Bosna ne odustaje od Sutorine
DENIS BEĆIROVIĆ TOKOM JAVNE RASPRAVE SAOPŠTIO DA SE GRANICA SA CRNOM GOROM NE SMIJE VERIFIKOVATI DOK SE BIH NE VRATI SPORNA TERITORIJA
Autor: Dan
Objavljeno: 27. Feb 2015. 15:02:27
Ako BiH želi iskrene i prijateljske veze sa Crnom Gorom, mora imati čiste račune, uzimajući u obzir i pitanje Sutorine – kaže Bećirović, predlagač skupštinske rezolucije Sve republike bivše SFRJ prihvatile su mišljenje Badinterove komisije. Pritom, komisije BiH i Crne Gore za utvrđivanje granice nikada Sutorinu nijesu identifikovale kao problem – kazao Željko Obradović
U slučaju Sutorine i Kruševice došlo je do svojevrsne prevare i ne smijemo dozvoliti da u organima BiH bude verifikovana granica po kojoj bi ova teritorija pripala Crnoj Gori istakao je poslanik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović. On je to rekao na javnoj raspravi o statusu Sutorine, koja je u organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održana juče u Sarajevu. Kako su prenijeli bosansko-hercegovački mediji, predstavnici institucija BiH, akademske zajednice i civilnog društva iznijeli su oprečna mišljenja o tome da li ova teritorija pripada Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori.
Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za državnu granicu BiH Željko Obradović istakao je tokom javne rasprave u zgradi parlamenta BiH da je ova komisija jednoglasna u zaključku da Sutorina pripada Crnoj Gori.
– Aktivnosti utvrđivanja granice krenule su još 2001. godine, dok je Crna Gora bila u sastavu SRJ, i trajale su sve do kraja 2014. godine – naveo je Obradović.
Prema njegovim tvrdnjama, osnovna dokumenta za odlučivanje Komisije bili su Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, prema kojima je Sutorina sastavni dio Crne Gore.
– Sve repulike bivše Jugoslavije prihvatile su mišljenje Badinterove komisije. Pritom, komisije BiH i Crne Gore za utvrđivanje granice nikada Sutorinu nijesu identifikovale kao problem – kazao je Obradović.
Međutim, zagovornici ideje da Sutorina treba da pripadne BiH u se pozivaju se na granice utvrđene Berlinskim kongresom iz 1878. godine, koje je priznalo i Predsjedništvo AVNOJ-a. Tako je Denis Bećirović, predlagač parlamentarne rezolucije o Sutorini, kojom se traži da se vlasništvo Crne Gore nad tom teritorijom preispita, kazao je da je po pitanju razgraničenja došlo do svojevrsne prevare.
– Ukoliko BiH želi iskrene i prijateljske veze sa Crnom Gorom, mora imati čiste račune, uzimajući u obzir i pitanje Sutorine – konstatovao je Bećirović.
Predstavnik Akademske građanske inicijative za vraćanje Sutorine i Kruševice u sastav BiH Azra Kurthećajić-Bošković pozvala se na granice utvrđene Berlinskim kongresom, održanim 1878. godine.
– Crna Gora nije ostvarila posjed nad Sutorinom i BiH ima pravo da traži od Crne Gore vraćanje Sutorine ili da zatraži pravdu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu – navela je Kurthećajić Bošković.
Ona je podvukla da Akademska građanska inicijativa za vraćanje Sutorine i Kruševice traži od parlamenta BiH da usvoji rezoluciju o Sutorini i zauzme stav da polazište od kojeg treba krenuti u utvrđivanju granica budu granice utvrđene na Berlinskom kongresu na koje se pozvalo i Predsjedništvo AVNOJ-a.
Ona je posebno ukazala i na ekonomski momenat vraćanja Sutorine u sastav BiH, čime bi BiH došla do drugog izlaza na Jadransko more.
Bećirovićevim predlogom rezolucije o Sutorini, od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH traži se da se Predlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, koji je početkom novembra prošle godine utvrdio Savjet ministara BiH, proglasi neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim.
Navedenim ugovorom, Sutorina ostaje u trajnom sastavu Crne Gore i definiše se granica koja će na terenu biti obilježena roku od tri godine od stupanja na snagu ugovora.
Transkript s javne rasprave, kao i predlozi i sugestije koji su dostavljeni Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, biće proslijeđeni tom domu na razmatranje. Kako se očekuje, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH tokom marta odlučivaće o Bećirovićevoj rezoluciji, piše dnevni list DAN - M.V.
Latinović još u BiH
Ambasador BiH u Crnoj Gori Đorđe Latinović još se nalazi u Bosni i Hercegovini i biće tamo dok ne bude imenovan ambasador Crne Gore, kazao je član bosansko-hercegovačkog Predsjedništva Mladen Ivanić. On je naveo da Predsjedništvo pitanje Sutorine i poništenja ugovora o granici sa Crnom Gorom još nije razmatralo.
– Predsjedništvo ništa nije o tome razgovaralo, mi ćemo razgovarati o tome kada sporazum dođe i ako dođe na dnevni red Predsjedništva – objašnjava Ivanić za Antenu M.
Upitan da li se ambasador Đorđe Latinović još nalazi u BiH, Ivanić je rekao da je on još u Bosni i Hercegovini, i da će biti tamo dok ne bude imenovan ambasador Crne Gore. Ranije je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, zbog otvaranja pitanja Sutorine, odložio imenovanje ambasadora u Sarajevu. Zvaničnici Crne Gore su saopštili da je pitanje Sutorine za Podgoricu završeno i da očekuju skoro potpisivanje ugovora o državnoj granici.
 |
U slučaju Sutorine i Kruševice došlo je do svojevrsne prevare i ne smijemo dozvoliti da u organima BiH bude verifikovana granica po kojoj bi ova teritorija pripala Crnoj Gori istakao je poslanik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović. On je to rekao na javnoj raspravi o statusu Sutorine, koja je u organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održana juče u Sarajevu. Kako su prenijeli bosansko-hercegovački mediji, predstavnici institucija BiH, akademske zajednice i civilnog društva iznijeli su oprečna mišljenja o tome da li ova teritorija pripada Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori.
Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za državnu granicu BiH Željko Obradović istakao je tokom javne rasprave u zgradi parlamenta BiH da je ova komisija jednoglasna u zaključku da Sutorina pripada Crnoj Gori.
– Aktivnosti utvrđivanja granice krenule su još 2001. godine, dok je Crna Gora bila u sastavu SRJ, i trajale su sve do kraja 2014. godine – naveo je Obradović.
Prema njegovim tvrdnjama, osnovna dokumenta za odlučivanje Komisije bili su Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, prema kojima je Sutorina sastavni dio Crne Gore.
– Sve repulike bivše Jugoslavije prihvatile su mišljenje Badinterove komisije. Pritom, komisije BiH i Crne Gore za utvrđivanje granice nikada Sutorinu nijesu identifikovale kao problem – kazao je Obradović.
Međutim, zagovornici ideje da Sutorina treba da pripadne BiH u se pozivaju se na granice utvrđene Berlinskim kongresom iz 1878. godine, koje je priznalo i Predsjedništvo AVNOJ-a. Tako je Denis Bećirović, predlagač parlamentarne rezolucije o Sutorini, kojom se traži da se vlasništvo Crne Gore nad tom teritorijom preispita, kazao je da je po pitanju razgraničenja došlo do svojevrsne prevare.
– Ukoliko BiH želi iskrene i prijateljske veze sa Crnom Gorom, mora imati čiste račune, uzimajući u obzir i pitanje Sutorine – konstatovao je Bećirović.
Predstavnik Akademske građanske inicijative za vraćanje Sutorine i Kruševice u sastav BiH Azra Kurthećajić-Bošković pozvala se na granice utvrđene Berlinskim kongresom, održanim 1878. godine.
– Crna Gora nije ostvarila posjed nad Sutorinom i BiH ima pravo da traži od Crne Gore vraćanje Sutorine ili da zatraži pravdu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu – navela je Kurthećajić Bošković.
Ona je podvukla da Akademska građanska inicijativa za vraćanje Sutorine i Kruševice traži od parlamenta BiH da usvoji rezoluciju o Sutorini i zauzme stav da polazište od kojeg treba krenuti u utvrđivanju granica budu granice utvrđene na Berlinskom kongresu na koje se pozvalo i Predsjedništvo AVNOJ-a.
Ona je posebno ukazala i na ekonomski momenat vraćanja Sutorine u sastav BiH, čime bi BiH došla do drugog izlaza na Jadransko more.
Bećirovićevim predlogom rezolucije o Sutorini, od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH traži se da se Predlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, koji je početkom novembra prošle godine utvrdio Savjet ministara BiH, proglasi neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim.
Navedenim ugovorom, Sutorina ostaje u trajnom sastavu Crne Gore i definiše se granica koja će na terenu biti obilježena roku od tri godine od stupanja na snagu ugovora.
Transkript s javne rasprave, kao i predlozi i sugestije koji su dostavljeni Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, biće proslijeđeni tom domu na razmatranje. Kako se očekuje, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH tokom marta odlučivaće o Bećirovićevoj rezoluciji, piše dnevni list DAN - M.V.
Ambasador BiH u Crnoj Gori Đorđe Latinović još se nalazi u Bosni i Hercegovini i biće tamo dok ne bude imenovan ambasador Crne Gore, kazao je član bosansko-hercegovačkog Predsjedništva Mladen Ivanić. On je naveo da Predsjedništvo pitanje Sutorine i poništenja ugovora o granici sa Crnom Gorom još nije razmatralo.
– Predsjedništvo ništa nije o tome razgovaralo, mi ćemo razgovarati o tome kada sporazum dođe i ako dođe na dnevni red Predsjedništva – objašnjava Ivanić za Antenu M.
Upitan da li se ambasador Đorđe Latinović još nalazi u BiH, Ivanić je rekao da je on još u Bosni i Hercegovini, i da će biti tamo dok ne bude imenovan ambasador Crne Gore. Ranije je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, zbog otvaranja pitanja Sutorine, odložio imenovanje ambasadora u Sarajevu. Zvaničnici Crne Gore su saopštili da je pitanje Sutorine za Podgoricu završeno i da očekuju skoro potpisivanje ugovora o državnoj granici.