U povodu 100.godišnjice od crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju
U NEW YORKU POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA IZGRADNJU MEMORIJALNOG CENTRA
Autor: Esad Krcić
Objavljeno: 17. Dec 2012. 03:12:08
 Gradonačelnici Plava i Monticella sa članovima Odbora polažu kamen temeljac za Memorijalni centar
|
U povodu stoljeća od crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, te pred duše žrtava genocida, u subotu, 15. decembra 2012., kod Islamskog centra u Monticello-u (New York), položen je kamen temeljac za izgradnju Memorijalnog centra „Šadrvan“. Kamen temeljac su položili gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović, gradonačelnik Monticello-a Gordon Jenkins, njujorški savezni sudija Frank LaBuda i njujorški Odbor za obilježavanja 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, koji je ujedno organizator još jedne u nizu od memorijalnih manifestacija koje se odvijaju na području New Yorka, u kojem prema nepotvrđenim informacija živi više od 30,000 Plavljana i Gusinjana, odnosno potomaka žrtava genocida.
Ni prohladni decembarski zimski dan nije omeo nekoliko stotina Bošnjaka, Albanaca i Amerikanaca da prisustvuju najavljenom historijskom času i memorijalnom činu polaganja kamena temeljca.
 |  |  |  |
 |  |  |  |
 |  |  |  |
Tri opcije 3d prikaza Memorijalnog centra koji će biti izgrađen u New Yorku
 Načelnik Plava Šahmanović  Major Jenkis  Njujorški sudija LaBuda |
Smajle Srdanović obraćajući se u ime Odbora za obilježavanja 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja je istakao:
- Pozivam vas da se molite za sve žrtve genocida. Isto tako ne zaboravite na djecu koja su nevino stradala u američkom gradu Newtown (Connecticut). Podsjećam sve nas na riječi iz Kur'ana časnog, ljudi koji su nevini ubijeni i koji su ubijeni na Allahovom putu nisu mrtvi. I zaista nisu mrtvi! Jer upravo i naše okupljanje pokazuje da smo ovdje da oživimo sjećanja na njih, i oni su zaista živi, rekao je Srdanović. On je posebno istakao: - Želimo da upoznamo naše prijatelje Amerikance, da naši preci koji koja su prije jednog stoljeća ubijani u Crnoj Gori, ubijani su samo zato što su imali drugačije ime i što su se molili Bogu na drugačiji način. Njihovi potomci i rođaci tj. došli su u ovu prelijepu zemlju i ovdje smo osjetili punu slobodu i pravo na život, častan rad i da se molimo Bogu na svoj način. Mi to znamo cijeniti.
- Srdanović je zaključio riječima: - Srdačno se zahvaljujem načelnicima Plava i Montecello-a, sudiji LaBudi, kao i svima vama na dolasku i prisustvu ovom historijskom trenutku postavljanja kamena temeljca za Memorijalni centar koji će nas u budućnosti stalno opominjati da smo dužni da se sjećamo onih koji su nevini dali svoje živote. Moje srce je slomljeno za sve one koji su nevino stradali a do danas im se ni mezara ne zna. Zato ostajem na ovim riječima, nadajući se da će u Crnoj Gori konačno imati razumijavanja prema žrtvama i potomcima žrtava i sprovesti u praksu zahtjeve deklaracije koju smo u oktobru uputili vlastima u CG, zaključio je on.
Američkom advokatu i sudiji iz Monticello-a John-u R. Kelly-u, organizator memorijala je dao obavezu da pročita Proglas Reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića koji je u oktobru 2012. uputio javnosti u povodu 100.godišnjice Prvog balkanskog rata i genocida nad muslimanima, Bošnjacima i Albancima, Plava i Gusinja. Američkom dikcijom čitanja proglasa, mnogi su ostali zamišljeni kao da ih je s proglasom vratio cijelo stoljeće u nazad. Nakon završetka čitanja proglasa gospodin Kelly je kratko rekao: Čitajući proglas Reisu-l-uleme dr. Cerića, i sam kažem nikad više genocid! Zato sam još dublje osjetio razloge izgradnje Memorijalnog centra. Sa vama sam!
Voditeljica programa Jasmina Zekić, čitanjem kraćeg obrazloženja upoznala je američke prijatelje, i sve prisutne, šta je ključni povod izgradnje Memorijalnog centra u Monticello, citiramo:
(…) Sto godina je od crnogorskog zločina genocida, 100 godina je skrivanja i zabranjivanja da se govori, piše, sjeća… o žrtvama genocida. Niko i nikada u Crnoj Gori niti je odgovarao niti se izvinio za ovaj gnusni zločin genocida. Čak što više, današnja Crna Gora koja sebe naziva demokratskom i europskom ima državne simbole, grb i zastavu, pod kojom su planirali i počinili genocid nad Bošnjacima i Albancima. Danas u toj europskoj Crnoj Gori slave najveće zločince, poput kralja Nikole, daju imena ulica, trgova i ustanova. Zar to dovoljno ne govori kakav odnos imaju prema žrtvama i prema potomcima žrtava, kojima se puno stoljeće ne dozvoljava, da se tamo na mjestu zločina sagradi Memorijalni centar koje će opominjati generacije koje dolaze, da se nikad i nikome ne dogodi genocid (…)
Istovremeno jedan od razloga današnjeg okupljanja je i ukazivanje našim američkim prijateljima da smo potomci žrtava genocida, te da je u Plavu 1905. godine živjelo više od 26000 stanovnika, 100 godina kasnije ima ih manje od 14 hiljada. Dok u New Yorku živi preko 30 hiljada Plavljana i Gusinjana, koji u svojoj zemlji Americi u traganju za ljepotama svog rodnog zavičaja skrasiše ovdje u Montecello-u. Tu kupuju nekretnine, izgradili su Islamski i sportski rekreativni centar. Evo i sada se gradi Memorijalni centar. Zar to nije najbolji dokaz o crnogorskim vladajućim strukturama u kontinuitetu kako se ponašaju prema jednom dijelu građana.
Cijenjeni gradonačelniče i dragi prijatelji, zahvalni smo vama i svima u ovom gradu i SAD koji imaju razumijevanja za stradanje Bošnjaka i Albanaca od Previje do Srebrenice. Zato neka ovaj Memorijalni centar svjedoči budućim generacijama, a potomci onih nad kojim je činjen genocid, borit će se svim demokartskim sredstvima da se nikada i nikome više ne dogodi. Never Agin!
 Srdanović  Kelly  Gjombalaj  Šabović  Ćatović  Šabović  Zekić  Šarkinović |
Da bi u ovom historijskom momentu bio sa svojim sunarodnicima i sigrađanima i prisustvovao činu polaganja kamena temeljca za Memorijalni centar, doputovao načelnik općine Plav Orhan Šahmanović. Obraćajući se prisutnima između ostaloga je naglasio:
- Donosim vam selame Bošnjaka i Albanaca iz Plava i Gusinja. Mogu vam reći da smo ponosni na vas, jer ste se vi prvi drznuli da pokažete da se zločini nisu zaboravili. Sto godina se govorilo, ali je važno da neko jasno i glasno progovori o tome. Nikada više nećemo dozvoliti da se počini genocid nad Bošnjacima i Albancima. Vi imate djela, pamćenje i ono s čim smo mi tamo u Plavu i Gusinju ponosni. Sto godina šehidi žive među nama. Vjerujemo da će vrijeme pred nama i ono što radimo biti odgovor na mnoga pitanja vezana za ovaj genocid. Niko do sada se nije izvinio Bošnjacima i Albancima. Čak šta više negira se genocid. Stoga ja hoću da budem spona između onih tamo u Plavu i Gusinju i vas, i da budem ispred vas i s vama u odnosu s Vladom Crne Gore, uz nadu da se genocid neće nikad više ponoviti!, - zaključio je načelnik Šahmanović, čiji govor je više puta prekidan gromoglasnim aplauzima.
Skoro da je nezamisliv važan skup u Islamskom centru a da se gradonačelnik Monticello-a Gordon Jenkins nije odazvao pozivu organizatora. Uglavnom je tu da podijeli sa nama radost ali za ovu priliku je došao da sa potomcima žrtava podijeli 100.godišnju tugu. U svom sjetnom obraćanju je istakao:
- Ponekad se čovjek čudi, kako je moguće da ljudi čine genocide? – pitao se načelnik američkog grada Monticello, nastavljajući sa obraćanjem sa pričom iz svog djetinstva: - Dok sam bio mali slušao sam priče od moje bake, kako su u 18. stoljeću robovali ljudi crne kože i kako su tretirani ovdje u SAD. Teško je slušati kroz kakve su patnje prolazili“, - pričao je načelnik gledajući negdje u daljinu kao da pogledom želi dotaći te tužne slike iz prošlosti njegovih predaka. Načelnik Jenkis je posebno istakao: - Mi smo ovdje da živimo zajedno kao braća, bez obzira na rasu, boju kože i vjeru. Važno je nezaboraviti genocid, jer ako se zaboravi opet će se ponoviti. Tu smo da oprostimo, ali ne i zaboravimo. Moja ruka je otvorena za sve ljude ovog mjesta.
Iskreno se zahvaljujem na konstantnim pozivima od vaše zajednice na ovakve i druge skupove. Ovo je prva džamija ovdje, to govori da je svima sloboda vjere zagarantirana, zaključio je gradonačelnik Jenkins koji je nagrađen snažnim aplauzom.
Časni njujorški sudija Frank LaBuda, inače veliki prijatelj emigranata iz Plava i Gusinja, skoro da je nezamisliv skup a da on nije prisutan tu da da moralu podršku. Na dan 15.decembar u krugu svoje porodice trebao je slaviti svoj rođendan. Ipak on se odlučio da bude na polaganju kamena temeljca za Memorijalni centar. Nazivajući selam prisutnima, počeo je svoje obraćanje:
- Hvala Bogu koji nam se danas osmjehnuo i podario nam lijepo vrijeme da možemo biti na otvorenome, rekao je časni sudija LaBuda, osvrćući se na povod memorijalnog skupa, žrtve genocida, te na tužni događaj koji se dogodio u Connectucutu gdje je na svirep način, par dana prije ovog skupa, ubijeno dvadesetero djece i osmoro odraslih.
Časni sudija je također rekao da je ponosan što je na ovom mjestu danas, i pitao: Zašto ste vi tu danas? Bio sam američki vojnik u prvom iračkom ratu. Moj otac je bio vojnik u 2.svijetkom ratu, moj sin je bio vojnik u 2. iračkom ratu. Bili smo vojnici da bi sprječavali genocide. Kao ljudi mi se isto ponašamo i jednako reagujemo na mnoge stvari. Volimo svoje familije, ne volimo nepravdu... Zašto onda ljudi čine genocide?
Riječ genocid egzistira od Drugog svijetskog rata, a kao pojam star je skoro kako ljudski rod postoji. Po definiciji genocid je sistematsko ubijanje ljudi. Ljudi pokušavaju da se odupru tom zlu a ono se kontinuirano ponavlja. Počinjen je genocid u Drugom svijetkom ratu. Genocid u Crnoj Gori. Genocid u BiH, Genocid u Ruandi, Genocid u Iraku....
Zato je neophodno energičnije raditi na sprječavanju genocida. Treba sve vlade i politike da rade u tom pravcu da se više ne ponavlja nikom i nigdje genocid. To bi se moglo postići sa „5 E“: Engage, Educate Energy, Empower, Enrich. Što bi u prijevodu značilo: zauzimati se, obrazovati se, širiti pozitivnu energiju, osnaživati se, bogatiti se. Časni sudija je posebno naglasio da je upravo u različitosti ljepota i bogastvo života, zato na sve načine treba sprječavati sve one koji planiraju, naređuju i čine genocide.
Ispred albanske Fondacije „Plave e Guci“ obratio se Albert Gjombalaj, pozdravljajući organizatore i sve prisutne između ostaloga je naglasio: Pokolj na Previji, te Plavu i Gusinju, je jedna od najvećih tragedija u povijesti 20. stoljeća. U procentualnoj usporedbi sa brojem stanovništva sličan je pokolju Bošnjaka u Srebrenici od jula 1995. Masakr na Previji imao je i svoj specifičan cilj, etničko čišćenje Plava i Gusinja. Nažalost sto godina kasnije genocid Previje, Plava i Gusinja, još uvijek čeka istinu u državi u kojoj je počinjen, rekao je Gjombalaj završavajući: U ime Fondacije "Plave e Guci", bila nam je čast biti dio ovog događaja. Zahvaljujemo Odboru za obilježavanje 100.godišnjice što su nas okupili danas ovdje. Osim toga, zahvaljujemo se cijeloj zajednici Bošnjaka muslimana, veselimo se zajedno i radimo u budućnosti na zajedničkim incijativama, zaključio je Albert Gjombalaj.
Safet Ćatović jr. je govorio uopćeno o genocidima koji su kroz historiju počinjeni nad Bošnjacima. On je istakao da je iman onih koji su svirepo ubijeni prije 100 godina bio prejak da bi se prodali za nešto što malo vrijedi. Oni nisu htijeli živjeti na ovom svijetu bez islama. Mi se ponosimo na njih i oni su naš uzor.
Zatim je voditeljica programa Jamina Zekić pozvala načelnika Plava Orhana Šahmanovića, gradonačelnika Monticello-a Gordon Jenkinsa, njujorškog saveznog sudiju Frank LaBudu i članove Odbora za obilježavanje 100.godišnjice da priđu i polože kamen-ploču za izgradnju Memorijalnog centra za žrtva genocida.
Još da naglasimo da je sa načelnikom općine Plav doputovao Sulejman Šabović, direktor Dnevnog centra za djecu zaostalu u razvoju. Ovom centru je nepohodna financijska podrška, zato pozivamo naše čitaoce da podrže rad ovog centra.
 Bošnjački i albanski imami na tewhidu pred duše žrtava genocida |
U drugom dijelu programa bošnjački i albanski imami proučili su tewhid pred duše žrtava genocida. U programu su učestvovali dr. Omer ef. Musa, Edin ef. Gjoni, Fuad ef. Šabović, Nedžad ef. Avdović, Mehdija ef. Demirović, mr. Senahid Halilović i Saud Laličić.
U povodu polaganja kamena temeljca za Memorijalni Centar, Odbor za obilježavanje 100. godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja dobio je brojna pisma podrške. Odbor se svima srdačno zahvaljuje. Pisma podrše je pročitala Aida Šarkinović.
        |
Polaganje kamena temeljca za izgradnju Memorijalnog šehidskog centra „Šadrvan“ ispred Islamskog centra Monticello u Njujorku u povodu 100. godišnjice crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja za Vas kao organizatore i potomke žrtava ovog neviđenog zločina, kao i za sve Bošnjake, predstavlja značajan događaj.
Bez obzira na veliku udaljenost i moje obaveze oko osnivanja Svjetskog bošnjačkog kongresa, budite uvjereni da sam sa Islamskom zajednicom koju predvodim i pripadnicima islama u Sandžaku i Srbiji uvijek podrška u Vašoj borbi na polju očuvanja vjere i sjećanja na tragične događaje od prije jednog stoljeća, kako se ne bi zaboravili i nikada i nikome ne bi ponovili.
Primite moje iskrene selame i želje za uspješnom izgradnjom ovog Memorijalnog centra, ističe se u pismu.
Hazbija Kalač, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice u CG:
Uvažena braćo i sestre u dalekoj Americi,
Uvaženi prijatelji bošnjačkih i albanskih potomaka,
Esselamu alejkum!
U ime Bošnjačke kulturne zajednice Crne Gore, u ime brojnih Bošnjaka Južnog Sandžaka, i u svoje ime, želim da vam na ovaj dan i u povodu ovog skupa koji organizujete i započetog hairli posla na podizanju Memorijalnog šehidskog centra, uputim riječi najsrdačnije bratske podrške i zahvalnosti što ste na jedinstven, hrabar i dostojanstven način cijelom našem bošnjačkom narodu, ali i cijelom miroljubivom svijetu, otvorili na uvid jednu od brojnih stranica naše teške i tragične historije i time je oteli od potiskivanja u organizirani zaborav i istrajnog relativiziranja, minoriziranja i zataškivanja.
Sto godina je od počinjenog genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, istovremeno je i sto godina od početka porobljavanja Sandžaka i naroda koji u njemu žive. Memorijalni šehidski centar, čije temelje postavljate danas na slobodnom američkom tlu, temelji su nove svijesti, savjesti i nove budućnosti bošnjačkog naroda. Bošnjaci u novo stoljeće ulaze svjesni i odlučni da njihova sudbina nikada više ne smije biti predata u ruke onih koji su počinili nebrojene zločine i već pobrojane genocide nad našim narodom. Oni su potrošili svako naše povjerenje, a mi kao narod nemamo više pravo da potomstvu ostavljamo nerasčišćene račune sa svojim komšijama. Balkan ima budućnost samo na pravdi i jednakim pravima svih njegovih naroda. Na Balkanu se bezbroj puta pokazalo da se iz nepravednog mira neminovno rađao rat, zato mi vjerujemo da je pravedan mir konačni interes svih njegovih naroda.
Vjerujem da će kamen koji danas ugrađujete u temelje Memorijalnog šehidskog centra, postati simbol povezanosti svih Bošnjaka svijeta, ali i simbol naše odlučnosti i čvrstine da ne dozvolimo da se nad nama ponove zločini.
Da nam se Allah smiluje i da nam pomogne!
Iskrenu zahvalnost upućujemo našim američkim prijateljima i gradskim vlastima Montecello koji imaju puno razumijevanje za sva vaša organiziranja, posebno za njihovo prisustvo na polaganju kamena temeljca za Memorijalni centar i sjećanje na žrtve genocida.
Samir Tandir, predsjednik Bošnjačkog Nacionalnog Vijeća:
Poštovani prijatelji,
draga braćo i sestre,
Vaša odluka da u povodu obilježavanja stogodišnjice od genocida nad Bošnjacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja izgradite Memorijalni centar „Šadrvan“ najbolji je dokaz da su Bošnjaci i Albanci odgojili generacije koje su potpunosti svjesni svoje nacionalne i vjerske pripadnosti, ali i svoje povijesti. Svi Bošnjaci sa Mašrika na Magrib moraju biti ponosni na ovu Vašu odluku da ispred Islamskog centra Monticello izgradite Memorijalni šehidki centar „Šadrvan“ kao vječno podsjećanje na genocid koji su Bošnjaci Plavsko-Gusinjskog kraja preživjeli. Sve Bošnjakinje i Bošnjaci u Sandžaku, ali i u cjelom svijetu ponosni su na svoju braću u državi New York i na njihovu časnu borbu da se osudi zlo, a zločin nikad ne zaboravi.
Uz srdačne sellame svima Vama upućujem i dovu Uzvišenom Stvoritelju da Vas nagradi i olakša izgradnju Memorijalnog centra.
 Ago Kolenović, član Odbora za obilježavanje 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima sa sjedištem u New Yorku Ne možemo zaobići a da ne istaknemo h. Agu Kolenovića, koji je na ovoj memorijalnoj manifestaciji sve prisutne počastio bogatim ručkom i večerom, voćem, slatkišima i napitcima. Kao dobrotvor on to radi već godinama, isto kao što je i vakif mnogih džamija i mesdžida. Molimo Stvoritelja da ga obilato nagradi. Amin! |
Pismo podrške UO KBSA Odboru za obilježavanje 100.godišnjice od genocida u Plavu i Gusinju i svim učesnicima manifestacije polaganja kamena temeljca za Memorijalni centar Šadrvan u Monticello:
Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) u povodu 100.godišnjice od Prvog balkanskog rata poziva na sjećanje na žrtve genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju koji je u periodu od oktobra 1912. do kraja maja 1913. godine počinila crnogorska karljevska vojska pod političkom i vojnom komandom kralja Nikole i sveštenstvom pravoslavne crkve kada je pobijeno par hiljada i nasilno pokršteno 12,500 muslimana ovog kraja. Ujedno osuđujemo i vlasti u Crnoj Gori, od tada do danas, koji su ovaj gnusni zločin protiv čovječnosti skrivali i zabranjivali da se o njemu piše i javno govori.
KBSA zahtjeva od aktuelnih vlasti u Crnoj Gori da osude ovaj zločin genocida i da isprave krivdu svojih prethodnika te da se izvinu potomcima žrtava genocida koji puno stoljeće čekaju na pravdu i razumijevanje.
UO KBSA, kao krovna institucija Bošnjaka Sjeverne Amerike, želi izraziti apsolutnu podršku Odboru za obilježavanje 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju 1912 i 1913. u New Yorku, i upućuje punu podršku svima koji danas prisustvuju činu postavljanja kamena temeljca za Memorijalni centar Šadrvan. Još jednom naglašavamo da podržavamo izražene stavove u deklaraciji koja je upućena zvaničnicima u Crnoj Gori, općini Plav i diplomaciji Crne Gore u Sjedinjenim Americkim Državama. Svjesni smo činjenice da sadašnje vlasti Crne Gore ne mogu promijeniti historiju, ali isto tako znamo da te iste vlasti imaju dužnost poduzeti neophodne korake i donijeti prijeko potrebne odluke da se zahtjevi izrečeni u deklaraciji ispune na najbrži i najbolji mogući način. Rasvjetljavanje strašnih zločina genocida iz prošlosti nad bošnjačkim i albanskom stanovništvom u Plavu i Gusinju treba da bude u interesu svih onih koji se bilo gdje u svijetu bore protiv genocida, time i dobronamjernih ljudi u Crnoj Gori. Jedini put koji vodi u budućnost koja sadrži glavne faktore međusobnog uvažavanja, poštovanja i ravnopravnosti je rasvjetljivanje i suočavanje sa historijom.
Žrtva genocidne crnogorske policijske akcije “Lim” Ibrahim Čikić u pismu podrše ističe:
Poštovani prijatelji,
iako sam geografski hiljadama kilometara daleko od Vas, moje srce i misli su uz Vas. Ponosim se Vama, potomcima šehida Plava i Gusinja!
Dragi prijatelji, Upravo Vi koji nedate da se zaboravi genocid nad našim predcima počinjen od strane crnogorskih katila 1912-13. godine ste najsvetliji primjer otpora i borbe protiv zaborava. Vi svjedočite da među nama Bošnjacima ima ljudi poput planina, čvrstih, jakih i postojanih, a da ulizice i hizmećari, svi oni koji servisiraju katilski aktuelni crnogorski režim nisu pripadnici ljudske vrste, a ponajmanje našeg bošnjačkog korpusa. Upravo Vaša organiziranost i jedinstvo čvrsta su garancija za naš opstanak na našim sandžačkim prostorima. Zato sam siguran da ste upravo Vi naši ambasadori u SAD i širom dunjaluka i da će zahvaljujući Vašim aktivnostima i djelovanju svaki budući katil koji planira naše istrebljenje debelo razmisliti prije nego pođe na naše najmilije bilo u Sandžaku, Kosovu, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini... Upravo ste Vi pokazali nasljednicima crnogorskih katila da nasljednici plavsko-gusinjskih šehida i svih naših šehida nisu spremni više šutiti i mirno odlaziti na klanicu. Zato Vaše postavljanje kamena temeljca za Memorijalni centar "Šedrvana" u dalekoj Americi ima ogroman i neprocjenjiv značaj kako za nas tako i za naše buduće generacije.
Molim Uzvišenog Gospodara da obilato nagradi Vaš trud i rahmet, učvrsti naša srca i ojača naše ruke i dijela. Gospodaru moj, blagoslovi sve one koji su učestvovali i na bilo koji način pomogli izgradnju spomen obilježja našim šehidima. Amin, ja Rabbi!!!"
Sa selamima i iskrenim dovama za sve vas i naše američke prijatelje, Vaš brat Ibrahim Čikić, žrtva katilskog režima Mila Đukanovića.
|
Esselamu alejkum Esad,
U ime Instituta za istraživanje genocida Kanada vam i svima drugim zaslužnim za ovaj jedan od največih poduhvata u bošnjačkoj dijaspori, polaganje kamena temeljca za izgradnju Memorijalnog centra u povodu stoljeća od crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, izražavam iskrene čestitke.
Ova vaša akcija je izvanredno važan korak za istinu o genocidu nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, te za pravdu za žrtve tih zločina. Budući Memorijalni centar će biti mjesto u kome će hiljade budućih generacija učiti o zločinu genocida koga uradiše zli ljudi, ali i mjesto opomene svim budućim generacijama da se zločin genocida ne isplati jer istina i pravda na kraju pobjeđuju.
Institut za istraživanje genocida Kanada stalno istiće dužnost borbe protiv zlostavljanja i ubijanja nevinih ljudi, obavezu iskazivanja poštovanja prema žrtvama i nužnost čuvanja sjećanja na žrtve kako se ljudskom rodu takvi sramni događaji nigdje više ne bi ponovili.
Na kraju Institut za istraživanje genocida Kanada izražava suosjećanje sa porodicama i potomcima žrtava Bošnjaka i Albanaca na području Plava i Gusinja i osuđuje genocid, ubistva, pokrštavanje i progon Bošnjaka i Albanaca na području Plava i Gusinja u koji su bili involvirani tadašnji državni organi Crne Gore.
S poštovanjem
Profesor Emir Ramić, direktor Institut za istraživanje genocida Kanada
Direktor Instituta za istrazivanje genocida Kanada
Pismo podrške Narodnog vijeća Sandžaka
U ime Narodnog vijeća Sandžaka i u svoje lično ime, svim Bošnjacima i Albancima iz Plava i Gusinja, i onima koji žive u domovini Sandzaku i onima koji su vatan napustili pod raznim pritiscima, čestitam postavljenje kamena temeljca za izgradnju Memorijalnog centra u Monticello-u (New York), posvećenom žrtvama strašnog genocida kojeg su prije stotinu godina počinile crnogorske trupe nad nedužnim stanovništvom sandžačkih bisera Plava i Gusinja.
Srdacno selamim sva udruženja i pojedince koji su imali volje, želje, snage i hrabrosti da započinjanjem izgradnje ovog Memorijalnog centra na tlu najveće svjetske demokratije Sjedinjenih Američkih Država učine veliki korak u pravcu zaštite živih Bosnjaka i Albanaca kao i nezaborava onih koji su za našu slobodu dali svoje živote. Konačno Bošnjaci i Albanci u budućnosti nikada više neće dozvoliti da se nad njima počini genocid, time i ovaj Memorijalni centar neka bude svetionik slobode i podsjećanja da se nikad i nikome više ne dogodi genocid.
Sead Šaćirović,
predsjednik Izvršnog Vijeća Sandžaka
COPY RIGHT: Zabranjeno preuzimanje teksta i fotografija, kao i objavljivanje u štampanim i elektronskim medjima i web stranicama bez odobrenja Esada Krcića, gl. urednika Bošnjaci.Net.