PORUKA BOSANSKOG GLAVNOG MUFTIJE PAPI FRANJI
Autor: Reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Cerić Objavljeno: 28. Mar 2013. 00:03:52
Kao neko ko je preživio genocid na kraju 20. stoljeća u Bosni, ja sam jako zainteresiran za politiku Vatikana i poruku Svete Stolice, koja govori ispred Katoličke crkve. Dok politički utjecaj Vatikana može biti ograničen na javnu diplomaciju, duhovni utjecaj ima veliki značaj za milijune kršćana diljem svijeta. Dakle, Papa je oduvijek imao veliki utjecaj po globalni mir i sigurnost. Papa Franjo može naći kod dva svoja prethodnika neposredno važne lekcije koje bi mogle voditi njegove buduće odnose s muslimanima. Papa Ivan Pavao II je bio dobar komunikator i pristaša međuvjerskog dijaloga. Njegov odnos s muslimanskim svijetom je bio pun obećanja i poštivanja. Na primjer, on je govorio protiv četvorogodišnje opsade Sarajeva svake nedjelje iz bazilike Svetog Petra u Rimu. Poruka pape Ivana Pavla, “Nikad više rat. Nikad više mržnja i netrpeljivosti”, dobro je bila prihvaćena od strane svih ljudi. Kada je posjetio Sarajevo u aprilu 1997., bosanski predsjednik rahmetli Alija Izetbegović nazvao je papu Ivana Pavla II “jednim od najutjecajnijih ljudi u 20. stoljeću.” Iako su odnosi s muslimanima bili zategnuti na jedan nesretan način primjedbom pape Benedikta XVI o islamu i poslaniku Muhammedu s.a.w.s. na Univerzitetu u Regensburgu 2005. godine, njegova naknadna isprika podstakla je dijalog.
To je dovelo do osnivanja Katoličko-muslimanskog foruma. Dva sastanka su održana do sada. Prvi se održao u Vatikanu 2008., gdje se papa Benedikt XVI susreo se svim sudionicima i drugi u Jordanu 2011. godine. Odnosi su također učvršćeni hodočašćem koje je papa Benedikt XVI poduzeo na mjestu Isusova krštenja u Jordanu i njegovom posjetu džamiji Kralja Huseina tijekom tog istog putovanja 2010. godine. Izjava pape Franje o dijalogu, objavljenoj u njegovoj knjizi iz 2011. godine Na nebu i zemlji, kaže, “Dijalog se rađa iz stava poštovanja prema drugoj osobi, iz uvjerenja da druga osoba ima nešto dobro za reći. To pretpostavlja da ima mjesta u srcu za stajalište i mišljenje svakog pojedinca. Dijalog podrazumijeva srdačan prijem, a ne osudu. Kako bi se vodio dijalog potrebno je znati kako spustiti odbranu, otvoriti vrata doma, i ponuditi ljudsku toplinu.” Imajući to na umu, nadam se da je papa Franjo naslijedio najbolje od oba svoja prethodnika: otvorenost i dobru volju pape Ivana Pavla II prema muslimanima, i spremnost pape Benedikta XVI da nastavi dijalog i jačanje odnosa s muslimanima u svijetu. Doista, nadam se da će papa Franjo obnoviti katoličko-muslimanski forum s novom energijom i predanošću duhu Inicijative Zajednička riječ koju je papa Benedikt XVI pomogao započeti. Tim obnavljanjem, mogao bih da se nadam da moje dvoje unučadi mogu živjeti u miru u Bosni bez straha od vjerski motiviranog nasilja. Uz snažne međuvjerske odnose, postoje tri područja od zajedničkog ljudskog interesa koja bi papa Franjo mogao učiniti važnim u svojem pontifikatu. Prvo je pitanje siromaštva, koje bi trebalo privući našu ljudsku i vjersku savjest. Drugo je pitanje klimatskih promjena zbog globalnog zagađenja prouzrokovanog ljudskim nemarom i pohlepom. I treće je pitanje nuklearne prijetnje koja bi mogla dovesti do ljudskog samouništenja. Ovi problemi su globalni po prirodi a lokalni po akciji. Bez obzira na naše vjere, kulture, rase, nacionalnosti i ideologije, mi smo u istom brodu globalnog kolapsa ili spasenja. Stoga, moramo graditi naš brod pomoću mira, dijaloga i međusobnog poštovanja. Nadam se da će papa Franjo učiniti ono što može da bi radio s muslimanima i drugima kako bi izgradili arku koja će spasiti ovo naše zajedničko čovječanstvo. Neka nas Bog sve blagoslovi da budemo prijatelji jedni drugima. Mi svi imamo različite staze u životu, ali bez obzira gdje idemo, svi uzimamo pomalo jedni od drugih posvuda. Prijatelji su Božji način brige o nama. * Šejh Mustafa Cerić je emeritus Glavni muftija Bosne i Hercegovine, i trenutno je na funkciji predsjednika Svjetskog bošnjačkog kongresa. On je 2003. godine ko-primatelj nagrade za mir Felix Houphouët-Boigny koju dodjeljuje UNESCO. Ovaj članak je napisan za Common Ground News Service (CGNews). |