Ostavka crnogorskog premijera Mila Đukanovića najveću pažnju privlači sa političkog aspekta, između ostalog i zbog potrebe za projekcijama mogućeg daljeg slijeda događaja. Međutim, njegovo povlačenje zahtijeva i pogled unazad, odnosno, svojevrsno "povlačenje crte" i sumiranje učinka na ekonomskom planu.

"Generalno sam zadovoljan učinjenim", rekao je odlazeći crnogorski premijer Milo Đukanović, koji je u utorak, obavještavajući javnost o svojoj ostavci, rekao da u Crnoj Gori danas samo jedno preduzeće ima gorući problem, dok ih je ranije bilo na stotine.

Đukanović je ocijenio i da su mnoga preduzeća, kroz restrukturiranje stabilno pozicionirana na međunarodnom tržištu, te da mogu biti, kako je rekao, "prepuna optimizma za poslovanje u budućnosti".

U Đukanovićevoj Demokratskoj partiji socijalista smatraju da je njihov lider, kao premijer, doprinio stvaranju boljeg ambijenta za poslovanje, rastu stranih investicija i poboljšanju životnog standarda građana.

"Po direktnim stranim investicijama Crna Gora je u proteklih 5 do 6 godina bila vodeća
država u Evropi a i u uslovima krize u Crnoj Gori su investitori bili značajno zastupljeni. Dakle, mi imamo jedan kontinuitet i da je u ovom trenutku premijer je ostavio itekako dobru osnovu za dalji razvoj i rast Crne Gore. Takođe, kada govorimo o platama imamo podatak da je prosječna oko 480 eura, što je bio jedan od uslova da se obezbijedi ključni zadatak svake vlade a to je poboljšanje životnog standarda građana. Uporedimo to sa situacijom od prije nekoliko godina kada je plata bila 250 eura onda je to značajan napredak", kaže funkcioner DPS-a Zoran Vukčević.

Milo napušta brod koji tone
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da se crnogorska ekonomija u trenutku povlačenja Mila Đukanovića ne razlikuje od ekonomija ostalih zemalja regiona.

"Crnogorska ekonomija, kao što je poznato svima, nalazi se u restrukturiranju. Dakle, sve više znače mala i srednja preduzeća i sve više učestvuju u strukturi ostvarenja društvenog proizvoda. Crnogorska ekonomija ima relativno visok javni dug, u numeričkom iznosu ne kao ostale zemlje nego i manji, ali ako pogledate kvalitet javnog duga onda ćemo doći do nekih drugačijih podataka. Crnogorska ekonomija ima rast javne potrošnje koja treba da se smanji. Crnogorska ekonomija je vrlo uvozno zavisna", navodi Kostić.

Sumirajući učinak premijera u ostavci, u oblasti ekonomije, šef stručnog tima za ekonomiju i finansije opozicionog Pokreta za promjene Zarija Pejović kaže da Đukanović napušta brod koji tone.

"Mada smo formalno izašli iz recesije moramo da konstatujemo jedan visok stepen nelikvidnosti privrede, značajno povećanje javnog duga u odnosu na vrijeme kada je Đukanović preuzeo svoju funkciju. Moramo da istaknemo da je sada Vlada u poziciji da finansira nekada velika preduzeća koja su u međuvremenu privatizovana. Opraštaju se porezi i država sve teže ostvaruje svoje budžetske projekcije. Ne bi me iznenadila da neka nova statistička usklađivanja pokazuju da smo mi i dalje u recesiji i na žalost sa konceptom rada Vlade kao što je do sada ne vidim uslova da se iz te recesije izađe, posebno ako se i dalje bude oslanjala na čekanje direktnih stranih investicija a ne na jačanje postojećih ekonomskih kapaciteta", navodi Pejović.

Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Novica Živković, ocjenjujući stanje domaće ekonomije u trenutku Đukanovićevog povlačenja, kaže da je ono gore nego kada se on nakon pauze od godinu i po dana, marta 2006. godine, vratio na čelo Vlade.

"Vidimo da je Željezara u ogromnim problemima, Aluminijumski kombinat, kao glavni nosioci ekonomije. Trenutno se radi uz velike subvencije države, inače kombinat ne bi mogao da radi . Elektroprivreda se održava visokim cijenama struje na štetu građana. Turizam zbog specifičnih razloga je ove godine i nešto doprinio razvoju Crne Gore. Jedino što dobro radi i što prima platu su budžetske ustanove. Privreda je u lošem stanju", zaključuje Živković. (Autor: Esad (Ismet) Krcić, Radio Slobodna Europa