Zašto je Crna Gora sebi uzela slobodu da Bosni i Hercegovini osporava pravo da legalnim putem ped Međunarodnim sudom pravde u Hagu zatraži povrat svoje prinudno otete teritorije, a sama je sebi uzela to pravo u sporu s Hrvatskom, ali ne oko svoje, nego oko teritorije koju prinudno drži u posjedu. Presuda Suda je za obje strane je konačna i obvezjuća, pa ako je Crna Gora sigurna u svoje pravo na posjed Sutorine, zašto se onda boji presude?! |
Prof. dr. Jusuf MULIĆ: Kakvo uplitanje u unutrašnje poslove strane države. Na osnovu čega je predsjednik Odbora izveo zaključak da će i Parlament Bosne i Hercegovine odbiti Rezolciju o Storini. Pa zar niko od odbornika ne zna da je Predstavnički dom Paramentarne skupštine Bosne i Hercegovne na sjednici od 15. januara 2015. godine donio zaključak da se do 27. februara o tome obavi javna rsprava i da se nakon toga zauzme konačan stva. Također bi trebali znati da stanje u bosansko-hercegovačkoj javnosti više nije ka do sada, kada su glavnu riječ vodili izdajnici vlastite zemlje, koji odlaze u političku istoriju. |
Prema izvještaju Anadolu Agency svoja objašnjenja o stanju stvari sa zahtjevom Bosne i Hercegovine da joj Crna Gora povrati prinudno oteto područje Sutorine raspravljao Odboru za međunrodne odnose i iseljnike Skupštine Crne Gore obavio kontrolno saslušane ministta inostranih poslova Igora Lukšića i unutrašnjih poslova Raška Konjevića. Obojica su obmanuli članove Obora netačnošću da je pitanje razgraničenja u području Sutorine s Crnom Gorom završena stvar, iako je vraćeno na početak.
Na osnovu njihovh saslušanja, predsjednik Odbora Miodrag Vuković predložio je i zaključak da je razgraničenje između Crne Gore i Bosne i Hercegovne završeno i da seočekuje potpisvanje ugovora o granicama, kao i da se čekuje da će Parlament BiH odbiti Rezoluciju o Sutorini. Kakvo uplitanje u unutrašnje poslove strane države. Na osnovu čega je predsjednik Odbora izveo zaključak da će i Parlament Bosne i Hercegovine odbiti Rezolciju o Storini. Pa zar niko od odbornika ne zna da je Predstavnički dom Paramentarne skupštine Bosne i Hercegovne na sjednici od 15. januara 2015. godine donio zaključak da se do 27. februara o tome obavi javna rsprava i da se nakon toga zauzme konačan stva. Također bi trebali znati da stanje u bosansko-hercegovačkoj javnosti više nije ka do sada, kada su glavnu riječ vodili izdajnici vlastite zemlje, koji odlaze u političku istoriju.
Žalosne su izjave predsjednika Skupštin Crne Gore Ranka Krivokapića da je pitanje Sutorine
anegdotsko i predsjednika Vlade Mila Đukanovuća da je vraćanje pitanja Sutorine na početak za Crnu Goru
uznemirujuće, dijelići pri tome lekcije njenim političarima i politici kao da se radi o njegovoj koloniji.
Ostala su dva ključn apitanja na koja Crna Gora mora dati odgovore.
- P r v o, pošto je razgraničenje između Bosne i Hercegovne i Crne Gore završeno na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada i na koji način je područje Sutorine došlo u posjed Crne Gore, imajući pri tome u vidu priznanje tih granica od Predsjedištva AVNOJ-a iz 1944. godne i poništenje pravne stečevine Kraljevine Jugoslavije Zakonom iz 1946.godine, a to znači i Rješenje ministra unutrašnjih poslova iz 1936. godne o izdvajanju političke opštine Primorje s katstarskim opštinama Sutorina i Kruševica iz trebinjskog i njeno priključenje bokokotorskom srezu.
- D r u g o, zašto je Crna Gora sebi uzela slobodu da Bosni i Hercegovini osporava pravo da legalnim putem ped Međunarodnim sudom pravde u Hagu zatraži povrat svoje prinudno otete teritorije, a sama je sebi uzela to pravo u sporu s Hrvatskom, ali ne oko svoje, nego oko teritorije koju prinudno drži u posjedu. Presuda Suda je za obje strane je konačna i obvezjuća, pa ako je Crna Gora sigurna u svoje pravo na posjed Sutorine, zašto se onda boji presude?!
-
Moja je poruka crnogorskim političarimna: prstanite pred stanovnicima Crne Gore glumatati i obmanjivati ga lažnim obavještenjima.
Prof. dr. Jusuf Mulić, autor studije o Sutorini