Cilj je prije svega, predstaviti sve proceduralne greške koje su napravljene u samom prijedlogu Ugovora o granicama za šta odgovornost direktno treba da snose svi članovi komisija koji su se izmijenjali u proteklih 10 i više godina. Također direktnu odgovornost snose i svi članovi Vijeća ministara iz prethodnog mandata koji su svojim potpisom, odobrili sve neregularnosti i pogreške napravljene u proceduri.

Nakon toga, medijima i javnosti se trebaju predočiti novi prekršaji koje čine uposlenici Institucija BiH pa tako i članovi Ustavno-pravne komisije.

Da podsjetimo, prije mjesec dana je održana javna rasprava u Parlamentu pred Ustavno-pravnom komisijom. 90% govornika su bili pojedinci koji podržavaju povrat Sutorine ali također i stručnjaci iz nekoliko oblasti prava pa i ekonomije, geografije, historije i lica koja su svojim aktivizmom dio Akademske i građanske inicijative.

Taj dan je iznešen ogroman obim argumenata koji su izdominirali salom dok svi predloženi i pozvani oponenti države se nisu pojavili.

S obzirom da je Inicijativa pokazala dokumentovanu i argumentovanu nadmoć dokazima, Ustavno-pravna komisija je zakazala za danas još jednu raspravu, zatvorenu za javnost na kojoj su sudionici bili samo oni koje su oni pozvali.

Međutim, na prijedlog Parlamentarne Skupštine za narednu tj ovu današnju sjednicu zatraženo je da se na nju pozovu stručnjaci za pravo i međunarodno pravo, što nije bio slučaj čime je prekršen danas prijedlog i odredba Predstavničkih zastupnika.

U zapisniku sa 8. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održane 11. marta 2015. godine (cijeli zapisnik u prilogu, dostupan javnosti na parlament.ba, a rezultati glasanja za ovu tačku su u prilogu na str. 19. i 2 – isti izvor), na str. broj 10, piše sljedeće:

„Ad.6. Prijedlog rezolucije o Sutorini, predlagač: poslanik Denis Bećirović, broj: 01-02-2-1440/14, od 24.12.2014. godine, po obavljenoj javnoj raspravi

Nakon uvodnih napomena predsjedavajućeg, u raspravi su učestvovali: Mirsad Mešić, Zaim Backović, Šemsudin Mehmedović, Denis Bećirović, Damir Arnaut i Nikola Lovrinović.

Dom je, s 20 glasova „za“ (iz Federacije BiH 13, iz RS sedam), šest „protiv“ i devet „suzdržanih“ glasova, na prijedlog Ustavnopravne komisije, koje je procijenila da je potrebno obaviti dodatne konsultacije sa stručnjacima iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava, odredio novi rok od 30 dana kako bi Komisija održala posebnu sjednicu na koju bi bili pozvani stručnjaci iz navedenih oblasti i koji bi dali svoja mišljenja u vezi s pitanjem statusa Sutorine.“

MOLIMO VAS SADA ZA PAŽNJU!!!
Dakle, ovi eksperti za koje je danas objavljeno da ih je Ustavno-pravna Komisija (UPK) pozvala trebalo je da odgovaraju profilu „stručnjaci iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava“ (a takvi su, prema navedenoj odluci Predstavničkog doma od 11.3.2015. godine trebali da budu pozvani na današnju sjednicu UPK). Neka nam neko iz UPK objasni, kako se tu uklapaju Senadin Lavić, Hidajet Repovac, Haris Bašić (svi članovi Kruga 99), kako se tu uklapaju Željko Obradović i Zoran Perković za šta sa sigurnošću tvrdim da ni oni ne znaju, ali su po njima podobni, jer će u javnost dati izjave onog oblika kako to odgovara Crnoj Gori.

Mislim da je jasno da je Ustavno-pravna Komisija danas prekršila navedenu odluku Predstavničkog doma od 11. marta te ih treba pozvati na odgovornost za nesavjestan rad i kršenje pravila i odluka Parlamenta.

Profilno, ko su oni koji su danas bili oponenti državi BiH na poziv Ustavno-pravne Komisije:

Dodatak sa biografijama današnjih oponenata i štetočina BiH.

Izvori:

- „BiH nema pravo na Sutorinu“, Nezavisne novine 9.4.2015. godine,

- „Tražeći Sutorinu BiH sebi daje autogol“, faktor.ba , 9.4.2015. godine

1) Željko Obradović, član Državne komisije za granicu BiH od 2000. do danas (15 godina), po zanimanju diplomirani inžinjer geodezije

Federalna uprava za geodetske i imovinsko - pravne poslove, Sarajevo

Na današnjoj sjednici Ustano-pravne komisije rekao je sljedeće: „Temelj za identifikaciju granične crte između BiH i Crne Gore su dva dokumenta, prvi je Daytonski sporazum, a drugi je Badinterova komisija, odnosno njeni zaključci“.

On je objasnio da, također, Sutorina nije bila sporno pitanje prilikom uspostave diplomatskih odnosa dvije zemlje, da tokom proteklih popisa stanovništva u BiH nije popisivano stanovništvo u Sutorini te da historijsko pravo na ovu teritoriju nije relevantno. Osim toga, istaknuo je da otvaranjem pitanja Sutorine otvoramo i pitanje granice sa Hrvatskom i da BiH u tom slučaju samo može biti na gubitku.

2) Zoran Perković, diplomirani pravnik, Ministarstvo vanjskih poslova BiH

autor analize „Identifikacija državne granice između BiH i Republike Hrvatrske i druga granična pitanja“, Vanjskopolitička inicijativa BiH (uz podršku Ambasade Velike Britanije u BiH), vpi.ba .

U navedenoj analizi koju je napisao Zoran Perković na strani 1 piše sljedeće:

„Na temelju mišljenja Međunarodne arbitražne komisije (Badinterova komisija) od 11. siječnja 1992. godine, demarkacijske linije između „Hrvatske i Srbije ili Srbije i Bosne i Hercegovine ili, eventualno, između drugih susjednih država, moći će da se mijenjaju samo putem slobodnoga i međusobnog dogovora“. Ako se ne dogovori suprotno, „ranije granice poprimaju karakter granica koje štiti međunarodno pravo“. Iako su u nekim slučajevima dijelovi demarkacijske linije između bivših jugoslavenskih republika određivani i poslije utemeljenja Demokratske federativne Jugoslavije, naprijed navedeno mišljenje Badinterove komisije reafirmiralo je i potvrdilo avnojske granice bivših jugoslavenskih republika kao osnovu za razgraničenje, odnosno kao nove državne granice koje štiti međunarodno pravo.“

Na raspravi u UPK 9.4.2015. godine rekao je sljedeće:

„Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH, je kazao da je Ministarstvo stava da Sutorina nije dio teritorije naše zemlje. Podsjetio je da tokom međusobnog priznavanja dvije zemlje i uspostave diplomatskih odnosa niti jedna od strana nije istaknula bilo kakvu rezervu u pogledu razgraničenja.

– Ministarstvo je na stajalištu da je razgraničenje između BiH i Crne gore izvršeno na pravno valjan i pravedan način, a temeljni dokumenti koji to potvrđuju su Daytonski sporazum i mišljenje Badinterove komisije – rekao je Perković.

Osim toga, rekao je da u ovom slučaju ne bi bila moguća ni arbitraža, jer su zvanični organi Crne Gore diplomatskim putem obavijestili BiH da za njih ovo pitanje ne postoji te zbog toga arbitraža nije moguća ukoliko ne postoji saglasnost obje strane.“

3) Dr.sc. Zenaid Đelmo, nastavni predmet »Upravno pravo i upravni postupak», Pravni fakultet Univerzita u Bihaću (objavljeno na stranici Pravnog fakulteta u Tuzli - untz.ba , ali nema ga na spisku nastavnika Pravnog fakulteta u Bihaću: pravnifakultet.ba )

Na sjednici UPK 9.4.2015. rekao je sljedeće:

„Zenaid Đelmo, profesor Pravnog fakulteta u Tuzli, je iznio stav da je Sutorina dio Crne Gore i da tu nema nikakve dileme te da može biti dijelom BiH samo ako se u direktnim pregovorima dvije strane postigne takav dogovor.

Đelmo je naveo i niz primjera u svijetu gdje je postojao sličan problem, a na osnovu kojih se vidi da BiH sada ne može i da ne bi bilo pametno da traži Sutorinu.

– Volio bih i ja da je BiH veća od Rusije, ali… Kada bi se mi sada vraćali na historijske činjenice i vodili se time da je Sutorina nekada bila naša i kada bi stvari po tom principu funkcionirale u svijetu, nastalo bi ubrzo bar 300 novih država. U slučaju kada bi i bila moguća tužba BiH protiv Crne Gore, mi bi bili na gubitku, odnosno Sud bi je odbacio – rekao je Đelmo.“

4) Dr. Nedim Ademović, advokat

Biografija (izvor: ademoviclaw.com ):

1991-1994 Diplomski studij, Pravni fakultet Univerziteta Sarajevo

1995-2000 Diplomski i magistarski studij, Pravni fakultet Karl-Franzens Univerziteta u Gracu, Austrija

2000 Ljetna škola „Region and Minorities in a Greater Europe“ (Regije i manjine u sve većoj Evropi“ (Regije i manjine u sve većoj Evropi), Evropska akademija Bozen, Italija

2002 Ljetna škola ljudskih prava i prakse (London), The Institute of European Law of the University of Birmingham

2002-2004 Doktorski studij prava, Karl-Franzens Univerziteta u Gracu, Austrija; Doktorska teza: „Four Freedoms of the EC in Context of Bosnia and Herzegovina“ (Četiri osnovne slobode EZ u kontekstu Bosne i Hercegovine)

2004 Pravosudni ispit

2006 Advokatski ispit

RADNO ISKUSTVO

2000 WUS Austria (NGO), Graz, Austrija, pravnik

2000-2004 Ustavni sud Bosne i Hercegovine, pravni savjetnik

2005-2006 Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, registrar

2007 Ustavni sud Bosne i Hercegovine, šef Privremenog odjeljenja

2007-2009 Ustavni sud Bosne i Hercegovine, viši pravni savjetnik

2007-2012 Ustavni sud Bosne i Hercegovine, šef Kabineta predsjednika

2009- Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, docent na predmetu „Ustavno pravo“

2010- Pravni fakultet Univerziteta u Zenici, docent na predmetu „Ustavno pravo“.

„Profesor ustavnog prava i advokat Nedim Ademović je kazao da međunarodni pravni principi u ovom slučaju ne idu u prilog BiH da bi otvarala pitanje Sutorine. Potpisani međunarodni ugovori idu u prilog Crnoj Gori.

– BiH je, između ostalog, u okviru svog ustavnog prava prihvatila da poštuje opće principe međunarodnog prava. Smatram da ono što je u međunarodnom pravu u ovom slučaju ne ide u prilog BiH da otvara pitanje Sutorine – bio bi u najkraćem Ademovićev stav.“

5) Prof. Senadin Lavić, Fakultet političkih nauka Sarajevo, oblast: filozofija i sociologija, član „Kruga 99“

Biografija (izvor: fpn.unsa.ba )

Rođen je 1965. godine u Konjicu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (Odsjek za filozofiju i sociologiju) 1989. godine.

U zvanje vanrednog profesora na Fakultetu političkih nauka izabran je 2008. godine.

Na Fakultetu političkih nauka predaje predmete: Osnove metodologije društvenih nauka, Metode i tehnike u sociološkim istraživanjima, Metodologija politoloških istraživanja, Metodologija komunikoloških istraživanja, Metodologija socioloških istraživanja, Sociologija migracija, Empirijsko socijalno istraživanje.

„Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić je također istaknuo da naša zemlja mora poštovati stav Badinterove komisije i da našoj zemlji ne ide u korist da insistira na Sutorini.“

6) Prof.dr. Hidajet Repovac (predaje Sociologiju kulture i Historiju civilizacije), član „Kruga 99“

Rođen je 1945. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (Odsjek sociologija).

Po završenom studiju biran je za asistenta na predmetu Sociologija rada, a nakon odbranjenog doktorata i u zvanje docenta na predmetu Sociologija kulture. Kasnije je biran u zvanje vanrednog, pa zatim u redovnog profesora (1993). Predaje na nastavnim disciplinama Sociologija kulture i Historija civilizacije na Fakultetu političkih nauka. Držao je nastavu iz Sociologije na Fakultetu islamskih nauka te na Šumarskom fakultetu u Sarajevu.

Obnašao je dužnost dekana Fakulteta političkih nauka dajući poseban doprinos u njegovom očuvanju i djelovanju tokom rata. U najtežim ratnim okolnostima (1993) pokrenuo je osnivanje Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, a bio je i njegov profesor te dekan. Učestvovao je u osnivanju “Kruga 99” nezavisnih intelektualaca, a bio je i njegov predsjednik.

„– Potraživanje Sutorine u ovom trenutku je nediplomatski akt. Ovo je jedan od najnezrelijih političkih zahtjeva koje sam ja do sada čuo, jer on može proizvesti opasne reperkusije na ono što je BiH u ovih dvadesetak godina postigla. BiH ima toliko unutarnjih strukturalnih pitanja da postavljanje ovog pitanja djeluje zaista nesuvislo – ocijenio je Repovac.“

7) Prof. dr. Hazim Bašić, Mašinski fakultet Sarajevo, doktorska disertacija: “Primjena metode konačnih volumena na analizu plastičnog tečenja metala kod procesa istiskivanja”, član „Kruga 99“

Biografija: Univerzitetska karijera (Mašinski fakultet u Sarajevu, mef.unsa.ba ):


2005-2007 Prodekan za naučno-istraživački rad

2006 Vanredni profesor, Naučna oblast: Obrada plastičnom deformacijom i predmet Osnovi mjerenja i obrade podataka

2002 Docent, naučna oblast: Obrada plastičnom deformacijom

1998 Viši asistent, naučna oblast: Obrada plastičnom deformacijom

1991 Asistent, Mašinski fakultet Sarajevo Katedra za proizvodnu tehniku i kibernetiku


Edukacija:

2002. Doktor tehničkih nauka

Univerzitet u Sarajevu

Naslov doktorske disertacije:

“Primjena metode konačnih volumena na analizu plastičnog tečenja metala kod procesa istiskivanja”

1995-1998. Magistar tehničkih nauka

Univerzitet u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb

Naučna oblast: Tehnologije u strojarskoj proizvodnji

1991- 1992. Postdiplomski studij

Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet Beograd

Naučna oblast: Mehanika deformabilnog tijela

1991. Diplomirani inženjer mašinstva

Univerzitet u Sarajevu, Mašinski fakultet u Sarajevu

Odsjek za proizvodnu tehniku i kibernetiku

Profesor Univerziteta u Sarajevu Hazim Bašić kaže da je pitanje arbitraže pitanje o stvari koja je već arbitrirana i da Bih u tom slučaju postaje neozbiljna država u kojoj je manjak znanja i pameti iz međunarodnog prava. Stava je da BiH ne treba insistirati na Sutorini i da je opasno da naša zemlja odustaje od stavova koje je ranije prihvatila u međunarodnim aktima, da to onda znači da i ostali mogu odustati od tih stavova i tražiti ono što pripada BiH.

S poštovanjem,
Nihad Aličković,
Inicijativa za povrat Sutorine