98 posto glasača u oktobru 1991. izjasnilo se za autonomiju Sandžaka KAKO JE IZJAVA DŽEMAILA SULJEVIČA UZDRMALA POSLUŠNE DUHOVE VLADAJUĆE HUNTE U SRBIJI I CRNOJ GORI
Objavljeno: 15. Aug 2010. 16:08:47
Tu ideju Suljević je iznio u jučerašnjem broju podgoričkog lista ''Vijesti'', ne odbacujući mogućnost da bivši Sandžak, u određenoj situaciji, bude čak pripojen Bosni i Hercegovini. “Sandžak nije srpska niti crnogorska kolonija, on pripada građanima Sandžaka i u budućnosti se ništa ne može rješavati mimo njihove volje, a kakav Sandžak građani žele, rekli su na referendumu u oktobru 1991. godine, kada se od oko 68 odsto glasača koji su iskoristili biračko pravo, njih oko 98 odsto izjasnilo za autonomiju Sandžaka”, naglasio je Suljević. Poslanik crnogorske vladajuće Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžić rekao je da su Bošnjaci i muslimani "privrženi građanskoj i demokratskoj Crnoj Gori". "Za Bošnjake i muslimane u Crnoj Gori priča o teritorijalnoj autonomiji Sandžaka davno je ispričana", rekao je Nuhodžić. Predstavnik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić podsjetio je da su muslimani i Bošnjaci u Crnoj Gori "nedvosmisleno" podržali obnavljanje državne nezavisnosti Crne Gore i samim tim postojeće granice u regionu, prenosi Onasa. Poslanik opozicione Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović je ocijenio da je inicijativa iz Novog Pazara "napad na teritorijalni integritet i Crne Gore i Srbije". On je rekao da ocjene o tome da albansko i bošnjačko pitanje još nisu riješeni "u posljednje vrijeme sve češće dolaze iz Tirane i Novog Pazara". Prema riječima Bulatovića, takve ideje, kao krajnji cilj imaju odvajanje od suverenih država Crne Gore i Srbije. Poslanik Nove srpske demokratije Novica Stanić kazao je da crnogorska vlast potcjenjuje "separatističke zahtjeve". Stanić je rekao da je novopazarska inicijativa o autonomiji bivšeg Sandžaka posljedica crnogorskog priznanja nezavisnosti Kosova. KAKO PADAJU MASKE KVAZI INTELEKTUALACA U SLUŽBI ZLOČINAČKOG REŽIMA
Rožaje/ Novi Pazar – U Novom Pazaru je prije nekoliko dana održana sjednica organizacionog odbora za pripremu akata obnavljanja Narodnog vijeća Sandžaka (NVS) i njegovih organa čiji programski zadatak je proglašenje autonomije Sandžaka. Prema riječima predsjednika tog odbora Džemaila Suljevića, NVS će se zalagati za autonomiju cjelovitog Sandžaka, što znači i dijela koji pripada Crnoj Gori. “Sandžak kao istorijska regija predstavlja jednu cjelinu u kulturološkom, geografskom, komunikacijskom, etnološkom, ekonomskom i svakom drugom pogledu. Sandžak je istorijska i sadašnja činjenica. On postoji i znaju se njegove avnojevske i berlinske granice”, rekao je Suljević “Vijestima”. Napominjući da je Sandžak kroz čitavu svoju istoriju bio „corpus separatum“, on ističe da je to integralni, životni i egzencijalni prostor bošnjačkog naroda i ostalih koji u njemu žive. “Sandžak nije srpska niti crnogorska kolonija, on pripada građanima Sandžaka i u budućnosti se ništa ne može rješavati mimo njihove volje, a kakav Sandžak građani žele, rekli su na referendumu u oktobru 1991. godine, kada se od oko 68 odsto glasača koji su iskoristili biračko pravo, njih oko 98 odsto izjasnilo za autonomiju Sandžaka”, naglasio je Suljević. On je pristalica muftije Muamera Zukorlića čija lista je pobijedila na nedavno održanim izborima za Bošnjački nacionalni savjet u Srbiji. Suljević o autonomiji Sandžaka, po ugledu na takozvanu partizansku autonomiju od 1943. do 1945. godine koja je imala za cilj da Sandžak pripoji Crnoj Gori, kao što je to urađeno sa Bokom Kotorskom, za sada nije razgovarao sa predstavnicima iz Crne Gore. “Biće mi zadovoljstvo, ako budem bio u prilici da o ovoj temi razgovaram sa zvaničnicima Crne Gore. Stanovnici južnog dijela Sandžaka su svoj stav na tu temu, kao što sam rekao iznijeli prije manje od deceniju, a protiv autonomije, bar iz redova bošnjačkog naroda, mogu biti samo plaćeni propagatori srbijanske i crnogorske vlasti, ili potpuno neobaviješteni ljudi. Ako neko sumnja u raspoloženje za autonomnost Sandžaka, raspišimo slobodan referendum, pa ćemo ponovo vidjeti što misli narod”, rekao je Suljević. On smatra da položaj bošnjačkog naroda nije riješen, te da je to otvoreno pitanje na koje se mora odgovoriti. “Nad bošnjačkim narodom Sandžaka sprovodi se kontinuirana ekonomska diskriminacija, kulturna i obrazovna asimilacija. Kroz čitav dvadeseti vijek nad njima su izvršena mnoga nedjela i genocidi. Bošnjački narod ima svoju kulturu, jezik, tradiciju, vjeru i sve ostalo što imaju i drugi narodi, a skoro ništa ne zna o sebi. Za bošnjačkog poetu Avda Međedovića, više znaju Amerikanci nego Bošnjaci. Bošnjački narod, kao autohton na prostoru Sandžaka, nema svoje nacionalne, niti pak regionalne institucije i to je više neodrživo”, smatra Suljević. Prema njegovim riječima, autonomija Sandžaka ne bi podrazumijevala i njegovo otcjepljenje od matičnih država, osim u slučaju proglašenja suvereniteta Bosne i Hercegovine kada bi se eventualna autonomna pokrajina pripojila toj zemlji. Suljević ne očekuje da bi ideja o autonomiji Sandžaka mogla izazvati nemire u Srbiji koji bi mogli da se prenesu u Crnu Goru. “Hoću da vjerujem, da je velikosrpska i crnogorska hegemonija prošlost. Uvjerili smo se da se silom i nasiljem ništa ne postiže. Miloševićev režim nepravedno i nasilno je ukinuo Albancima na Kosovu autonomiju, republiku Kosovo još manje su željeli, da bi na kraju dobili nezavisnu državu Kosovo. Nadam se, da će srbijanska i crnogorska vlast imati razumijevanje i da će se sva pitanja o autonomiji Sandžaka na demokratski način rješavati, jer nije moguće za sebe tražiti sve, a isto to negirati drugome”, upozorava Suljević. Istučući da zahtjevi organizacionog odbora nijesu novost, Suljević kaže da oni traže da se pitanje Sandžaka, kao istorijske regije i položaj bošnjačkog naroda, riješi civilizovano, u skladu sa najvišim evropskim standardima”. Potpredsjednik Bošnjačke stranke Osman Nurković rekao je da je iz medija saznao o sjednici Odbora za obnovu Narodnog vijeća Sandžaka, zbog čega ne može da komentariše njene detalje. Kada je u pitanju proglašenje autonomije Sandžaka, on je podsjetio da je statutom BS definisano da će se zalagati za rješavanje statusa Sandžaka kao prekogranične regije. “Zalagaćemo se za uspostavljanje bescarinske zone, slobodan protok roba i putnika u pograničnim mjestima ove regije, te za održavanje ekonomskih, obrazovnih, kulturnih i drugih veza stanovništva ove regije. Trenutna situacija je daleko od onoga što je bila naša vizija razvoja i trenutno slobodno možemo reći da se dešava svojevrstan geto, jer su granice postale zid razdvajanja, a ne kako smo mi zamišljali i kako je obećavano da će biti most spajanja između Srbije i Crne Gore, odnosno između gradova u okviru regije Sandžak”, rekao je Nurković. Ko je Muamer Zukorlić Muamer Zukorlić je u Konstantini, u Alžiru 1993. godine završio islamski fakultet, odsjek šerijatsko pravo, a postdiplomske studije u Libanu. Oženjen je i otac šestoro djece. Čim je osnovan Mešihat Islamske zajednice Sandžaka 1993. godine, Zukorlić je izabran za muftiju, a reizabran na izborima 1998. i 2003. godine. Od 27. marta 2007. predsjednik je i glavni muftija Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Bio je osnivač i prvi glavni i odgovorni urednik “Glasa islama”, jedan od osnivača izdavačke kuće „El Kelimeh“, prvi rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i prvi dekan Fakulteta za islamske studije. Na prvim direktnim izborima za Nacionalni vijeće Bošnjka u Srbiji, koji su održani 6. juna ove godine, one koje je podržavao beogradski režim, naročito Rasim Ljaić, pobijedila je Bošnjačka kulturna zajednica na čijem čelu je Zukorlić. Državni organi su donijeli odluku o nepriznavanju prava BKZ da samostalno formira nacionalno vijeće, jer nije osvojila ukupnu većinu glasova, ali je BKZ uprkos tome proslavila pobjedu i konstituisala BNV koje je na sjednici održanoj 25. jula usvojilo deklaraciju kojom se bošnjački narod proglašava konstitutivnim narodom u Srbiji. Povodom negiranja prava Bošnjačkoj kulturnoj zajednici da samostalno formira nacionalni savet, Zukorlić je 15. juna izjavio da “igranje Sandžakom zanači poigravanje sa tim dijelom Srbije”. “Država je kao zgrada u kojoj stanari mogu da se vole ili ne vole. Ukoliko većinski stanari zapale jedan stan rizikuju da se upali cijela zgrada. Zato se nije igrati sa vatrom. Ili će nam svima biti lijepo, ili će vatre biti do vrha. Samo naša kuća, gorjeti neće”, rekao je Zukorlić. (Aida SADIKOVIĆ) |