Po posljednjem popisu stanovništva iz 2003. godine, u inostranstvu je živjelo 54.816 žitelja Crne Gore, ali je taj broj u ovom trenutku sigurno još veći, smatraju u Centru za iseljenike.
Stoga se, kako najavljuje prof. dr. Milan Vuković, direktor Centra za iseljenike Crne Gore, sada ubrzano priprema pravljenje bibliografije crnogorske dijaspore, odnosno precizne evidencije onih koji žive daleko od otadžbine.
Po broju crnogorskih iseljenika prednjače Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Švajcarska, a zatim i niz drugih evropskih država kao i Australija, Kanada i pojedine južnoameričke države.
Zanimljiva je i velika šarolikost u broju iseljenika po pojedinim crnogorskim općinama. Prednjači Plav odakle je, po posljednjem popisu čak 57,4 odsto stanovništva potražilo sreću i mjesto pod suncem daleko od rodnog ognjišta. Slijedi Ulcinj čija trećina stanovnika živi u inostranstvu, pa Rožaje sa više od 22 odsto, Berane sa 17, Bijelo Polje i Bar sa 14 odsto i tako dalje, a najmanje iseljenika je iz Cetinja, Danilovgrada, Kolašina, Šavnika, Žabljaka i Plužina - svega oko jedan odsto ili manje.
Kako se navodi u izvještaju, crnogorski iseljenici održavaju veze sa maticom i preko 40 aktivnih klubova Crnogoraca.

Prema podacima koje vam činimo dostupnim pokazuju da gradovi sa najvećom populacijom u iseljeništvu čine upravo oni čija većina čini bošnjačku ili albansku populaciju. To je najbolji pokazatelj odnosa države i crnogorske vlasti prema gradovima u kojima većinsko stanovništvo čine Bošnjaci i Albanci. Oni spas traže u iseljeništvu.

Svakako vlasti u CG to će lijepo iskoristi i u bibliografiji crnogorske dijaspore 'preofesinalno', koju planiraju, uvaliti će Bošnjake i Albance, kao najveću populaciju u iseljeništvu da su ustvari Crnogorci.