Želimo ostati ovdje, graditi zemlju i živjeti sa svim njenim ljudima
OLOVO, 15. SEPTEMBAR 2024. (MINA) - U prisustvu velikog broja vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, te gostiju iz Republike Turske, danas je svečano otvorena Ahi Evran Veli Kiršehir džamija u Olovu, prva džamija u urbanom centru ovog grada.

Svečanosti je prisustvovao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji je poručio da se ovakvi objekti ostavljaju budućim generacijama.


“Mi danas otvaramo ovu džamiju u Olovu, na dan rođenja vjerovjesnika Muhammeda, a.s., koji je došao kao Milost svjetovima. S posebnim ushićenjem i radošću se uvijek sjećamo tog sigurno jednog od najvažnijih događaja u ljudskoj povijesti. Danas je u ovom prelijepom gradu, kitimo i radošću otvaranja ove džamije, zdanja u kojem će nove generacije našega naroda u slobodi i dostojanstvu obilježavati svoje svakojake radosti”, rekao je reisul-ulema.

Sa prisutnim gostima je podijelio opredjeljenje da da kao Bošnjaci želimo ostati ovdje, graditi svoju zemlju, rađati djecu i živjeti s ljudima svoje zemlje, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

REISUL-ULEMA U OLOVU: DŽAMIJA JE TEMELJNI SIMBOL ISLAMSKE KULTURE I CIVILIZACIJE OLOVO, 15. septembar 2024. (MINA) - Novosagrađena Ahi Evran Veli Kiršehir džamija u Olovu danas je svečano otvorena uz prisustvo velikog broja vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, te gostiju iz Republike Turske. Svečanosti je prisustvovao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji je istakao da su džamije poseban ukras naših gradova “Mi danas otvaramo ovu džamiju u Olovu, na dan rođenja vjerovjesnika Muhammeda, a.s., koji je došao kao Milost svjetovima. S posebnim ushićenjem i radošću se uvijek sjećamo tog sigurno jednog od najvažnijih događaja u ljudskoj povijesti. Danas je u ovom prelijepom gradu, kitimo i radošću otvaranja ove džamije, zdanja u kojem će nove generacije našega naroda u slobodi i dostojanstvu obilježavati svoje svakojake radosti” rekao je reisul-ulema, čije obraćanje prenosimo u cijelosti. U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Hvala Mu za milost koju nam pruža, za radosti koje nam daje, za dobro u kojem živimo. Neka su selam i salavat na Njegova Pejgambera i sve vjernike do Sudnjeg dana. Molimo Ga da se smiluje svim vjernicima, a posebno dobrim bosanskim šehidima. Vaše ekselencije i eminencije, poštovani imami, dragi gosti i prijatelji, braćo i sestre, es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu. U ovom drevnom mjestu, u gradu punom historije i herojstva, danas se punih srca susrećemo s našom braćom i prijateljima, s musafirima koji su došli iz daleka. Danas s vama, ljudima ovoga grada, dijelimo radost uspjeha i prijateljstva, rođenog na temeljima vjere i bratstva. Ovaj dan, 15. septembar 2024. godine, ostat će upamćen kao važan historijski datum u povijesti ovog grada. Mi danas otvaramo ovu džamiju u Olovu, na dan rođenja vjerovjesnika Muhammeda, a.s., koji je došao kao Milost svjetovima. S posebnim ushićenjem i radošću se uvijek sjećamo tog sigurno jednog od najvažnijih događaja u ljudskoj povijesti. Danas je u ovom prelijepom gradu, kitimo i radošću otvaranja ove džamije, zdanja u kojem će nove generacije našega naroda u slobodi i dostojanstvu obilježavati svoje svakojake radosti. Kuće u kojima se ljudi ponizno mole svome Gospodaru i spomenici kulture su orijentiri prepoznavanja i pamćenja gradova i sredina; to je ono što ljude privlači i doziva, ono čemu se dive i radi čega ih posjećuju. Džamija je temeljni simbol islamske kulture i civilizacije. Ona je mjesto u kom se ljudi okupljaju, zajednički obraćaju Uzvišenome, njeguju vrijednosti svoje kulture, druže se, prijateljuju i – pomažu jedni drugima. Vjerovjesnik je, kada je došao u Medinu, formirao u isto vrijeme i gradsku džamiju i tržnicu: jednu za dunjaluk, drugu za Ahiret. Zato se uvijek radujemo svakoj novoizgrađenoj ili obnovljenoj džamiji u našoj zemlji, i svakom privrednom objektu kojeg podignemo i u kojem ljudi mogu zaraditi svoj kruh, da prehrane sebe i svoju porodicu. S istim žarom radujemo se i ovoj Ahi Evran Veli Kiršehir džamiji, koju su, zajedno s pratećim objektima, najvećim dijelom izgradili naša braća iz Turske: grada pobratima Olova Kiršehir i fondacija Turkiye Diyanet vakuf. Neka ih Uzvišeni Allah nagradi Svojom nagradom. Oni nam danas ovu džamiju predaju kao dar, da je čuvamo i brinemo se o njoj. I hoćemo, ako Bog da! Braćo i sestre. U Agresiji na našu zemlju Olovo je podnijelo veliku žrtvu. Šehidi i gazije ovoga grada odbranili su rodnu grudu i podarili nam slobodu. Ne smijemo to nikada smetnuti s uma. Grad je pretrpio rušenje i devastaciju, ali njegovi ljudi nisu rušili svetinje: bogomolje naših sugrađana pravoslavaca i katolika ostale su netaknute. Oni su ostali privrženi svojoj vjeri, koja je u njima izdubila tu duboku svijest da se svetinje drugih čuvaju kao i svoje. Mi muslimani nikada nećemo uzvratiti istom mjerom. Smatramo da pod ovim nebeskim svodom ljudi treba da žive u miru, vole i poštuju jedni druge. Važno je da poštujemo vjeru svih naših građana u Bosni i Hercegovini. Vjera islam koju najviše volimo je naša, a nikada nismo prisiljavali nikoga da uđe u tu vjeru. Uvijek smo govorili onako kako nas je Kur'an i naučio "Vama vaša, a nama naša vjera". Zato iz Olova želimo poručiti; islam je prirodno stanište nas bosanskih muslimana. Oni koji to ne mogu razumjeti nemaju problem s nama i sa islamom, imaju problem sa sobom i svojom vjerom. Ako nju budu poštovali, poštovat će i druge. I našu, onako kako mi poštujemo njihove vjere. Mi smo se obavezali na vjeru Bogu, da bogomolje drugih vjera nećemo rušiti. To je nama zabranjeno. No, nadamo se da ni naše džamije više neće biti rušene, da će i one biti zabranjene drugima. Olovo nije imalo džamiju u modernom urbanom centru grada. Danas se ta slika mijenja, popunjava se ta praznina i nastaje jedan novi opći društveni ambijent. Svrha postojanja džamije je da čovjeka vraća Bogu i samome sebi, jer onaj koji je zaboravio na Boga ostat će u vječnom Božijem zaboravu. Sve dok je čovjek unutar granice koju je Bog uspostavio, on je u miru s ostalim stvorenjima, ljudima, biljkama i životinjama i živi u prijateljskom ambijentu, punom milosrđa, ljubavi i topline. Kada iziđe iz tog okvira, dolazi u sukob s drugima. Naši stari učenjaci su govorili: „Onome ko prekine vezu s Dragim Bogom, njemu Bog Dragi prijatnost druženja sa Sobom zamijeni neprijatnošću rastanka!“ Današnji čovjek sve češće kida tu svetu vezu i evo ga: suočava se s neprijatnošću rastanka s Bogom. Agresivan je, nemilosrdan, brutalan i nasilan i to mu se vraća u jednakoj mjeri. Ako nastavimo s ovakvim djelovanjem sve ćemo izgubiti i pokusati katastrofalne posljedice. Neka niko ne sumnja u to. Svijet je jedna koherentna cjelina i čovjek, kao njena centralna tačka, u njoj može biti integriran samo ako postupa po onom kako mu je Bog rekao. Samo u tom slučaju bit će u punom miru s drugim bićima i u suglasju s prirodnim zakonima. Jer mi od malih nogu učimo: "Allahumme entes-selamu ve minkes-selam – Ti si, Bože, mir i od Tebe dolazi mir". Naša najveća dunjalučka svetinja u ovoj našoj lijepoj zemlji jeste mir. Zato širimo mir gdje god se nalazili i s kim god se susretali. Ova džamija će, ako Bog da, oživljavati zaboravljene i osnaživati sačuvane istine, zbližavati ljude i život im činiti ljepšim i ugodnijim. Kako god je zbližila i povezala dva grada – Olovo i Kiršehir – i pobratimila ljude iz tih gradova, tako isto će zbližiti ljude i u ovom mjestu i u ovoj zemlji i u njima buditi vjeru, nadu, ljubav i samilost, na radost svih. Braćo i sestre! Mi želimo ostati ovdje, graditi svoju zemlju, rađati djecu i živjeti s ljudima svoje zemlje, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Da bismo živjeli u miru i slozi jedni s drugima, neophodno je da se međusobno poštujemo. To dalje znači da ćemo poštivati i bogomolje jedni drugih, ali i da ćemo biti pri ruci jedni drugima, naročito kada se nađemo u teškoći, i da ćemo jedni drugima biti utjeha, a ne prijetnja. Zato, neka uz naše džamije u miru budu i crkve i druge bogomolje naših sugrađana. Niko ne treba odlaziti iz ove prekrasne zemlje, koju je Uzvišeni blagoslovio mnogim dobrima. Bosna je dovoljno široka za sve i niko nikome ne treba ništa otimati. I svima može, i treba, biti lijepo u njoj. Pozivamo one koji su otišli u tuđinu da se vrate u svoju Bosnu. Lijepa je ovo zemlja, pa i poteškoće u njoj znaju biti slađe nego život u tuđini, koji, ma koliko bio lakši, zna biti gorči. Želim se zahvaliti našoj braći iz Turske, koji su izdvojili svoja sredstva da bi nam dali ovu prelijepu džamiju na poklon. Također se želim zahvaliti i našim ljudima koji su učestvovali u njenoj izgradnji. Svima je to „sadaka džarija“ – sadaka od koje sevapi teku sve dok ovo dobro traje i vrši svoju ulogu. Bože, primi od svakog ko je u Tvoje Ime izdvojio sredstva za nju, ili na drugi način učestvovao u njenoj izgradnji. Bože, blagoslovi ovu džamiju i na nju spusti Svoju milost. Neka bude draga ljudima i neka oni u njoj nalaze mir i utjehu. Neka u njoj djeca uče istine i stasavaju u dobre ljude. Blagoslovi ovaj grad i ovaj kraj i čuvaj ga od svakog zla i katastrofe.

“Da bismo živjeli u miru i slozi jedni s drugima, neophodno je da se međusobno poštujemo. To dalje znači da ćemo poštivati i bogomolje jedni drugih, ali i da ćemo biti pri ruci jedni drugima, naročito kada se nađemo u teškoći, i da ćemo jedni drugima biti utjeha, a ne prijetnja. Zato, neka uz naše džamije u miru budu i crkve i druge bogomolje naših sugrađana”, poručio je reisul-ulema Kavazović.

Muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, koji je u novosagrađenoj džamiji predvodio prvi džuma-namaz, tokom svečanosti poručio je da su džamija i vakufski kompleks Olovu dali novu vrijednost, te da su na najbolji način su postali simbolom zajedništa i vizije časnih, čestitih, radinih i domoljubnih, hrabrih ljudi.

“Džamije grade vjernici koji svjedoče Božiju jednost i iskreno obavljaju ibadete, vjeruju u novi život nakon ustajanja iz kabura, čuvaju propisane namaze, izvršavaju obavezu zekata i stalno bdiju na bedemima časti i ponosa. Graditelji su svi ljudi koji grade i druge Božije Hramove. Bosna i Hercegovina je jedinstven prostor na zemaljskoj kugli, džamije, crkve i sinagoge građene su diljem ove zemlje”, rekao je muftija Grabus.

Muftija Grabus na otvorenju džamije u Olovu: Vi ste nas učinili ponosnim i sretnim izgradnjom ovog velikog hajrata OLOVO, 15. SEPTEMBAR 2024. (MINA) - Na svečanom otvorenju Ahi Evran Veli Kiršehir džamije u Olovu danas je govorio muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, tokom svečanosti poručio da su džamija i vakufski kompleks Olovu dali novu vrijednost, te da su na najbolji način su postali simbolom zajedništa i vizije časnih, čestitih, radinih i domoljubnih, hrabrih ljudi. “Džamije grade vjernici koji svjedoče Božiju jednost i iskreno obavljaju ibadete, vjeruju u novi život nakon ustajanja iz kabura, čuvaju propisane namaze, izvršavaju obavezu zekata i stalno bdiju na bedemima časti i ponosa. Graditelji su svi ljudi koji grade i druge Božije Hramove. Bosna i Hercegovina je jedinstven prostor na zemaljskoj kugli, džamije, crkve i sinagoge građene su diljem ove zemlje”, rekao je muftija Grabus, čije obraćanje prenosimo u cijelosti. Poštovani reisul-ulema, poštovani zamjenik reisul-uleme, poštovani predsjedniče Sabora IZ u BiH, poštovani predstavnici Dijaneta, braćo i sestre es-selamu alejkum! Poštovani reisul-ulema, iskreno Vam se zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći u izgradnji džamije u Olovu. Mubarek olsun otvorenje ove prelijepe džamije i vakufskog kompleksa. Glavni imam Esad-ef Pepić zajedno sa svim kolegama imamima, predsjednicima Medžlisa IZ Olovo, vjeroučiteljima i džematlijama uz nesebičnu pomoć načelnika Olova g. Đemala Memagića učinili su nas ponosnim. Džamija u Olovu osnažila je bratsku povezanost između BiH i Turske. Nisu samo Osmanlije gradile džamije, naši savremenici iz Turske, iz Dijaneta i drugih ustanova grade hajrate po BiH. Ova džamija i vakufski kompleks Olovu su dali novu vrijednost, na najbolji način su postali simbolom zajedništa i vizije časnih, čestitih, radinih i domoljubnih, hrabrih ljudi. Puno je osoba podržavalo izgradnju ove džamije, zamjenik reisul-uleme prof. Enes-ef. Ljevaković je u svojstvu sarajevskog muftije ulagao veliki trud u podršci ovom projektu, amabasada Republike Turske, savjetnik za vjerska pitanja, vakifi iz Olova i cijele BiH. Danas smo svi radosni i zahvalni Allahu, dž.š., na velikom uspjehu za Olovo i sve nas. Danas se u Olovu raduju graditelji, branitelji i učitelji. Čovjek je biće koje gradi, čovjek je biće i destrukcije. Na Zemlji su izgrađeni monumentalni objekti, prelijepi hramovi i džamije. Nema grada bez Hrama, zato je ova džamija upotpunjenje gradskog ambijenta u Olovu. U Kur'anu se kao pozitivan primjer ističu graditelji džamija. "Božije kuće grade oni koji vjeruju u Boga i u onaj svijet, namaz obavljaju i zekat daju, koji se nikoga osim Boga ne boje. E, to su oni koji mogu na ispravnom putu biti!" Džamije grade vjernici koji svjedoče Božiju jedinost i iskreno obavljaju ibadete, vjeruju u novi život nakon ustajanja iz kabura, čuvaju propisane namaze, izvršavaju obavezu zekata i stalno bdiju na bedemima časti i ponosa. Graditelji su svi ljudi koji grade i druge Božije Hramove. Bosna i Hercegovina je jedinstven prostor na zemaljskoj kugli, džamije, crkve i sinagoge građene su diljem ove zemlje. Postoje primjeri i iz drugih dijelova na Zemlji, ali nigdje nisu tako blizu, ne samo u gradovima, nego i na selima sakralni objekti različitih vjerskih tradicija stoljećima jedni uz druge. Božiji je Zakon da na Zemlji postoji red kojim se poštuju različitosti i čuvanje vjerskih objekata. Zahvalni smo Bogu da živimo u Zemlji u kojoj je vidljiv taj Božiji red. Kur'an: "Da Allah ne suzbija neke ljude drugima do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojima se mnogo spominje Božije ime!" Ovo je naša vjera, dini islam, i svoju najbolju primjenu u gradnji vjerskih objekata našao je u Bosni i Hercegovini. Graditelji su blaženi, za graditelje svi učimo dove i molitve. Na svijetu je puno rušitelja i Božijih kuća. Kada dominira zlo, zločinitelji ruše vjerske objekte. U agresiji na BiH planski je porušeno stotine džamija i drugih vakufskih obekata, neke koje su bile stare i više stoljeća. Rušitelji su prezreni i na dunjaluku i ahiretu. Molimo Allaha, dž.š., da budemo graditelji džamija. Bože sačuvaj nas od rušitelja. Graditelji grade i škole, puteve, proizvodne pogone i na takav način izvršavaju svoju dunjalučku ulogu. Graditelji su predani i odgovorni u obavlajnju javnih funkcija. Zato je danas mubarek dan za sve graditelje. Neka je svim graditeljima mubarek olsun! Druga kategorija koja se danas raduje otvorenju džamije su branitelji. Branitelji su uvijek u službi dobra, kao vojnici, policajci, vatrogasci, pripadnici civilne zaštite, ljekari i sve kategorije hrabrih muškaraca i žena koji služe da naše društvo normalno funkcionira. Branitelji često izlažu ili žrtvuju svoje živote za dobrobit drugih. Šehidi su osvjedočeni branitelji dobra. Branitelji ne čuvaju samo fizički prostor ili ljude, oni su čuvari naše ukupne sigurnosti koja graditeljima i učiteljima omogućava da izvršavaju svoje poslanje. Branitelji su u službi dostojanstva svakog ljudskog bića, biljaka i životinja, jer svako živo biće ima svoj hakk kojeg mu je podario Stvoritelj svjetova. Preko branitelja se izvršava Božija volja u čuvanju reda i harmonije u ljudskom, vegetabilnom i animalnom svijetu. Svijet minerala je zbog ljudske pohlepe ugrožen u mnogim dijelovima svijeta, a ta nekontrolirana ekspolatacija utječe na živote ljudi, biljaka i životina. Branitelji znaju da će se u džamijama pozivati na dobro i čuvati svetost života. U džamiji se uči vječna istina da su nebesa i Zemlja i sve što je na njima Božiji. “Lillahi ma fissemavati ve ma fil erdd!” Zato je nužno čuvati i sačuvati, tamo gdje čovjek ima utjecaja, Božiji red! Mubarek olsun otvorenje džamije svim braniteljima. Treća kategorija koju želim dana spomenuti jesu učitelji. Među učiteljima su imami, muallimi, muallime, muderrisi, nastavnici u osnovnim i srednjim školama, odgajateljice i odgajatelji u vrtićima, profesori na fakultetima, djelatnici u medijima itd. Džamija je naš zajednički hram u kojem se obavljaju ibadeti, ali i velika učionica o razlici između dobra i zla, vječnosti i prolaznosti, svetosti i profanosti itd. Učitelji zaslužuju naše veliko poštovanje. Nadamo se da će džamija i vakufski kompleks u Olovu biti izvor znanja i spoznaje za sve mlade ljude kojima je potrebno osvijetliti puteve spoznaje kako bi u ovom vremenu u kojem živimo znali izabrati znanje i vrijednosti koje će ih učiniti dostojasntvenim i sretnim. Danas, hvala Bogu, imamo osposobljene učitelje na svim poljima koji predano odgajaju i obrazuju mlade naraštaje u svim naukama u BiH za koje se zanimaju mladi ljudi. U džamiji će se stjecati znanje ali i usvajati vrijednosni sistem kroz ahlak i edeb koji nas život čini smislenim i dostojnim. Mubarek olsun otvorenje džamije svim prosvjetnim djelatnicima. U Kur’anu se kaže: "Džamije su Božije, i zato nemojte zazivati uz Boga nikoga!" Izgradnja džamije je sunnet Muhammeda, a.s., kojeg muslimani u Bosni i Hercegovini snažno slijede i primjenjuju u svome životu. Neka je mubarek olsun otvorenje džamije svim dobrim ljudima Olova, vakifima i graditeljima. Vi ste nas učinili ponosnim i sretnim s izgradnjom ovog velikog hajarata. Molimo Allaha, dž.š., da nas podrži na Putu Istine, nagradi sve vakife, smiluje se šehidima, svima koji su preselili na ahiret oprosti grijehe, a nama živima podari radost života u dini-islamu.

Predstavnik Diyaneta Džebrail Kulu je poručio da ova džamija svjedoči gradnji u ime bratstva, sa ciljem osiguravanja prostora za obavljanje namaza, što je osnova islamske civilizacije.

“To je važan pokazatelj svetih vrijednosti kao što su vjera, tolerancija, kultura zajedničkog života, mir i spokoj. Kao baštinici ovih vrijednosti, moramo pokazati neophodnu osjetljivost u ispunjavanju naših obaveza i uložiti napore u tom pravcu”, rekao je Kulu.


Ataše za vjerske poslove Republike Turske Mustafa Guvenc je istakao da su džamije simbol civilizacije i srce gradova.

“U tom kontekstu, izgradnja ovakve džamije u centru Olova, u samom srcu ovog grada, čini je izuzetno značajnom. Želio bih da se zahvalim svima koji su vrijedno radili, podržavali i ulagali napore u gradnju ovu džamije, koja je izgrađena velikim dijelom podrškom i donacijama vaše braće u Turskoj, i molim Uzvišenog Boga da ih za to obilato nagradi”, istakao je Guvenc.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je osigurala dio sredstava za gradnju džamije, a ministar kulture ovog kantona Mirza Mušija je prilikom obraćanja iskazao riječi podrške i želje da džamija bude mjesto odgoja i obrazovanja novih generacija.


“Hvala prvacima Islamske zajednice i hvala svim vakifima koji su doprinijeli da se gradnja privede kraju. Hvala braći iz Kiršehira na tome što su ostavili pečat u Olovu, ali i pečat u našim srcima” rekao je Mušija.

U okviru protokola, reisul-ulema Kavazović je uručio vakufnamu načelniku Općine Olovo koji je uvakufio kuću za potrebe džamijskog kompleksa.

- Posebna mi je čast da smo danas mogli ugostiti ovoliko ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Na vašem ponašanju se vidi koliko vam znači današnji događaj. Drago mi je da možete vidjeti da je Olovo jedna lijepa sredina. Hvala vam što ste danas s nama i želim vam ugodan boravak - rekao je načelnik Memagić.


Ahi Evran Veli Kiršehir džamija je prva džamija sagrađena u olovskoj čaršiji. Ona će biti prostor organizacije vjerskog života i okupljanja vjernika ovog kraja.

“Ova džamija stoji kao nagrada našem gradu, zahvaljujući šehidskoj krvi, borbi pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su odbranili svoj grad i ostali na ovom prostoru. Isto tako, želim poručiti, da je olovski čovjek oduvijek bio graditelj i čuvar Božijih kuća. Dok su rušili sve što je bošnjačko, bjesomučno granatirali naš grad i naša sela, ovdje su sačuvane i katolička i pravoslavna crkva”, istakao je efendija Pepić

Veliki broj pristiglih vjernika svjedoči važnosti današnjeg datuma u njihovim životima, ali i značaja koju će ova džamija imati u njihovoj svakodnevnici, bili oni mještani Olova ili prolaznici kroz Olovo.


“Vidimo mnogo ljudi ovdje danas i to nas čini izuzetno sretnim. Ponosni smo što možemo biti domaćini našim gostima i što možemo pokazati novosagrađenu džamiju. A posebno nas sretnim čini to što ćemo džamiju moći svakodnevno posjećivati”, rekao nam je džematlija Mustafa Hasanspahić.

Današnji događaj je okupio i brojne Olovljane, čije je trenutno mjesto prebivališta negdje drugo. Jedna od njih je Ševala Čučuković koja trenutno živi u Ilijašu.

“Nadam se da će slika u ovoj džamiji biti onakva kakva je u drugim koje posjećujem. Gdje god odem u džamiju vidim mnogo omladine. Zaista ih je lijepo vidjeti, pa ih želim i ovako pohvaliti. Vjerujem da će i u ovoj džamiji svakodnevno biti mnogo omladine”, kaže Ševala.

Dovu je proučio zamjenik reisul-uleme prof. dr. Enes-ef. Ljevaković, a svečanom otvorenju su prethodili promocija Hronologija izgradnje džamije, Večer Kur'ana i Večer ilahija.

Ševala Čučuković