Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | ||||||||
|
Teme
Maja Dževahirit 2.445 mnv Reportaža sa uspona na Maja Dževahirit PUT KROZ SRCE PROKLETIJA Maja Dževahirit (2.445 mnv) smješten u divljini Prokletija, predstavlja izazov i zadovoljstvo za svakog planinara koji se odluči suočiti s njegovim surovim terenom. Jedan je od najizazovnijih planinskih ciljeva na Prokletijama i privlači samo najodvažnije planinare, kojima pruža prolazak kroz zapanjujući krajolik, ali i izazove na putu ka vrhu. Početna tačka je dolina Grebaje, jedan od najljepših prirodnih dragulja Crne Gore i Sandžaka. Ovdje, okruženi strmim liticama i bujnom vegetacijom, započinjete svoj uspon prema Grebajskom Zastanu, prvoj većoj tački na ovoj stazi. Uspon do Zastana je strm i naporan, prolazi kroz šumu, no svaki korak je nagrađen predivnim pogledima na livade doline Grebaje, koje se postepeno otvaraju iza vas. Na Grebajskom Zastanu, dočekuje vas granični kamen koji označava granicu između Crne Gore i Albanije, što dodatno ističe važnost ovog mjesta u geografskom i planinarskom smislu, ali i simbolično mjesto koje označava prelazak u još surovije predjele. S ovog mjesta pruža se i spektakularan pogled na dolinu Grebaje. Idealno mjesto za kratak odmor i uživanje u panorami. Grebajski Zastan predstavlja ključnu tačku na planinarskim rutama koje vode prema značajnim vrhovima Prokletija, uključujući i Maja Dževahirit. Nastavkom kretanja, lijevo ćete ugledati poznata Ropojanska Vrata - usjek koji razdvaja južni kraj skupine Karanfili-Brada od Maje Fortit. Istovremeno, to je i prevoj između dolina Grebaje i Ropojana. Sa Grebajskog Zastana stižete u podnožje vrha Maja Zastanit, nakon čega vrlo brzo, prateći stazu, ulazite u greben Dževahirita. Pred vama je onda najzahtjevniji dio uspona – strm i težak put ka samom vrhu Maja Dževahirit. Ovaj dio staze zahtijeva veliku izdržljivost i opreznost, jer se usponi postepeno pretvaraju u gotovo vertikalne dijelove gdje planinari moraju koristiti ruke da bi se pridržavali za kamenje. Svaki korak je borba s umorom i sirovom terenom koji postaje sve suroviji kako se približavate vrhu. Konačno, nakon napora, stižete na vrh Maja Dževahirit. Pogled sa vrha je nagrada za sav trud i izazove koje prevladavate – pred vama se prostire cijeli masiv Prokletija, sa svojim oštrim vrhovima, dubokim dolinama i dalekim horizontima. Ovdje osjetite duboku povezanost sa prirodom i osjećaj postignuća koji dolazi samo nakon savladavanja ovakvog izazova. Osjećaj trijumfa je neizmjeran; svi napori i teškoće koje doživite tokom uspona čine se beznačajnim u usporedbi s ovim trenutkom. Uspinjanje na vrh Maja Dževahirit nije samo fizičko postignuće, već i duhovno iskustvo. Planine, pogotovo Prokletije, imaju jedinstvenu sposobnost da izazovu duboko duhovno iskustvo kod onih koji ih posjete. Kada se čovjek nađe okružen visokim vrhovima, prostranim dolinama i beskrajnim horizontima, često doživljava osjećaj povezanosti sa nečim većim od sebe. One svojom visinom i surovošću mogu izazvati osjećaj skromnosti i podsjetiti na prolaznost ljudskog života. Ponekad, ovaj osjećaj dovodi do dubljeg razumijevanja vlastite svrhe i mjesta u svijetu. Silazak sa vrha je jednako izazovan, ali ispunjen osjećajem ponosa i zadovoljstva. Povratak u dolinu Grebaje u sumrak donosi olakšanje, ali i osjećaj tuge zbog završetka avanture. Dodatno, sumrak u ovom planinskom području često donosi dramatične promjene u svjetlosti i boji neba, stvarajući zapanjujuće kontraste s planinskim vrhovima i zelenom dolinom. Vraćate se sa bogatim iskustvom i uspomenama na veličanstvene prizore. Maja Dževahirit potvrđuje svoj status kao vrh koji ne samo da testira fizičku spremnost, već pruža i jedinstvenu priliku za susret s netaknutom ljepotom prirode Prokletija. Jedan od najtežih, ali i najljepših planinarskih ciljeva na Balkanu. Prokletije sa svojim vrhovima nude mjesto za povratak osnovama, gdje čovjek može da osjeti svoju povezanost sa zemljom i duhovnom dimenzijom života. Taj osjećaj se često prenosi i u svakodnevni život, donoseći mir, jasnoću i dublju svjesnost o sebi i svijetu oko sebe. Tekst i foto: Boban Redžepagić |