Amir HALEP: Izlaz na Jadran u Sutorini je od izuzetnog strateškog značaja za BiH, jer u Sutorini BiH ima direktan izlaz na otvoreno more. Naime BiH istina ima Neum i sukladno tome prema međunarodnom pravu mora ima zagarantovan pristup međunarodnim morskim vodama, ali svaki brod koji bi uplovio u Neum prethodno mora ploviti kroz Pelješački kanal tj. kroz hrvatske teritorijalne vode što znači da bi takva BiH imala mnogo veće probleme po pitanju izlaska na međunarodno more nego što ima Slovenija. Svaka priobalna zemlja po međunarodnom pravu ostvaruje suverenitet 12 nautičkih milja daleko od kopna, a dalje su međunarodne vode. Sloveniji nedostaju dvije milje do međunarodnih voda. Slovenci mogu u Piranu izgraditi dvije milje dugačak mol usmjeren prema pučini.

Godine 1699., potpisani su mirovni ugovori u Beogradu i Srijemskim Karlovcima kojima je (između) ostalog utvrđen najveći dio današnje granice Bosne i Hercegovine. Preciznije, ovim mirovnim sporazumima je utvrđena granica Turskog Carstva spram Dubrovačke Republike, Mletačke Republike i Austrije.

Dubrovačka Republika je zahtijevala da njen teritorij bude odvojen od teritorija Mletačke Republike na sjeveru i jugu, te poslije pregovora Turci izlaze na more na obje kopneno-morske granice Dubrovačke Republike: na sjevernom dijelu između Kleka i Neuma te na južnom dijelu u Sutorini, odnosno preko Bokokotorskog zaliva, južno od Herceg Novog. Izuzetna politička mudrost Dubrovčana je došla do izražaja ovim sporazumom kojim su se Dubrovčani osigurali od teritorijalnih pretenzija svojih starih neprijatelja Mlečana. Neum i Sutorina su tada zapravo ušli u sastav Ejaleta Bosna, jer je naziv Bosna, tek u 19. stoljeću promijenjen u Bosna i Hercegovina. Od tada pa do danas Neum i Sutorina su u sastavu Bosne i Hercegovine, ali je na žalost 1936. godine uredbom ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom Srezu u sastavu tadašnje Zetske Banovine. Međutim ne postoji nikakav ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori što ostavlja pravnu mogućnost pokretanja zahtjeva za povrat Sutorine u sastav Bosne i Hercegovine što od 1936. godine do danas nije učinila ni jedna vlast. Štaviše spominje se telefonski razgovor, o kome nema pisanog traga, kojim su crnogorski političar Blažo Jovanović i bosanskohercegovački političar Đuro Pucar Stari dogovorili da Sutorina ostane u sastavu Crne Gore.

Izlaz na Jadran u Sutorini je od izuzetnog strateškog značaja za BiH, jer u Sutorini BiH ima direktan izlaz na otvoreno more. Naime BiH istina ima Neum i sukladno tome prema međunarodnom pravu mora ima zagarantovan pristup međunarodnim morskim vodama, ali svaki brod koji bi uplovio u Neum prethodno mora ploviti kroz Pelješački kanal tj. kroz hrvatske teritorijalne vode što znači da bi takva BiH imala mnogo veće probleme po pitanju izlaska na međunarodno more nego što ima Slovenija. Svaka priobalna zemlja po međunarodnom pravu ostvaruje suverenitet 12 nautičkih milja daleko od kopna, a dalje su međunarodne vode. Sloveniji nedostaju dvije milje do međunarodnih voda. Slovenci mogu u Piranu izgraditi dvije milje dugačak mol usmjeren prema pučini. Kada stignu na 12 milja, mogu objaviti Italiji i Hrvatskoj da imaju morsku tromeđu triju država i da s nje mogu slobodno ulaziti u međunarodne vode. Ili još bolje mogu podići ostrvo ispred Pirana. Dakle Slovenci problem izlaska u međunarodne vode relativno jednostavno mogu riješiti, ali postavlja se pitanje kako će taj problem riješiti BiH, ako ostane bez Sutorine?!



Istina postoji mogućnosti razmjene Neuma za Konavle od čega bi obje države i BiH i Hrvatska imale velike koristi. Hrvatska bi dobila kontinuitet teritorije, a BiH bi dobila čestit i valjan izlaz na međunarodne vode. Ovakvom razmjenom teritorija Hrvatska ne bi morala ostati bez kopnene granice sa Crnom Gorom, jer bi se moglo urediti da Hrvatska zadrži (uzak) kopneni pojas na granici sa Crnom Gorom. Građani Neuma bi sigurno podržali ovakav sporazum, a također cijela regija Dubrovnika. Kada se još uzme u obzir činjenica da je prema raspoloživim podacima više od hiljadu Bošnjaka su poginulo braneći Hrvatsku u Domovinskom ratu i u tome smislu Hrvatska i Hrvati imaju i izvjesnu moralnu obavezu spram BiH da pomognu u rješavanju problema izlaska na otvoreno more, sporazum o razmjeni Neuma za Konavle postaje još izgledniji. U Hrvatskoj su svjesni činjenice da se nikako ne može praviti paralela sa Slovenijom upravo zbog navedenog značajnog učešća Bošnjaka u domovinskom ratu dok je istovremeno učešće Slovenca skora pa zanemarivo. Međutim realizacija ovakvog sporazuma i pored svih pozitivnih aspekata sporazuma je izuzetno teška te se nameće potreba insistiranja BiH na povratu Sutorine.

Profesor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Suad Kurtćehajić je posljednjih sedmica u medijima pokrenuo kampanju sa ciljem da se javnosti ukaže na značaj problema Sutorine te da se spriječi potpisivanje štetnog Ugovora kojim bi BiH trajno ostala bez Sutorine te da se narednoj fazi pokrene postupak povrata Sutorine. BiH od Crne Gore treba zatražiti povrat područja Sutorine mirnim putem, a ukoliko ona na to ne pristane, spor treba pokušati riješiti arbitražom ili pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u okviru spora koju između sebe vode Crna Gora i Hrvatska oko granice na Prevlaci.

Rijetki se danas sjećaju izjava jednog bivšeg i jednog sadašnjeg člana Predsjedništva BiH, Harisa Silajdžića i Željka Komšića, koji su nakon izbora 2006. godine najavili kako će narediti novoformiranoj Vladi FBiH, na čelu koje je bio Nedžad Branković, da pred Međunarodnim sudom pokrene proces arbitraže i povratka Sutorine, drugog izlaza na more BiH, ali i Igala i Njivica, koji danas pripadaju Crnoj Gori. No, sve je ostalo samo mrtvo slovo na papiru, a da se zaista poštovalo međunarodno pravo, Bosna i Hercegovina bi danas imala dva izlaza na more – Neum i Sutorinu. Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Jusuf Mulić, radeći na trotomnoj monografiji “Hercegovina” došao je do dragocjenih pisanih materijala o sudbini Sutorine te je pokrenuo kampanju kod naših vlasti da se podnese zahtjev za povrat Sutorine, ali bez uspjeha.

Pitanje Sutorine je jedno od rijetkih pitanja u kojima je stav bošnjačkih i srpskih patriota jedinstven. I Bošnjaci i Srbi žele Sutorinu unutar BiH! U pojedinim krugovima ekstremnih srpskih nacionalšovinsta se razmatra mogućnost da Srbija izlaz na Jadransko more riješi upravo preko Sutorine. Ovi ekstremisti planiraju podjelu BiH pri čemu bi Republika Srpska bila pripojena Srbiji čime bi Srbija dobila izlaz na Jadransko more koridorom: Užice – Višegrad – Foča – Gacko – Trebinje – Sutorina. Prema ovim nacionalšovinističkim planovima bošnjački koridor prema Jadranu bi išao crtom: Mostar – Stolac – Ljubinje – Konavle.

Problem Sutorine, je kulminirao vezano za potpisivanje Ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore koje je u pripremi. Ukoliko bi bio potpisan ovaj Ugovor kako je predviđeno Sutorina bi se trajno predala Crnoj Gori, jer više ne bi bilo nikakvog pravnog osnova za povrat Sutorine!
Vijeće ministara BiH 06.11.2014. je utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ugovora. Ovaj prijedlog trebaju ratificirati Predsjedništvo i Parlament BiH da bi bio na snazi. Ukoliko bi se to desilo to bi bila katastrofa! Zvaničnici iz Vijeća ministara BiH su dali izjavu za medije "Komisija za granice i eksperti radili su na utvrđivanju granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore i za njih nije bilo ništa sporno sem jednog dijela gdje je odlučeno da ona ide potokom. Oni su Savjetu ministara BiH predložili da verifikuje granicu između BiH i Crne Gore" pri čemu za javnost nije dostupan nalaz ove Komisije te ispada da građani trebaju Vijeću i Komisiji vjerovati na „časnu riječ“ ...

Profesor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Suad Kurtćehajić je posljednjih sedmica u medijima pokrenuo kampanju sa ciljem da se javnosti ukaže na značaj problema Sutorine te da se spriječi potpisivanje štetnog Ugovora kojim bi BiH trajno ostala bez Sutorine te da se narednoj fazi pokrene postupak povrata Sutorine. BiH od Crne Gore treba zatražiti povrat područja Sutorine mirnim putem, a ukoliko ona na to ne pristane, spor treba pokušati riješiti arbitražom ili pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u okviru spora koju između sebe vode Crna Gora i Hrvatska oko granice na Prevlaci.

Ponašanje mnogih BiH političara koji očito iz nekih svojih ličnih interesa ili tko zna kojih razloga su spremni pokloniti Sutorinu Crnoj Gori je odista neprihvatljivo te je neophodna reakcija svih BiH patriota kako bi Predsjedništvo i Parlament BiH donijeli prave odluke po ovom pitanju.
Uzgred nije zgoreg navesti podatak da je Dubrovčanin Bernard Kaboga 1832. godine za potrebe Austrije pravio karte i vršio mjerenja Sutorine, jer je Austrija imala namjeru kupiti od Turskog Carstva oba izlaza na more, u Sutorini je bilo 155 kuća i 465 stanovnika. Vlasnici zemlje bili su iz Trebinja i to: Hasan-beg Resulbegović, Hadžija Cvitić, Arslan Agić, Selimović, Dizdarević, Hadži-paša Alijagić, Kurtović i Omeragić.