

---

1. Mi smo već zatražili preko ambasada u Sarajevu od Republike Austrije, Savezne Republike Njemačke i Republike Turske da nam iz svojih arhiva dostave kopije operata Berlinskog kongresa o Bosni i Hercegovini jer je naš primjerak, kojeg je austrougarski predstavnik predao Narodnom vijeću Bosne i Hercegovine, nedostupan javnosti. Postupak sa navedenim zemljama trebalo bi da nastavi državna institucija koju će imenovati Vijeće ministara BiH, uz prethodne konsu1tacije sa Akademskom i građanskom inicijativom. Po našem mišljenju, svakako da je neophodno, radi budućnosti i eventualnih nesporazuma ovo pitanje da riješi Međunarodni sud u sporazumu sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

2. Dužina državne granice Crne Gore na kopnu, moru, jezerima i rijekama iznosi 840,40 km:
• Površina teritorije - sredinom 15. stoljeća Crna Gora je imala teritoriju od nepunih 3.000 km2, a po završetku Balkanskih ratova imala je teritoriju 14.000 km2.
• Konačno je teritoriju koju je Crna Gora smatrala svojom jednostrano zaokružila 1944. godine, kada je na zasjedanju crnogorske Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Crne Gore priključila i Boku Kotorsku sa gradovima Kotor, Tivat, Risan, Herceg Novi. Dakle, jednostrano priključenje, a površina Crne Gore od tada iznosi blizu 15.000 km2.
• Gradovi Herceg Novi i Risan su bili bosanski. Risan je bila glavna luka Bosne i Hercegovine za izvoz orahovih i trešnjevih panjeva u Italiju i drugih drvnih asortimana i ostalih roba. Tako 5 je Crna Gora jednostranim pripajanjem ili uzurpacijom uglavnom zemljišta koje je ostalo iza Turske pripajala sebi, pa su danas nastala potraživanja da Crna Gora povrati dijelove teritorija svojim susjedima (Kosovu, Srbiji, Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini). Sa nekim od navedenih država Crna Gora vodi postupak pred arbitražom.
• Crna Gora od ukupno 840,40 km svih granica nema niti jedan kilometar rneđunarodno priznate granice.
• U svim međudržavnim sporovima primat ima međunarodno pravo u odnosu na domaće.
• Zahtjev Akademske i građanska inicijative za povrat Sutorine i Kruševice u sastav BiH je opravdan i glasi: "Bosna i Hercegovina će ratifikovati Ugovor o međudržavnoj granici sa Crnom Gorom, nakon što dobije ratifikovan ugovor od Crne Gore o povratku Sutorine Bosni iHercegovini."