AKADEMSKA I GRAĐANSKA INICIJATIVA ZA POVRAT SUTORINE U SASTAV BOSNE I HERCEGOVINE POZIVA VAS NA KONFERENCIJU ZA ŠTAMPU
NEZAKONITOSTI U RADU DRŽAVNE KOMISIJE ZA GRANICE I DRUGIH DRŽAVNIH INSTITUCIJA U POGLEDU SUTORINE
Objavljeno: 10. Apr 2015. 15:04:04


HOTEL GRAND, VELEŠIĆI
(Ulica Muhameda ef. Pandže 7, Sarajevo)
PETAK, 10. APRILA 2015. GODINE U 11:00 SATI

Predstavnicima medija će se obratiti:


1. Prof. dr. Suad Kurtćehajić
2. Prof. dr. Hasan Balić
3. Prof. dr. Muriz Spahić
4. Prof. dr.Anton Jekauc

i iznijeti dokaze i obrazloženja o kršenju zakona i procedura vezano za rad institucija i tijela Bosne i Hercegovine o pitanju Sutorine.

Obrazloženje:

(1) Tvrdnja: Državna komisija za granicu prekršila je član 24. Poslovnika o radu Državne komisije za granicu tako što je, na sjednici održanoj 18. i 19.2.2009. godine u Podgorici, na kojoj je, između ostalog, usaglašen Ugovor o državnoj granici između BiH i Crne Gore, odlučivala bez potrebnog kvoruma. Naime, umjesto minimalno šest članova (od kojih su po dva morala biti iz reda svakog konstitutivnog naroda), ovoj sjednici prisustvovala su i na njoj donijela odluku o usaglašavanju Ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore, samo tri člana Državne komisije za granicu BiH.

Dokaz 1:
Vlada Crne Gore, Informacija o dosadašnjim aktivnostima na obavljanju poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice i pripremama za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici sa susjednim državama, Podgorica, mart 2013. godine, str. 10/12:
„Druga sjednica komisija održana je 18. i 19. februara 2009. godine u Podgorici. Na ovoj sjednici, usaglašen je i potpisan Poslovnik o zajedničkom radu komisija, potpisano je Uputstvo za rad zajedničkog radnog tijela za dokumentaciju identifikacije granične linije, dogovoreno da se obrazuju stručne grupe za Zajedničko radno tijelo za identifikaciju granične linije i izradu graničnih dokumenata i usaglašen je tekst Nacrta ugovora o državnoj granici izmešu Crne Gore i BiH“ (dostupno online na google.ba);

Dokaz 2: Vlada Crne Gore, Izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH, sa Prijedlogom ugovora, Podgorica, juni 2014. godine (tekst dostupan online na google.ba, str. 3: članovi Državne komisije za granicu BiH koji su prisustvovali sastanku održanom 18. i 19.2.2009. godine u Podgoroci su: H. Čengić, Ž. Obradović i Z. Perković, dok B. Jukić i N. Škipina nisu bili članovi Državne komisije za granicu BiH 2009. godine, nego su radili u Ambasadi BiH u Podgorici).

(2) Tvrdnja: Državna komisija za granicu BiH kontinuirano krši član 6, stav 1. Poslovnika o radu Državne komisije za granicu („Rad komisije je javan“). Ne samo da javnost BiH nema uvid u bilo kakve detalje o pregovorima Državne komisije za granicu BiH sa predstavnicima Crne Gore, nego ni Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nema tekst Prijedloga ugovora o granici između BiH i Crne Gore, koji je Vijeće ministara usvojilo u novembru 2014. godine.

Dokaz 1:
Poslovnik o radu Državne komisije za granicu BiH, „Službeni glasnik BiH“, br. 92/13, sllist.ba (str. 2).

Dokaz 2: Stenogram sa 9. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održane 25.3.2015. godine (svi dokumenti, rezultati glasanja i stenogram dostupni na parlament.ba:

„Tačka 13. dnevnog reda - Prijedlog zaključka o upućivanju zahtjeva Predsjedništvu BiH da Dom obavijesti o pitanjima vezanim za Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore. Predlagači su poslanici iz Kluba SBB-a. Ovdje je bio jedan dodatak, odnosno amandman gospodina Momčila Novakovića koji me je obavijestio prije početka glasanja, da je odustao od tog amandmana.

Mi dakle glasamo o prijedlogu Kluba SBB-a u izvornom obliku.
Pripremite se za glasanje.
Glasajte sad.
13 za, 16 protiv, 1 suzdržan.
Konstatujem da prijedlog Kluba SBB-a, dakle njihov zaključak nije dobio opću podršku Predtavničkog doma.

Imamo prijedlog zaključka poslanice Hanke Vajzović, vezano za ovu tačku dnevnog reda. On predlaže dakle da se usvoji zaključak kojim će se od Vijeća ministara, ako sam ja to tako razumio, zatražiti odgovori na pitanja da li je prilikom razmatranja i prihvatanja 6.11. 2014.godine, Ugovora o granici između BiH i Crne Gore, Vijeću ministara dostavljen kompletiran prateći dio Ugovora, tekstualni opis protezanja granice prilog 1. i topografska karta sa ucrtanom graničnom linijom, prilog 2. Navedeni prilozi su sastavni dio Ugovora član 2. Ugovora.

Dakle, traži se da nas Vijeće ministara, da nama to Vijeće ministara dostavi. Je li tako gospođo Vajzović?

Pripremite se za glasanje.
Glasajte sad.
26 za, 2 protiv, 4 suzdržana, uz dovoljnu entitetsku većinu.
Konstatujem da smo usvojili zaključak gospođe, prijedlog zaključka gospođe Hanke Vajzović.“ (str. 56 i 57 Stenograma sa 9. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održane 25.3.2015. godine)

(3) Tvrdnja: Ustavno-pravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prekršila je dana 9. aprila 2015. godine sljedeću odluku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 11. marta 2015. godine:

„Ad.6. Prijedlog rezolucije o Sutorini, predlagač: poslanik Denis Bećirović, broj: 01-02-2-1440/14, od 24.12.2014. godine, po obavljenoj javnoj raspravi

Nakon uvodnih napomena predsjedavajućeg, u raspravi su učestvovali: Mirsad Mešić, Zaim Backović, Šemsudin Mehmedović, Denis Bećirović, Damir Arnaut i Nikola Lovrinović.
Dom je, s 20 glasova „za“ (iz Federacije BiH 13, iz Republike Srpske sedam), šest „protiv“ i devet „suzdržanih“ glasova, na prijedlog Ustavnopravne komisije, koje je procijenila da je potrebno obaviti dodatne konsultacije sa stručnjacima iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava, odredio novi rok od 30 dana kako bi Komisija održala posebnu sjednicu na koju bi bili pozvani stručnjaci iz navedenih oblasti i koji bi dali svoja mišljenja u vezi s pitanjem statusa Sutorine.“ (izvor: 8. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održane 11. marta 2015. godine, Zapisnik, parlament.ba, str. 10)

Dokaz: brojni medijski izvještaji od 9.4.2015. godine, u kojima su navedena imena, titule i stavovi pozvanih „eksperata međunarodnog javnog prava“ na sjednicu održanu 9.4.2015. godine u Parlamentu BIH.

(4) Tvrdnja: svrha traženja i održavanja posebne sjednice Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 9. aprila ove godine, kao i odluka da ona bude zatvorena za javnost, u funkciji je obmanjivanja javnosti i pokušaja relativiziranja stava ogromne većine učesnika Javne rasprave o Sutorini, koja je održana u februaru ove godine.

Dokaz 1: Na web stranici Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u najavi sjednice zakazane za 9.4.2015. godine piše ovako: „Obraćanje pozvanih stručnjaka iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava u vezi sa pitanjem statusa Sutorine (posebna sjednica Komisije na osnovu zaključaka 6. i 7. sjednice, održane 9. 3. 2015 . i 23. 3. 2015.). Napomena: Sjednica je zatvorena za javnost.“ (izvor: www.parlament.ba), što je obmanjivanje javnosti i obmanjivanje Predstavničkog doma PS BiH. Naime, pozvani stručnjaci na sjednicu UPK održanu 9. aprila su bili: Lavić-filozofija, Repovac-sociologija, Bašić-mašinstvo, Obradović-geodeta, koji se sa pravom nisu sreli, dok su trojica ostalih diskutanata bili iz pravne struke, ali ne iz oblasti međunarodnog javnog prava.

Dokaz 2: transkript Javne rasprave o Sutorini, održane 24.2.2015. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH dostupan je na www.parlament.ba (35 strana).

(5) Tvrdnja: Inicijativa za povrat Sutorine predala je 20. marta 2015. godine na protokol Parlamentarne skupštine BiH (protokolski broj 01/1-50-19-418/15) prijedlog 20 emininentnih imena, većinom univerzitetskih profesora, te nekoliko vrsnih znalaca problematizirane tematike i međunarodno priznatih stručnjaka za međunarodno javno pravo, uključujući i najvećeg znalca o Badinterovoj komisiji - dekana Pravnog fakulteta u Londonu i profesora međunarodnog prava Matthew Cravena, sa zahtjevom da budu pozvani na sjednicu Ustavno-pravne komisije, kako je to odlučio Predstavnički dom PSBiH 11. marta. Odlučivanje o kriterijima i pozivima učesnicima sjednice UPK zakazane za 9.4.2015. godine nije bilo transparentno i nije bilo u skladu sa usvojenom odlukom Predstavničkog doma PSBiH od 11. marta.

Dokaz 1: kopija protokolisanog zahtjeva Akademske i građanske inicijative za povrat Sutorine od 20. marta 2015. godine. Dana 7.4.2015. godine utvrđeno je da članovi Ustavno-pravne komisije, osim predsjedavajućeg Željka Komšića i sekretara Igora Bajića, navedeni zahtjev Inicijative nisu ni dobili. Istoga dana, kada su predstavnici Inicijative postavili pitanje zašto i kako se to desilo, i ostali članovi Ustavno-pravne komisije dobili su naš predmetni prijedlog i zahtjev od 20. marta, ali je tada (7. aprila) već bilo kasno, mada je svaki član imao pravo predložiti eksperte koji bi trebalo da budu pozvani na sjednicu 9.4.2015. godine, da bilo ko bude naknadno pozvan. Dakle, učesnike sjednice Ustavno-pravne komisije održane 9. aprila 2015. godine, koji su trebali biti a nisu eksperti za međunarodno javno pravo, odredio je i pozvao samo predsjedavajući Ustavno-pravne komisije, uz znanje ili učešće sekretara tog tijela, bez znanja, učešća i saglasnosti ostalih članova Ustavno-pravne komisije. Malobrojni učesnici Javne rasprave o Sutorini, održane 24. februara 2015 godine, koji su zagovarali poklanjanje Sutorine Crnoj Gori, ponovo su pozvani kao „eksperti“ na sjednicu UPK 9. aprila 2015. godine (npr. jedan prof. mašinstva, jedan profesor geodezije i sl.), dok niko od brojnih pravnih eksperata i stručnjaka za međunarodno pravo, ko je na Javnoj raspravi argumentovano branio tezu da BiH može, treba i mora tražiti povrat Sutorine pravnim putem, nije pozvan na sjednicu UPK održanu 9.4.2015. godine. Očigledno je da su na sjednicu UPK 9. aprila pozvani isključivo zastupnici i zagovornici pravno potpuno neutemeljene teze da BiH treba da pokloni Crnoj Gori Sutorinu, bh. teritoriju veličine oko 80 km2.

Dokaz 2: Craven, Matthew (1996) 'The European Community Arbitration Commission on Yugoslavia.' British Yearbook of International Law, 66 . pp. 333-413. Tekst analize dostupan na eprints.soas.ac.uk (str 2: „In a formal sense, the opinions of the Arbitration Commission are not binding on any of the States concerned. The Commission was not created in virtue of an international arbitration agreement between disputing parties, and had no treaty base. Rather, it was an executive creation on the part of the EC and its Member States acting through the medium of the Conference on Yugoslavia. Its opinions were directed not to the parties concerned but to the Conference itself, and were delivered in a consultative capacity.“).

Dokaz 3: Članovi Inicijative za Sutorinu u kontaktu su s prof. Cravenom i on je spreman doći u Sarajevo i održati predavanje o savjetodavnoj i neobavezujućoj prirodi ukupno 15 mišljenja koje je izdala tzv. Badinterova komisija. O ovome, kao i o jasnom stavu prof. Cravena da mišljenja Badinterove komisije nisu obavezujuća za BiH ili bilo koju drugu državu bivše Jugoslavije, nego da ta mišljenja imaju savjetodavni karakter (nikako snagu međunarodne presude), obaviješteni su predsjedavajući i oba zamjenika predsjedavajućeg Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (dopis protokolisan 7.4.2015. godine u Pisarnici Parlamentarne skupštine BiH).

Napomena: Prikupili smo i analizirali još niz nepobitnih dokaza o ozbiljnim proceduralnim propustima Vijeća ministara BiH i Državne komisije za granicu BiH u utvrđivanju prijedloga Ugovora o granici BiH sa Crnom Gorom. Te dokaze dostavili smo predsjedavajućem i članovima Predsjedništva BiH (dopisi protokolisani 24.3.2015. godine u Pisarnici Predsjedništva BiH). Prepuštamo Predsjedništvu BiH da donese informiranu i zakonitu odluku o postojećem neutemeljenom i nelegitimnom prijedlogu Ugovora o granici između BiH i Crne Gore, koji im je Ministarstvo civilnih poslova dostavilo u novembru 2014. godine, nakon što je taj zahtjev, ne želeći sagledati i priznati vlastite propuste i greške, usvojilo Vijeće ministara BiH.

Prof. dr. Suad Kurtćehajić,
Akademska i građanska inicijativa za povrat Sutorine i Kruševice u sastav BiH