Fahrudin VOJIĆ: Mi danas živimo u turbolentnim vremenima, u kojima ni prijateljstva nisu što su nekad bila. Često smo puta svjedoci raskidanja prijateljskih veza, dok one koje još traju nemaju svijetlu budućnost. Ljudi su toliko postali teški i komplicirani za komunikaciju, da svako malo slušamo o nekim svađama u društvu. Nestalo je solidarnosti, humanosti, iskrenosti i ostalih osobina bez kojih je kvalitetno prijateljstvo, gotovo ne moguće ostvariti. Kako su samo lijepa bila ona nekadašnja prijateljstva, koja su sklapana iskreno i koja su dugo trajala, skoro do smrti.

Prijateljstvo je pojam koji je, moglo bi se kazati, među ljudima prisutan otkako postoji čovječanstvo. Svako od nas ima nekog prijatelja s kojim provodi određeni dio vremena, dok za one koji nemaju nikoga za prijatelja, obično kažemo da su to usamljene osobe. Prijateljstvo je veoma bitna stvar u životu pojedinca ali i zajednice. Prijateljstvo može utjecati na naše živote u tolikoj mjeri, da mnogi provode sretan i ugodan život zahvaljujući prijateljstvima koje imaju. Dakle, prijateljstvo je veoma bitan činbenik u životu kojeg, shodno kvaliteti društvenih veza, ljudi provode u sreći ili nesreći. Međutim, ono što je posebno zanimljivo, jeste definicija prijateljstva, ustvari, kakvo je to prijateljstvo koje pojedince i društvenu zajednicu čini sretnim i u velikoj mjeri olakšava život ljudi na Zemlji.
Islamski pogled na prijateljstvo se razlikuje od pogleda drugih religija i filozofija. Kako bi prijateljstvo digao na veći nivo i učinio ga kvalitetnijim i trajnijim, poredi ga sa bratstvom po krvi, čak što više, islam ide korak dalje pa istinsko prijateljstvo stavlja na nivo bratstva po krvi.
Mnogo je kur'anskih ajeta koji govore o bratstvu, evo nekih od njih:
''Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala.'' (49:10)
''I držite se užeta Allahovog svi, i ne razdvajajte se. I sjetite se blagodati Allahove prema vama: kad ste neprijatelji bili, pa je ujedinio srca vaša, te ste postali blagodati Njegovom, braća...'' (3:103)
Dok u prijevodu Besima Korkuta stoji ovako: ''Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugma neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, prijatelji...''
''I Mi ćemo zlobu iz grudi njihovih istisnuti, oni će kao braća na divanima jedni prema drugima sjediti.'' (15:47)
Također je mnogo hadisa (izreka Muhammeda, a.s.) o tome:
''Ne zavidite jedni drugima, nemojte lažno povećavati jedni drugima cijene, ne mrzite se, ne okrećite jedni drugima leđa, nemojte se jedni drugima nametati u kupoprodaji i budite, Allahovi robovi, braća. Musliman je brat muslimanu, ne čini mu nasilje, ne ostavlja ga na cjedilu, ne laže ga, ne omalovažava ga. Bogobojaznost je ovdje - pa je pokazao na svoja prsa tri puta. Dosta je zla čovjeku da ponizi svog brata muslimana. Musliman je muslimanu zabranjen: njegova krv, njegova čast i njegov imetak.'' (Hadis bilježi Muslim)
''Musliman je muslimanu brat, ne čini mu nepravdu niti ga ostavlja. Ko pomogne brata muslimana kad mu bude potrebno, Allah će njega pomoći kad mu bude potrebno. Ko sakrije mahane muslimana, Allah će sakriti njegove mahane na Sudnjem danu.'' (Mutefekun alejhi)
Grčki filozof Aristotel, smatrao je prijateljstvo veoma važnim pitanjem. On je potrošio mnogo energije istražujući ovo pitanje, posvetivši mu dosta vremena. Slijede tri opisa odnosa između dvoje ljudi, na način na koji Aristotel definira prijateljstvo i vrstama prijateljstva koje opisuje.
a) Ako John i Jim redovito pomažu jedan drugome pri izradi domaće zadaće, oni su prijatelji.
b) Ako Mary i Liz zajedno čine zabavne stvari, one su prijateljice.
c) Pierre i Manuel jedan s drugim često razgovaraju o važnim pitanjima. Ako uvijek pokušavaju pomoći jedan drugome da učine pravu stvar, oni su prijatelji.

Kao što vidimo, religija i filozofija nisu daleko jedna od druge u definiciji prijateljstva. Naprotiv, one su složne da je prijateljstvo međusbno potpomaganje, surađivanje, povjeravanje i zajedništvo. Dakle, po svim definicijama, prijateljstvo isključuje egoizam, jednostrani interes i spletkarenje.

Mi danas živimo u turbolentnim vremenima, u kojima ni prijateljstva nisu što su nekad bila. Često smo puta svjedoci raskidanja prijateljskih veza, dok one koje još traju nemaju svijetlu budućnost. Ljudi su toliko postali teški i komplicirani za komunikaciju, da svako malo slušamo o nekim svađama u društvu. Nestalo je solidarnosti, humanosti, iskrenosti i ostalih osobina bez kojih je kvalitetno prijateljstvo, gotovo ne moguće ostvariti. Kako su samo lijepa bila ona nekadašnja prijateljstva, koja su sklapana iskreno i koja su dugo trajala, skoro do smrti. Nekada je parola prijateljstva bila ''U dobru i zlu'' ali je danas spala na onu staru narodnu izreku ''Dok je bilo para bilo je i drugara''. Današnje prijateljstvo je isključivo zbog jednostrane korsiti i interesa. Ako se ovaj trend nastavi, vrlo lako bi moglo doći do nekog vida globalnog fenomena samoće, kojeg već i danas susrećemo u velikim zapadnim metropolama, a koji se, po svemu sudeći, polako prenosi i kod nas. Zato je postalo pravo pitanje; da li smo jedni drugima prijatelji ili nepirjatelji. Stanje opsesivnog egoizma koje trenutno vlada među nama, pokazatelj je naših međusobnih odnosa koji su spali na životinjski nivo, tako da bi se slobodno moglo kazati da živimo u nekoj vrsti džungle, u kojoj svako gleda da pojede onoga drugog. Zato je nekoć engleski filozof Tomas Hobs, takvo društveno stanje opisao riječima "Čovjek je čovjeku vuk".