Veliko interesovanje među Bošnjacima u dijaspori za Autonomiju Sandžak Kliknite na sliku za uvećati Keln Frankfurt Hanover

Veliko interesovanje za tribine o autonomiji Sandžaka. Na svim tribinama bila je primjetna velika posjećenost i interesovanje o aktuelnoj situaciji u Sandžaku. Interesantno je da su pojedine tribine zbog brojnih pitanja prisutnih trajale i po četiri sahata.

KELN – FRANKFURT - HANOVER
U organizaciji Zajednice sandžačke dijaspore 29. 30. i 31. oktobra održana je tribina „Autonomija Sandžaka u ogledalu evropskih standarda“. O ovoj temi u Kelnu, Frankfurtu i Hanoveru govorili su istaknuti borci za „sandžačku stvar“, Džemail Suljević, Almir Mehonić i predsjednik ZSD Edin Salković. U sklopu tribine promovisana je i knjiga Ibrahima Čikića „Gdje sunce ne grije“.

Ibrahim Čikić je po mnogima najtragičnija ličnost iz čuvenog političkog procesa protiv bošnjačkog rukovodstva crnogorskog dijela Sandžaka 1994. godine. Ovaj sandžački stradalnik je govorio o golgoti crnogorskih zatvora koju je osjetio na vlastitoj koži. To je zapravo i glavna tema njegovog prvijenca „Gdje sunce ne grije“. Kako je istaknuto na tribini, slučaj Ibrahima Čikića je jedan slučaj od 16.000 sandžačkih Bošnjaka, koji su prošli torturu i premlaćivanje u montiranim političkim procesima i istrazi o navodnom naoružavanju. U svom potresnom izlaganju Čikić je govorio o tankoj liniji između života i smrti koju je vidio u crnogorskim kazamatima, o hladnim dušama zatvorskih mučitelja, o hladnoći i pustoši ćelije i nadi u Božiju milost.

- I pored svega što sam preživio, spreman sam da se borim protiv svojih dželata koji me ni danas ne ostavljaju na miru, nego podižu tužbe zbog istine koju sam napisao. Istina, to su trećerazredni likovi iz moje knjige, zato sam pozvao tadašnje i sadašnje najviše crnogorsko rukovodstvo, neka ono podigne tužbe protiv mene, jer su oni glavni krivci za golgotu koja mi se dogodila. Nažalost, ja sam jedan od rijetkih iz crnogorskog dijela Sandžaka, koji smije i danas stati pod zastavu autonomije Sandžaka, rekao je između ostalog Ćikić.

U svojim uvodnim napomenama domaćin u uvodničar u temu Edin Salković, podsjetio je prisutne na srpske nacionalističke programe u kojima je planiran nestanag bošnjačkog življa iz Bosne i Sandžaka. Salković je citirao dijelove naredbe Draže Mihajlovića o uništavanju „muslimanske komponente“ sa teritorije Sandžaka i dodao: "pored svega što smo kao narod preživjeli u zadnjih sto godina mi smo pokazali da smo mnogo puta spremni ustati iz pepela i ponijeti slobodarski bajrak. Naša vijekovna borbu karakterišu dvije vrste borbe, borba za opstanak i borba za slobodu", istakao je Salković.

- A zašto mi ne bi glasno tražili autonomiju, zašto glasno ne bi istakli naše zahtijeve, upitao se na početku svog izlaganja Almir Mehonić. On je istakao da je danas u Srbiji ekstremizam i secesionizam tražiti primjenu evropskih standarda.
– Srpski političari i beogradski mediji smišljeno vrše anatemisanje ideje o autonomiiji i satanizaciju njenih protagonista. Oni žele na taj način da ubiju riječ u nama, da nas uplaše. Međutim, mi im poručujemo, gospodo, ako hoćete evropske standarde, ako hoćete Srbiju u Evropi, onda primjenite te standarde i na Sandžak. Mi nećemo ništa više i ništa manje nego što ima ta Evropa. Neka riješe naš status onako kako su riješeni statusi regija u Španij, Italiji, Belgiji, Švajcarskoj i mi ćemo pristati na to, rekao je Mehonić.
- Sasvim je jasno da naši problemi ne nestaju kada imamo ministre i poslanike u Vladi i Skupštini Srbije, naprotiv, do sada smo vidjeli da nam se ti problemi povećavaju kako nam se povećava broj poslanika i ministara iz reda bošnjačkog naroda. Dakle, to nije mehanizam naše zaštite. Jedini mehanizam zaštite je riješavanje statusa Sandžaka, rekao je Mehonić. Komentarišući djelovanje pojedinih bošnjačkih političara iz crnogorskog i srbijanskog dijela Sandžaka, koji su jasno stali na stranu Beograda i Podgorice, Mehonić je istakao da je to jedinstven slučaj u historiji Sandžaka da se pojedini Bošnjaci bore protiv Sandžaka.
– Ali nemojte da vas čudi to, jer od istog drveta se teše i minber i svinjac, zaključio je Mehonić.

Džemail Suljević, predsjednik Inicijativnog odbora Narodnog vijeća Sandžaka osvrnuo se na historiju Sandžaka i statuse koje je ova regija imala u bližoj i daljoj prošlosti.
– Danas naši predstavnici u Beogradu govore o našoj ravnopravnosti, a Bošnjaci su ugroženi i ekonomski i u obrazovanju i pri zapošljavanju i što se tiče zvaničnih simbola države, himne, rekao je Suljević. On je naglasio da je autonomija Sandžaka realnost i da u nju moramo svi da vjerujemo i da se za nju borimo.
- Svaki Bošnjak u dijaspori, svaku noć prije nego što zaspi treba sebe da upita „šta sam danas uradio za autonomiju Sandžaka“. Mi ćemo pristati da se naše pitanje riješi po modelu modernih autonomnih prekograničnih regija, ali sa jednim organima, jednim parlamentom, rekao je Suljević.



– Danas u Evropi postoje regije koje čak imaju i svoje regionalno državljanstvo, svoja predstavništva u Briselu i druge oblike visoke autonomnosti. Ako ne vjeruju da narod Sandžaka hoće autonomiju, neka onda ponove referendum iz 1991. godine, poručio je Džemail Suljević. On je rekao da poslijednji izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće su pokazali da su i Ugljanin i Ljajić izgubili legitimitet i da legitimitet imaju ljudi koji se zalažu za autonomiju Sandžaka. Ovi protivnici autonomije koji kažu da je to bajka, da je to davno ispričana priča, neka nam objasne kako to nastade Republika Srpska, ko je stariji RS ili Sandžak i ako je secesionizam autonomija Sandžaka, kako se zovu zahtjevi za samostalnost Republike Srpske, upitao je Suljević.

Inače, na svim tribinama bila je primjetna velika posjećenost i interesovanje o aktuelnoj situaciji u Sandžaku. Interesantno je da su pojedine tribine zbog brojnih pitanja prisutnih trajale i po četiri sahata. Kako su istakli u Zajednici sandžačke dijaspore ovo je samo početak aktivnosti koje će ova organizacija sprovoditi na putu afirmacije ideje o autonomiji Sandžaka među Bošnjacima u dijaspori.
– Zahvaljujemo se svim ljudima koji su pomogli organizovanje ovih tribina, posebno se zahvaljujemo na velikom gostoprimstvu našim Sandžaklijama i Bosanacima, zahvaljujemo se imamu iz Kelna Mustafi Hadžiću na podršci i učešću na tribini u ovom gradu, Bošnjačkom kulturnom centu u Hanoveru, aktivistima centrale ZSD i našim džematima u Frankfurtu i drugim gostima koji su iz daljine dolazili da bi čuli o Sandžaku, rekao je na kraju razgovora Edin Salković, predsjednik ZSD.