Građani Bosne i Hercegovine, čini se, odlučni su više nego ikada da Sutorinu, bh. izlaz izlaz na otvoreno more koji sada pripada Crnoj Gori, vrate u vlasništvo Bosne i Hercegovine, kako je i bilo do 1947. godine.



Cijeli projekt povratka Sutorine Bosni i Hercegovini pokrenuo je prije nekoliko sedmica dr. Suad Kurtćehajić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i stručnjak za pravo, koji je dobio veliku podršku građana BiH.

Nevladine organizacije i neformalne grupe sada se udružuju kako bi dali podršku profesoru i njegovim timu, a ovih dana na ulicama širom Bosne i Hercegovini bit će organizirani i punktovi na kojima će aktivisti prikupljati potpise građana za što brži povratak Sutorine Bosni i Hercegovini.

Uporedo, na društvenoj mreži Facebook osnovana je i grupa „Sutorina je Bosna i Hercegovina. Vratite nam je nazad“, koja do sada broji blizu 14.000 članova.

"Tek 1948. se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore i to nakon neformalnog razgovora Đure Pucara Starog sa crnogorskim političarem Blažom Jovanovićem. Vijekovima unazad Sutorina je ucrtavana na kartama kao Bosnin izlaz na otvoreno more. Ni jedan argument ne vidim da naši političari daju Crnoj Gori nešto što i Crnogorci znaju da nije njihovo", kaže profesor Kurtćehajić.

Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Za druge možda i ne toliko atrakativno mjesto, ali za BiH ona je od velikog značaja jer bi to bio drugi bh. izlaz na more. Kao bh. teritorij Crnoj Gori je pripojena zajedno sa selima Igalo, Sutorina, Sušćepan, Prijevor (Sutorina), Ratiševina i Kruševice, čija ukupna površina iznosi 75 km2.

"Svaki potpis naših političara da se odreknu Sutorine bio bi veleizdaja naroda i države", upozorova Kurtćehajić.

On kaže da se ne želi svađati sa Crnom Gorom, već želi samo da međunarodna arbitražna komisija pregleda svu dokumentaciju i uvidi istinu, piše NAP.