Evropski parlament je danas usvojio rezoluciju o Srebrenici u kojem oštro osuđuje zločin koje je po odluci Međunarodnog suda pravde proglašen genocidom i za kojeg su krive snage bosanskih Srba pod komandom generala Ratka Mladića, uz učešće paravojnih i neregularnih jedinica.TEKST REZOLUCIJE: A. Budući da se 11. jula 2015. obilježava 20. godišnjica genocida i etničkog čišćenja koji su se tokom rata u Bosni dogodili u Srebrenici i u okolici Srebrenice, što bi nas iznova trebalo podsjetiti na opasnosti ekstremnih oblika nacionalizma i netolerancije u društvu, koji su se dodatno pogoršali u okviru rata; B. Budući da su 11. jula 1995. bosanski grad Srebrenicu, koji je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji br. 819 od 16. aprila 1993. proglasilo zaštićenom zonom, osvojile snage bosanskih Srba predvođene generalom Ratkom Mladićem pod zapovjedništvom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića; C. Budući da su snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Mladića i paravojne jedinice, uključujući neregularne policijske jedinice, tokom nekoliko dana pokolja nakon pada Srebrenice masovno pogubile više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka koji su potražili zaštitu u tom području pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR). Budući da je gotovo 30.000 žena, djece i starijih osoba prisilno protjerano u kampanji etničkog čišćenja velikih razmjera, što taj događaj čini najvećim ratnim zločinom koji se od kraja Drugog svjetskog rata dogodio u Evropi; D. Budući da su tragični događaji u Srebrenici preživjele ostavili s dubokim emocionalnim ožiljcima te stvorili dugotrajne prepreke za političko pomirenje među etničkim skupinama u Bosni i Hercegovini (BiH); E. Budući da su pokolj u Srebrenici kao genocid prepoznali i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Presudi Žalbenog vijeća u predmetu Tužitelj protiv Radislava Krstića, broj predmeta: IT-99-33, od 19. aprila 2004. i Međunarodni sud pravde (ICJ) u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore) od 27. februara 2007., str. 127., stavak 297. (ICJ); F. Budući da su postrojbe bosanskih Srba odgovorne za brojne povrede Ženevskih konvencija usmjerene protiv civilnog stanovništva Srebrenice, pa i protjerivanje hiljada žena, djece i starijih osoba te silovanja velikog broja žena; G. Budući da tijela gotovo 1.200 muškaraca i dječaka iz Srebrenice još nisu locirana ni identificirana unatoč naporima da se otkriju i ekshumiraju masovne grobnice i individualni grobovi; H. Budući da je 1999. glavni sekretar UN-a u svom izvješću o padu Srebrenice izjavio da UN nije uspio ispuniti svoj mandat, posebno u pogledu zaštite takozvanih “zaštićenih zona” te da stoga snosi dio odgovornosti; I. Budući da je EU izgrađena na mirnom suživotu i predanoj saradnji među svojim članovima; budući da je odlučnost da se spriječe ponovni ratovi i zločini kojima se krši međunarodno humanitarno pravo u Evropi jedan od glavnih motiva procesa evropskih integracija; J. Budući da je 30. januara 2015. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio kaznu petorici visokorangiranih časnika vojske bosanskih Srba osuđenih za učešće u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Budući da su neki od osuđenih časnika bili direktno podređeni bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, kojem se trenutno sudi na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju zbog zločina uključujući genocid; 1. Obilježava sjećanje na sve žrtve genocida iz Srebrenice i okrutnosti počinjene tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji te svim žrtvama odaje počast; izražava sućut i solidarnost s porodicama žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini svojih srodnika; 2. Snažno osuđuje genocid u Srebrenici; odlučno izjavljuje da se takvi strašni zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve u svojoj moći da spriječi ponovno počinjenje takvih djela; odbacuje sve oblike negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja tog genocida; 3. Ističe potrebu da politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznaju prošlost kako bi zajedno radili na boljoj budućnosti za sve građane u zemlji; naglašava važnost uloge koju u tom teškom procesu mogu imati susjedne zemlje, vjerske vlasti, civilno društvo, umjetnost, kultura, mediji i obrazovni sistem; 4. Naglašava važnost posla koji je u tom smislu odradio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i potrebu da se poduzmu sve mjere potrebne za ubrzanje suđenja i žalbenih postupaka te da ih se okonča bez nepotrebnog odgađanja; ponavlja da je na nacionalnom nivou potrebno posvetiti veću pažnju suđenjima za ratne zločine; 5. Ponavlja predanost EU evropskoj perspektivi i daljnjem procesu pristupanja Bosne i Hercegovine i svih država na zapadnom Balkanu EU; smatra da su regionalna saradnja i proces evropskih integracija najbolji načini za pomirenje te prevladavanje mržnje i podjela; 6. Poziva na razvoj obrazovnih i kulturnih programa kojima se promovira razumijevanje uzroka tih okrutnosti i podiže nivo svijesti o potrebi za gajenjem mira i promocijom ljudskih prava i međuvjerske tolerancije; izražava svoju podršku organizacijama civilnog društva kao što su Majke enklava Srebrenica i Žepa zbog njihove ključne uloge u podizanju nivoa osviještenosti i izgradnji širih temelja za pomirenje među svim građanima te zemlje; 7. Nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, vladi i parlamentu Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, vladama i parlamentima zemalja zapadnog Balkana.

Evropski parlament danas je usvojio Rezoluciju kojom se obilježava sjećanje na sve žrtve genocida iz Srebrenice i okrutnosti počinjene tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, a svim žrtvama odaje počast, izražava saosjećanje i solidarnost s porodicama žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini svojih srodnika.

Rezolucijom se "snažno osuđuje genocid u Srebrenici, odlučno izjavljuje da se takvi strašni zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve u svojoj moći da spriječi ponovno počinjenje takvih djela, odbacuju svi oblici negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja tog genocida".

Na prijedlog zastupnika Ivana Jakovčića, prihvaćeni su i amandmani na Rezoluciju kojima Evropski parlament izražava žaljenje što jučer Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju o Srebrenici i pozdravlja jednoglasnu odluku Vijeća ministara BiH da se 11. juli proglasi Danom žalosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Rezolucijom o kojoj je jutros obavljena rasprava u Evropskom parlamentu, ističe se potreba da politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznaju prošlost kako bi zajedno radili na boljoj budućnosti za sve građane u zemlji. Naglašava se važnost uloge koju u tom teškom procesu mogu imati susjedne zemlje, vjerske vlasti, civilno društvo, umjetnost, kultura, mediji i obrazovni sistemi.

"Naglašava se važnost posla koji je u tom smislu uradio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i potreba da se poduzmu sve mjere potrebne za ubrzanje suđenja i žalbenih postupaka te da ih se okonča bez nepotrebnog odgađanja, ponavlja se da je na nacionalnoj razini potrebno posvetiti veću pžanju suđenjima za ratne zločine", navodi se u Rezoluciji.

Usaglašeni dokument svih grupacija
U dokumentu koji su međusobno usaglasile vodeće zastupničke grupe u Evropskom parlamentu ponavlja se predanost Evropske unije evropskoj perspektivi i daljenjem procesu pristupanja Bosne i Hercegovine i svih država na zapadnom Balkanu Evropskoj uniji. Također se navodi kako su regionalna saradnja i proces evropskih integracija najbolji načini pomirenja te prevladavanja mržnje i podjela.

Rezolucija Evropskog parlamenta poziva na razvoj obrazovnih i kulturnih programa kojima se promovira razumijevanje uzroka tih okrutnosti i podiže nivo svijesti o potrebi za gajenjem mira i promoviranja ljudskih prava i međuvjerske tolerancije.

Evropski parlament ovom Rezolucijom "izražava svoju podršku organizacijama civilnog društva kao što su Majke enklava Srebrenica i Žepa zbog njihove ključne uloge u podizanju nivoa osviještenosti i izgradnje širih temelja za pomirenje među svim građanima te zemlje".

Navedeno je kako je povod za donošenje ovog dokumenta obilježavanje 20. godišnjice genocida i etničkog čišćenja koji su se dogodili tokom rata u Bosni i Hercegovini na području Srebrenice, što bi "iznova trebalo podsjetiti na opasnosti ekstremnih oblika nacionalizma i netolerancije u društvu, koji su se dodatno pogoršali u okviru rata".

Sudske presude
Rezolucija podjeća da su "snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića i paravojne jedinice, uključujući neregularne policijske jedinice, tijekom nekoliko dana pokolja nakon pada Srebrenice masovno pogubile više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka koji su potražili zaštitu u tom području pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR); budući da je gotovo 30.000 žena, djece i starijih osoba prisilno protjerano u kampanji etničkog čišćenja velikih razmjera, što taj događaj čini najvećim ratnim zločinom koji se od kraja Drugog svjetskog rata dogodio u Europi".

"Pokolj u Srebrenici kao genocid prepoznali su i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u presudi Žalbenog vijeća u predmetu Tužitelj protiv Radislava Krstića od 19. aprila 2004. i Međunarodni sud pravde (ICJ) u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore) od 27. februara 2007", navedeno je u Rezoluciji.

Navodi se i da je 30. januara ove godine MKSJ "potvrdio kaznu petorici visokorangiranih oficira vojske bosanskih Srba osuđenih za učešće u genocidu u Srebrenici 1995. godine, budući da su neki od osuđenih oficira bili direktno podređeni bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, kojem se trenutno sudi na MKSJ zbog zločina uključujući genocid".

Rezolucija će biti proslijeđena Evropskom vijeću, Evropskoj komisiji, vladama država članica EU-a, vladi i parlamentu BiH i njenih entiteta, vladama i parlamentima zemalja zapadnog Balkana.