Slovenski dnevnik Delo u današnjem izdanju posvećuje na cijeloj stranici velikog formata lista pažnju godišnjici početka rata u BiH i opsadi glavnog grada Sarajeva.

"Prije dvadeset godina je u BiH počeo rat, koji je izazvao najviši danak u krvi na području bivše Jugoslavije", piše list i dodaje da su "Evropska unija (EU) i SAD 6. aprila 1992.godine priznali nezavisnost BiH, a srpska paravojska i JNA su počeli otvorene topničke napade na opkoljeno Sarajevo".

Dugu analizu događaja u BiH list počinje sa "pripremama na rat koje su počele već mnogo prije" i s time da "prva upozorenja ljevice da će pobjeda antikomunističke koalicije, koju su činile Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) odvesti BiH u rat nije još niko uzimao ozbiljno".

List završava analizu s tim kako na rat gledaju oni koji su se rodili nakon njega i konstatuje da školski udžbenici novonastalih država na Balkanu dvadeset godina nakon rata odgajaju djecu za buduće mržnje.

Autor drugog teksta na istoj stranici "Kada je u Sarajevu umrla Evropa" kroz svjedočenja tadašnjeg programskog direktora Televizije Sarajevo Nenada Pejića, pisca Dževada Karahasana i reisa Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića, govori kako su "evropski centri moći neprestano relativizirali bosansku krizu".

"Evropski centri moći su neprestano relativizirali bosansku krizu i nikada nisu rekli bobu bob, sarađivali su sa Miloševićem, jer su mislili da će na taj način kontrolisati cijeli Balkan".

Rat je prekinula Amerika, ali tek nakon pokolja u Srebrenici, ali BiH je, prema riječima Karahasana i nakon rata u velikoj krizi,"jer je sa Dejtonskim sporazumom Bosni nametnuta struktura, koja ni pravno ni logično nije moguća, a kada je ko pokuša promijeniti (strani i domaći birokrati) ga brzo zaustave kako ne bi narušili ravnotežu i mir".

"Zato je jedini mir u Bosni danas mir na grobljima", kaže autor i završava da i "groblja neprestano prekopavaju tako da ga više nema ni tamo".