RAT ZA MIR: Đukanović preko bosanske Sutorine vodi bitku za hrvatsku Prevlaku

Da sam ja neko ko tamo učestvuje u političkom životu, napamet mi ne bi padalo da otvaram pitanje validnosti tzv. avnojevskih granica, jer su avnojevske granice nešto što čuva Bosnu i Hercegovinu sve ovo vrijeme, poručio je crnogorski premijer

Nakon nekoliko nedjelja od kada je iz Bosne i Hercegovine pokrenuto pitanje Sutorine-pograničnog pojasa kod Herceg Novog, oglasio se crnogorski premijer Milo Đukanović koji je ocijenio zahtjev dijela političara iz BIH destruktivnim, što može proizvesti štetu za tu državu. Sutorina se nalazi u blizini poluostrva Prevlaka, što je predmet buduće arbitraže između Crne Gore i Hrvatske.

Pitanje Sutorine koje je otvoreno iz Bosne i Hercegovine ne može usporiti evroatlantske integracije Crne Gore i to pitanje ne zaslužuje toliko veliku pažnju javnosti, saopšto je premijer Milo Đukanović u intervjuu radiju Crne Gore. Komentarišući pitanje granice u dijelu sa Bosnom i Hercegovinom, Đukanović je ocjenio destruktivnim i štetnim po interese BIH u okviru evropskih integracija:

– Ali je otvaranje tog pitanja veoma destruktivno, veoma nepametno i definitvno otvaranje tog pitanja može da proizvede neke štete, da kažem čija krajnja adresa će najmanje biti Crna Gora. Otvaranje ovog pitanja BIH pokazuje da ne poštuje neka pravila kojih bi se svi morali pridržavati i pokazuje, zašto ne kazati, otvorene teritorijalne pretenzije prema susjednoj državi. Drugo, ovo može imati da kažem posljedice po percepciju regiona koja je jako važna sa stanovišta neupitne potrebe regiona za bržim ekonomskim i demokratskim razvojem. To nije dobra poruka investitorima.

Ocjenjujući da je granica sa Bosnom i Hercegovinom definisana, Đukanović je ukazao na rezultate Badinterove komisije s početka devedesetih, da između BIH i nekadašnje Savezne republike Jugoslavije nije bilo spora u odnosu na granice, te je došlo je do međusobnog priznanja. A kao treću činjenicu Đukanović je ukazao na okolnost da se između dvije države već nekoliko godina vodio postupak razgraničenja koji je prošle godine okončan. Zato Đukanović smatra da Crna Gora nije ničim ugrožena, a da je bilo kakva arbitraža neprihvatljiva:

– Ja mislim da je to pitanje koje je veoma autodestruktivno u BIH. Dozvolite da primijetim, da sam ja neko ko tamo učestvuje u političkom životu, napamet mi ne bi padalo da otvaram pitanje validnosti tzv. avnojevskih granica, jer su avnojevske granice nešto što čuva Bosnu i Hercegovinu sve ovo vrijeme, upravo od ataka sa raznih adresa da se rasparča BIH. I kada smo kod pitanja arbitraže, tu su pravila jasna. Nema međunarodne arbitraže i nema postupka pred Međunarodnim sudom u Hagu bez saglasnosti dvije države. Ko može i da pretpostavi da bi Crna Gora mogla dati saglasnost da se razgovara na jednoj od tih adresa o bilo kom dijelu naše teritorije. To je besmisleno.

Podsjetimo, prethodnih nedjelja su gotovo svi visoki državni funkcioneri izrazili čuđenje u vezi inicijative iz Bosne i Hercegovine o promjeni granice na području Sutorine i saopštili da je bilo kakav razgovor o tome neprihvatljiv. Zbog otvaranja tog pitanja predsjednik Crne Gore Filip Vujanović nije potpisao ukaz o postavljenju novog ambasadora Crne Gore u Sarajevu, a dnevni list Pobjeda je objavio informaciju, koju je radio „Slobodna Evropa“ objavio prošle sedmice, da predsjedništvo BIH razmatra da povuče svog ambasadora u Crnoj Gori na konsultacije kao odgovor na odluku predsjednika Vujanovića.

U blizini Sutorine je i poluostrvo Prevlaka gdje više od deceniju važi privremeni sporazum o razgraničenju između Crne Gore i Hrvatske. Obje države se pripremaju za međunarodni arbitražni postupak. Iz Ministarstva vanjskih poslova je saopšteno da je do sada sa Hrvatskom usaglašeno da se zajednički formuliše takozvani posebni Sporazum za podnošenje spora oko granice na kopnu i moru Međunarodnom sudu pravde. Međutim, kako su objavile podgoričke „Vijesti“, portparolka hrvatskog ministarstva Danijela Barišić je izjavila da je Hrvatska Crnoj Gori uputila neslužbeni, ekspertski predlog posebnog sporazuma kojim bi se dvije države zajednički obratile Međunarodnom sudu i zatražile da utvrdi granicu na kopnu i na moru između država.

– Međutim, hrvatsko ministarstvo do sada još nije dobilo odgovor iz Crne Gore, izjavila je Barišić.

A crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova je saopštilo da je iz Hrvatske stigao predlog za što brže definisanje konačnog teksta kojim će se omogućiti otvaranje arbitraže, a na čijem se usaglašavanju radi.

– Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je u međuvremenu analiziralo sve aspekte predloga Sporazuma i smatra da je u pitanju dobra platforma na čijem konačnom uobličenju će dvije strane zajednički raditi kako je Ministarstvo predložilo kolegama iz Hrvatske u odgovoru od 22.01. kao datuma posljednje pisane komunikacije sa hrvatskom stranom o ovom pitanju, kazala je portparolka Mirela Rebronja, prenosi portal saznajemo.net.