Mr. Hamdija ČUSTOVIĆ: Negirali su nam naciju pa smo opet tu, i ponosno kažemo da smo Bošnjaci. Negirali su nam jezik pa se već na popisu 1991. godine najviše građana BiH izjasnilo da govori bosanskim jezikom, a naša djeca u BiH u školama uče bosanski jezik i historiju bosanskog jezika s riječnikom koji datira još iz 16 vijeka. Negirali su nam državu pa opet se BH zastava vijori u Ujedinjenim nacijama, priznata od cijelog svijeta. Prošli su dani kad su nam drugi krojili sudbinu, identitet, jezik, vjeru, historiju i kulturu.

Za BiH i Bošnjake je Popis 2013., od historijske važnosti
Bošnjaci.Net: Gospodine Čustoviću, koliko je važan popis stanovništva za jednu državu, naciju, religiju?
ČUSTOVIĆ: Popis stanovništva je od izuzetno velike važnosti za svaku modernu državu da bi ta država imala osnovne informacije o svojim stanovnicima u svrhu planiranja razvoja i unapređenja kvaliteta života svojih građana. Popis stanovništva je isto tako neophodan za demokratski proces jer omogućuje građanima da ispitaju odluke vlade i lokalnih vlasti, i odluče da li oni služe građanima onako kako trebaju.
Ovaj demokratski proces ima još važniju ulogu u BiH jer će pokazati kakvo je trenutno stanje u državi koja je od posljednjeg popisa pretripla užasnu agresiju i genocid nad svojim građanima bošnjačke nacionalnosti, i koje su to glavne prepreke demokratiji, socio-ekonomskom prosperitetu i europskim integracijama naše domovine. Na posljednjem popisu 1991. godine, BiH je imala zavidnu sliku multietničke države s ogromnim potencijalom za demokraciju i prosperitet, kakva je i bila zamišljena od njezinih građana koji su na referendumu glasali za nezavisnost. Na tom popisu su Muslimani (Bošnjaci) predstavljali najmanje 43% stanovništva. Iako očekujemo da će u cjelini Bošnjaci predsatvljati većinski broj stanovništva, predstojeći popis će pokazati da su rezultati agresije na BiH u regijama i općinama pod kontrolom vlasti bosanskih Srba i Hrvata još uvijek evidentni i da Dejtonski sporazum, koji nije nikad u cijelosti implemenitran, posebno kad je u pitanju Aneks 7 ovog sporazuma, nikad ne može biti trajno rješenje za BiH. Predstojeće rezultate popisa treba aktivno upotrijebiti da se više nego ikada insistira i radi na ukidanju entiteta u BiH, te povratkom cjelovite, demokratske, građanske države, kakvu je predstavljala Republika Bosna i Hercegovina.
Konkretno za Bošnjake je Popis 2013., od historijske važnosti, jer predstavlja izazov i priliku da stavimo pečat i zavijek odgovorimo na sva pitanja, negiranja i nametanja naseg nacionalnog/narodnog/etničkog identiteta. Nažalost podvale o našem identitetu često dođu i iznutra, nekad zbog nedostatka nacionalne svijesti i višestoljećne indoktrinacije koju samo upornošću, edukacijom i diskusijom možemo potpuno neutralizirati. Ono što je bitno je da nove generacije Bošnjaka odrastaju ponosni i sigurni u svoj identitet i svjesni važnosti da imamo ono što i drugi već imaju, pravo na državu, kulturu, jezik i vjeru. Na ovom popisu mi ćemo prvi put moći da se zvanično izjasnimo kao Bošnjaci i nećemo više dozvoliti da nas degradiraju kao običnu skupinu, nego narod koji ima svoje mjesto kroz historiju, koji nastavlja da radi na afirmaciji svog identiteta, i koji će u budućnosti biti u potpunosti ravnopravan sa svim drugim narodima balkanskog poluostrva i u cijeloj Europi.

Unatoč genocidu i etničkom čišćenju, važno je da Bošnjaci u domovini i dijaspori aktivno učestvuju u Popisu kako bi potvrdili svoju državotvornost
Bošnjaci.Net: Od 1. do 15. oktobra ove godine bit će proveden popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, tj. prvi popis stanovništva nakon 1991. godine, ujedno prvi popis nakon trodržavne agresije na BiH i genocida nad Bošnjacima. Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država, ali je, isto tako, dejtonski dvoentiteski podijeljena, odnosno međunarodne institucije i moćne svjetske države prihvatile su rezultate sa terena agresorsko-genocidne osvajačke politike i nametnule ih narodu-žrtvi genocida, koje je prijećen totalni nestanak. Pred najezdom velikonacionalističkih napada i negiranja naroda, jezika..., kako na popisu sačuvati državotvornost našeg naroda-žrtve genocida, te njegov prostor življenja u državi koja je njihova jedina domovina, za koju su se vjekovima borili, branili je, odbranili, sačuvali...?
ČUSTOVIĆ: Unatoč genocidu i etničkom čišćenju, važno je da Bošnjaci u domovini i dijaspori aktivno učestvuju u Popisu kako bi potvrdili svoju državotvornost. Kao većinski narod u BiH mi dajemo na znanje svima da Bosne i Hercegovine ne može biti bez Bošnjaka, niti Bošnjaka bez BiH. Tu poruku već razumiju velikosrpski i velikohrvatski nacionalisti i zbog toga nastoje da negiraju naš bošnjački identitet kao i historijsko pravo Bosne i Hercegovine da bude neovisna i suverena.

ČUSTOVIĆ: Aktivisti Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) su zbog važnosti Popisa održali brojne seminare za Bošnjake u Sjevernoj Americi gdje smo ih upoznali sa svim zakonskim pravilima vezano za Popis i na koji način da to uradimo da bi imao najbolji efekt za državu BiH. U istom duhu preuzimanja lične odgovornosti za budućnost BiH, važno je da prijavimo boravišta i prebivališta u općinama RS u cilju registracije za glasanje na izborima 2014. godine. KBSA ovo vidi kao glavni prioritet našeg djelovanja poslije popisa, s direktnom podrškom građanskoj koaliciji „Prvi mart“ na čelu s Emirom Suljagićem koji če biti gost na Konvenciji KBSA u Atlanti, 30. novembra 2013. godine. Sve naše zajednice, udruženja i džemati trebaju pružiti pomoć koaliciji da ostvari ciljeve prijave Bošnjaka da glasaju u RS, kako bi imali svoje predstavnike koji će biti protiv negiranja genocida i protiv diskriminacije Bošnjaka i povratnika na teritoriji RS. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike aktivno radi na skupljanju ličnih informacija o Bošnjacima u Sjevernoj Americi, odnosno njihovoj evidenciji u bazu podataka koalicija „Prvi mart“ koji će aktivno raditi s njima da ostvare svoje građansko pravo unutar manjeg entiteta.

Bošnjaci.Net: Kad je u pitanju naš bošnjački narod, genocid i istrebljenje koji su izvršeni nad njim konačno će pokazati drukčiju etničku sliku u odnosu na popis 1991., odnosno da našeg naroda nema u cijeloj istočnoj BiH, ali i sjeverozapadnom dijelu države... Hoće li će predstojeći popis još dublje zakopati stanje genocidne politike ili će institucije države BiH, međunarodna zajednica, posebno SAD, EU i države supotpisnica Dejtonskog sporazuma konačno shvatiti da je neprihvatljivo prihvatiti politiku genocida?
ČUSTOVIĆ: Nasljednici Miloševićeve i Karadžićeve ostavštine, Milorad Dodik i ostali srpski nacionalisti znaju da je manji entitet u BiH osnovan genocidom i etničkim čišćenjem. Mi u našim zahtjevima za demokratsku i multietničku BiH imamo moralnu i političku prednosti. S druge strane, bosanski Srbi zloupotrijebljavaju inertnost međunarodne zajednice, proizvoljno tumače Dejtonski sporazum onako kako odgovara njihovoj agendi, a to je da nastave sa velikosrpskom politikom i razbijanjem BiH u miru. Radovan Karadžić je za vrijeme rata u dopisima izjavio da želi tzv. Srpsku Republiku s manje od 10% nesprskog stanovništva. To je nažalost u mnogim djelovima ovog entiteta i više nego realnost. Pred očima međunarodne zajednice i nas samih se nastavlja genocid, samo što se to više ne radi s vatrenim oružjem nego iskorištavanjem nedogovornosti bošnjačkih političara kojima je važnije pristranost njihovoj stranci i poziciji unutar Federacije BiH nego povratak Bošnjaka na svoja ognjišta. Mi se moramo boriti svim sredstvima protiv toga. Predstavnici SAD, Kanade i Europske unije dobro znaju šta radi Milorad Dodik i da se u Bosni i Hercegovini odvija prljava nepravedna politika koja narušava sve demokratske i građanske principe i produbljuje mržnju i nepovjerenje. Međutim, moramo biti svjesni da odgovornost za opstanak Bosne i Hercegovine ostaje na Bošnjacima i BiH će biti uspješna u onoj mjeri koliko truda mi uložimo ka tim ciljevima.
Trenutno je najbolji način da pomognemo aktivnim učešćem u oktobru na Popisu u gradovima manjeg bh. entiteta. Prognanici unutar BiH koji su 1991. živjeli u gradovima koji su sada pod nadležnosti ovog entiteta trebaju iskoristiti pravo da prisustvuju Popisu stanovništva u tim općinama. S druge strane, mi u dijaspori imamo pravo također da budem upisani u BiH ako nas naša domaćinstva u BiH navedu kao „privremeno odustne“ građane BiH, tj. da smo u kontinuitetu odsutni manje od 12 mjeseci. Aktivisti Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) su zbog važnosti Popisa održali brojne seminare za Bošnjake u Sjevernoj Americi gdje smo ih upoznali sa svim zakonskim pravilima vezano za Popis i na koji način da to uradimo da bi imao najbolji efekt za državu BiH.
U istom duhu preuzimanja lične odgovornosti za budućnost BiH, važno je da prijavimo boravišta i prebivališta u općinama RS u cilju registracije za glasanje na izborima 2014. godine. KBSA ovo vidi kao glavni prioritet našeg djelovanja poslije popisa, s direktnom podrškom građanskoj koaliciji „Prvi mart“ na čelu s Emirom Suljagičem koji če biti gost na Konvenciji KBSA u Atlanti, 30. novembra 2013. godine. Sve naše zajednice, udruženja i džemati trebaju pružiti pomoć koaliciji da ostvari ciljeve prijave Bošnjaka da glasaju u RS, kako bi imali svoje predstavnike koji će biti protiv negiranja genocida i protiv diskriminacije Bošnjaka i povratnika na teritoriji RS. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike aktivno radi na skupljanju ličnih informacija o Bošnjacima u Sjevernoj Americi, odnosno njihovoj evidenciji u bazu podataka koalicija „Prvi mart“ koji će aktivno raditi s njima da ostvare svoje građansko pravo unutar manjeg entiteta.

Apsurdne su optužbe onih koji na popisu zagovaraju „bosanstvo“ na račun Bošnjaka
Bošnjaci.Net: Kako tumačite činjenicu da se jedan broj Bošnjaka, u nacionalnom lutanju i nerazlikovanju etničke i regionalne pripadnosti te pod raznom propagandom, namjerava izjasniti kao "Bosanac", iako, znaju da će tako biti stavljeni u kategoriju „ostali”, odnosno da će svojim svrstavanjem u „ostale”, povećati procenat Srba i Hrvata i ugroziti pozicije i perspektive bosanstva, kao imenitelja zajedničkih interesa u Bosni i Hercegovini? Šta je uzrokovalo da ovi Bošnjaci osjećaju autošovinizam i da ne prihvataju ime vlastitog naroda, a prihvataju ime „Bosanac“, koje niti je ustavna kategorija, niti je recipročno opredjeljenje Srba i Hrvata?
ČUSTOVIĆ: Tužno je da jos uvijek postoji jedan dio Bošnjaka koji nisu nacionalno sazreli da razlikuju državnu pripadnost (Bosanac i Hercegovac) od etničke/narodne pripadnosti. Apsurdne su optužbe onih koji na popisu zagovaraju „bosanstvo“ na račun Bošnjaka i bošnjačkih organizacija da učestvujemo u etničkim podjelama i mržnji. To je kontradiktorno, jer mi Bošnjaci radimo i želimo da svi građani BiH smatraju Bosancima i Hercegovcima, odnosno da vole državu u kojoj su rođeni i kojoj pripadaju. Pa ti isti Bošnjaci su se borili pod zastavom RBiH protiv fašizma, da bi se očuvala BiH i zajednički nam bosanski duh. Realnost političke situacije u Bosni je nešto drugo. Imate cijeli entitet i općine koje uče nove generacije Srba i Hrvata da mrze BiH i sve što je bosansko i bošnjačko. Nadamo se da će vremenom ovo promijeniti ali to se jedino može dogoditi ukoliko u BiH imamo demokratsku građansku državu koja nije podjeljena na entitete i gdje se nove mlade generacije Srba i Hrvata poticati da vole i razvijaju državu u kojoj su se rodili i odrasli. U toj idealnoj BiH o kojoj sanjam, Srbi i Hrvati bi zajedno s nama branili suverenitet i nezavisnost BiH u istoj mjeri kao što to mi Bošnjaci činimo danas. Činjenica je da su Bošnjaci uglavnom jedini narod koji se trenutno zalazu za jedinstvenu budućnost Bosne i Hercegovine i njezin prosperitet na globalnoj sceni. Imajući ovo u vidu, bilo bi katastrofalno da se na Popisu 2013. godine taj isti narod izjasnio kao nešto šsto bi ih po ustavnoj strukturi Dejtona (gdje postoje samo tri konstitutivna naroda) upisalo pod ostale. Zbog ove političke realnosti, pripadanje ostalima znači da se otpisuješ pripadanju najbrojnijem konstitutivnom narodu koji brani BiH. Ovo nije vrijeme kompromisa na račun svog identiteta s nekom ludom nadom da će se Srbi i Hrvati preko noći dosjetiti da su prvo Bosanci i Hercegovci pa onda sve drugo.

Ponosno kažemo da smo Bošnjaci
Bošnjaci.Net: Da budemo još jasniji i podvrdimo, šta preporučujete našem narodu kako da se izjasni popisu?
ČUSTOVIĆ: Država postoji samo ako ima svoj autohtoni državni narod a to su Bošnjaci. Zato preoporučujem svim onim koji vole Bosnu i Hercegovinu i žele njenu cjelovitost i demokratsku budućnost, to je jedino moguće ako se izjasne kao Bošnjaci koji govore bosanskim jezikom. Oni koji su se u prošlosti, zbog negiranja našeg pravog identiteta izjasnili kao „Muslimani“, oni i dalje mogu svoju vjersku pripadnost izjasniti kao „islamska“, ali je važno da nacionalno budu Bošnjaci.

Bošnjaci.Net: Kako odgovoriti onima koji negiraju naciju, jezik, državu?
ČUSTOVIĆ: Negirali su nam naciju pa smo opet tu, i ponosno kažemo da smo Bošnjaci. Negirali su nam jezik pa se već na popisu 1991. godine najviše građana BiH izjasnilo da govori bosanskim jezikom, a naša djeca u BiH u školama uče bosanski jezik i historiju bosanskog jezika s riječnikom koji datira još iz 16 vijeka. Negirali su nam državu pa opet se BH zastava vijori u Ujedinjenim nacijama, priznata od cijelog svijeta.
Prošli su dani kad su nam drugi krojili sudbinu, identitet, jezik, vjeru, historiju i kulturu. Mi smo Bošnjaci, unatoč nezamislivim okolnostima, izborili se za svoju državu, svoj identitet, jezik i sve što dolazi s tim. Trebamo biti ponosni na to ali i duboko svjesni da rat još uvijek traje i da moramo uvijek budno čuvati naš identitet i našu državu. Ne mrzimo nikog, niti želimo da uzmemo nešto što nam nije u historijskom naslijeđu. Samo tražimo i borimo se za ono što drugi već imaju i na tom ćemo ustrajati do Sudnjeg dana.