U Sarajevu održana tribina "Historijske i pravne činjenice o Sutorini": Sljedeći korak inicijativa prema Predsjedništvu BiH kako bi odbili utvrđeni prijedlog Vijeća ministara o Sporazumu o granici s Crnom Gorom
DR. KURTĆEHAJIĆ: CRNA GORA MORA IZVRŠITI POVRAT SUTORINE
Objavljeno: 20. Dec 2014. 17:12:43
 |
 Dr. KURTĆEHAJIĆ: Crna Gora nikada nije provela proceduru koja je bila potrebna da ona bude vlasnik Sutorine. Mi se sa Crnom Gorom možemo dogovoriti na samo jedan način, da ona izvrši povrat Sutorine i to ratificirano od strane njihovog parlamenta i tek onda možemo potpisivati granicu sa Crnom Gorom |
Pozdravnim obraćanjem tribinu je otvorio prof. dr. Muharem Avdispahić, dr. h. c., rektor Univerziteta u Sarajevu, naglasivši da je Senat Univerziteta u Sarajevu opredijeljen za potpunije poimanje uloge Univerziteta u društvenom razvoju, primjereno onom koje je, oblikovano dugom tradicijom, postalo samorazumljivim u vodećim demokratskim zemljama. „Istina je temeljna vrijednost utkana u samu ideju univerziteta“, naveo je rektor Avdispahić. Istakavši da je Univerzitet vodeće mjesto ekspertskog znanja, rektor Avdispahić je naveo da je današnja tribina na tragu tribina kakve se održavaju na najuglednijim univerzitetima svijeta kada o nekom temeljnom pitanju država treba donijeti informiranu odluku, te naglasio da je jedini legitiman izvor snage Univerziteta u istini do koje se dođe u argumentiranom dijalogu.
Izlagači na održanoj tribini bili su dr. Omer Ibrahimagić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Suad Kurtćehajić, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Muriz Spahić, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Enes Durmišević, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. Anton Jekauc, ekonomski stručnjak i direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja u Sarajevu.
Govoreći o katastarskim općinama Kruševica i Sutorina koje bi sporazumom o prihvatanju i priznavanju postojećih granica između BiH i Crne Gore, koje pripadaju BiH, bile trajno poklonjene Crnoj Gori, dr. Omer Ibrahimagić je istakao da je manjkavost ovog sporazuma ta što je granična komisija Ministarstva za civilne poslove BiH kod utvrđivanja granica sa Crnom Gorom pošla od vremena izlaska BiH iz Jugoslavije umjesto od ulaska u Jugoslaviju.
„Trebalo je poći od toga čime je BiH ušla u Jugoslaviju. Kada je 1. novembra 1918. godine Austro-Ugarska vratila vlast nad BiH Narodnom vijeću BiH, naša zemlja je bila u granicama utvrđenim Berlinskim kongresom, prema kojima je Sutorina bila u sastavu BiH. Berlinski kongres je tada priznao i nezavisnost Crne Gore i u njoj nije bilo Sutorine niti Kruševice, koje su pripadale Trebinjskom srezu. To je osnovno pravno pitanje i mislim da je komisija za graničenje pogrešno startala“, naveo je profesor Ibrahimagić.
Prof. dr. Suad Kurtćehajić je naglasio da, kada je Sutorina u pitanju, treba reći da je najznačajnija stvar da je BiH već na Berlinskom kongresu imala granice kojima je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. „To su iste granice kao i sada, samo je tada imala Sutorinu, a sada je nema. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca BiH ulazi sa Sutorinom, Crna Gora ne ulazi“, istakao je profesor Kurtćehajić, pojasnivši da je Predsjedništvo AVNOJ-a, kao najviše tijelo između dva zasjedanja AVNOJ-a, 24. februara 1945. godine zauzelo stav da BiH treba da uđe u zajedničku državu u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, znači sa Sutorinom. Kako je kazao profesor Kurtćehajić, AVNOJ je imao jasan stav, te dodao da je Crna Gora uzurpirala ovaj prostor 1945. godine i više ga nije vraćala.
Profesor Kurtćehajić smatra da Crna Gora nikada nije ispoštovala proceduru i u posjedu je koji je nesavjestan. On je podsjetio da je pokrajinsko rukovodstvo 1947. godine tražilo Sutorinu natrag, ali da se Crna Gora oglušila na to. „Crna Gora nikada nije provela proceduru koja je bila potrebna da ona bude vlasnik Sutorine. Mi se sa Crnom Gorom možemo dogovoriti na samo jedan način, da ona izvrši povrat Sutorine i to ratificirano od strane njihovog parlamenta i tek onda možemo potpisivati granicu sa Crnom Gorom“, pojasnio je profesor Kurtćehajić.
„Mi moramo pokazati da smo državotvorna zemlja, da smo državotvorni narodi, da jednostavno znamo da se borimo za nešto što nama pripada“, naveo je profesor Kurtćehajić, te naglasio da BiH ne može prihvatiti potpisivanje granica sa Crnom Gorom dok se ne vrati historijsko pravo na more koje Bosni i Hercegovini nevjerovatno puno znači.
Ekonomski stručnjak prof. dr. Anton Jekauc istakao je da je Sutorina ekonomski izuzetno atraktivno područje i ima nevjerovatnu vrijednost koja se može pretvoriti u veliki turistički potencijal.
Prof. dr. Muriz Spahić je predstavio geografske činjenice o Sutorini te naveo da sutorinski fizionomski kraj pripada mediteranskoj regiji koju, pored ostalih, čini popovopoljska zavala sa sutorinskim primorjem površine 83,7 km2.
„To je prostor koji je teritorijalno veći od površine nekih veoma prestižnih i uglednih država svijeta kao što su: Vatikan – 0,44 km2, Kneževina Monako – 2,01 km2, i Republika San Marino 61 km2“, naveo je profesor Spahić, te dodao da sutorinski kraj ima dužinu 21 km, maksimalnu širinu 10 km, a minimalnu 1,3 km.
Tribina je završena izlaganjem prof. dr. Enesa Durmiševića koji je istakao da pitanje Sutorine, koja je preko 600 godina bosanski teritorij i s obzirom da četiri međunarodna ugovora kažu da je to bosanski teritorij, nije pravno pitanje, već da je postalo politički problem.
Učesnici tribine su naveli da je sljedeći korak inicijativa prema Predsjedništvu BiH kako bi odbili utvrđeni prijedlog Vijeća ministara o Sporazumu o granici s Crnom Gorom i vratili ga na ozbiljnije razmatranje.
 |
 Dr. IBRAHIMAGIĆ: Manjkavost ovog sporazuma ta što je granična komisija Ministarstva za civilne poslove BiH kod utvrđivanja granica sa Crnom Gorom pošla od vremena izlaska BiH iz Jugoslavije umjesto od ulaska u Jugoslaviju |
Pozdravnim obraćanjem tribinu je otvorio prof. dr. Muharem Avdispahić, dr. h. c., rektor Univerziteta u Sarajevu, naglasivši da je Senat Univerziteta u Sarajevu opredijeljen za potpunije poimanje uloge Univerziteta u društvenom razvoju, primjereno onom koje je, oblikovano dugom tradicijom, postalo samorazumljivim u vodećim demokratskim zemljama. „Istina je temeljna vrijednost utkana u samu ideju univerziteta“, naveo je rektor Avdispahić. Istakavši da je Univerzitet vodeće mjesto ekspertskog znanja, rektor Avdispahić je naveo da je današnja tribina na tragu tribina kakve se održavaju na najuglednijim univerzitetima svijeta kada o nekom temeljnom pitanju država treba donijeti informiranu odluku, te naglasio da je jedini legitiman izvor snage Univerziteta u istini do koje se dođe u argumentiranom dijalogu.
Izlagači na održanoj tribini bili su dr. Omer Ibrahimagić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Suad Kurtćehajić, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Muriz Spahić, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Enes Durmišević, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. Anton Jekauc, ekonomski stručnjak i direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja u Sarajevu.
Govoreći o katastarskim općinama Kruševica i Sutorina koje bi sporazumom o prihvatanju i priznavanju postojećih granica između BiH i Crne Gore, koje pripadaju BiH, bile trajno poklonjene Crnoj Gori, dr. Omer Ibrahimagić je istakao da je manjkavost ovog sporazuma ta što je granična komisija Ministarstva za civilne poslove BiH kod utvrđivanja granica sa Crnom Gorom pošla od vremena izlaska BiH iz Jugoslavije umjesto od ulaska u Jugoslaviju.
„Trebalo je poći od toga čime je BiH ušla u Jugoslaviju. Kada je 1. novembra 1918. godine Austro-Ugarska vratila vlast nad BiH Narodnom vijeću BiH, naša zemlja je bila u granicama utvrđenim Berlinskim kongresom, prema kojima je Sutorina bila u sastavu BiH. Berlinski kongres je tada priznao i nezavisnost Crne Gore i u njoj nije bilo Sutorine niti Kruševice, koje su pripadale Trebinjskom srezu. To je osnovno pravno pitanje i mislim da je komisija za graničenje pogrešno startala“, naveo je profesor Ibrahimagić.
Prof. dr. Suad Kurtćehajić je naglasio da, kada je Sutorina u pitanju, treba reći da je najznačajnija stvar da je BiH već na Berlinskom kongresu imala granice kojima je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. „To su iste granice kao i sada, samo je tada imala Sutorinu, a sada je nema. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca BiH ulazi sa Sutorinom, Crna Gora ne ulazi“, istakao je profesor Kurtćehajić, pojasnivši da je Predsjedništvo AVNOJ-a, kao najviše tijelo između dva zasjedanja AVNOJ-a, 24. februara 1945. godine zauzelo stav da BiH treba da uđe u zajedničku državu u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, znači sa Sutorinom. Kako je kazao profesor Kurtćehajić, AVNOJ je imao jasan stav, te dodao da je Crna Gora uzurpirala ovaj prostor 1945. godine i više ga nije vraćala.
Profesor Kurtćehajić smatra da Crna Gora nikada nije ispoštovala proceduru i u posjedu je koji je nesavjestan. On je podsjetio da je pokrajinsko rukovodstvo 1947. godine tražilo Sutorinu natrag, ali da se Crna Gora oglušila na to. „Crna Gora nikada nije provela proceduru koja je bila potrebna da ona bude vlasnik Sutorine. Mi se sa Crnom Gorom možemo dogovoriti na samo jedan način, da ona izvrši povrat Sutorine i to ratificirano od strane njihovog parlamenta i tek onda možemo potpisivati granicu sa Crnom Gorom“, pojasnio je profesor Kurtćehajić.
„Mi moramo pokazati da smo državotvorna zemlja, da smo državotvorni narodi, da jednostavno znamo da se borimo za nešto što nama pripada“, naveo je profesor Kurtćehajić, te naglasio da BiH ne može prihvatiti potpisivanje granica sa Crnom Gorom dok se ne vrati historijsko pravo na more koje Bosni i Hercegovini nevjerovatno puno znači.
Ekonomski stručnjak prof. dr. Anton Jekauc istakao je da je Sutorina ekonomski izuzetno atraktivno područje i ima nevjerovatnu vrijednost koja se može pretvoriti u veliki turistički potencijal.
Prof. dr. Muriz Spahić je predstavio geografske činjenice o Sutorini te naveo da sutorinski fizionomski kraj pripada mediteranskoj regiji koju, pored ostalih, čini popovopoljska zavala sa sutorinskim primorjem površine 83,7 km2.
„To je prostor koji je teritorijalno veći od površine nekih veoma prestižnih i uglednih država svijeta kao što su: Vatikan – 0,44 km2, Kneževina Monako – 2,01 km2, i Republika San Marino 61 km2“, naveo je profesor Spahić, te dodao da sutorinski kraj ima dužinu 21 km, maksimalnu širinu 10 km, a minimalnu 1,3 km.
Tribina je završena izlaganjem prof. dr. Enesa Durmiševića koji je istakao da pitanje Sutorine, koja je preko 600 godina bosanski teritorij i s obzirom da četiri međunarodna ugovora kažu da je to bosanski teritorij, nije pravno pitanje, već da je postalo politički problem.
Učesnici tribine su naveli da je sljedeći korak inicijativa prema Predsjedništvu BiH kako bi odbili utvrđeni prijedlog Vijeća ministara o Sporazumu o granici s Crnom Gorom i vratili ga na ozbiljnije razmatranje, prenosi portal unsa.ba.
 Veliko interesiranje bh. građana za svaki pedalj zemlje države Bosne i Hercegovine |