Intervjui
Mr. Admir Lisica, geopolitički analitičar i historičar
CILJ HRVATSKE PROVESTI VLASTITU POLITIKU UNUTAR BOSNE I HERCEGOVINE, A SRBIJE JAČATI ENTITET RS
|
|
Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 04. June 2024. 17:06:44
Geopolitički analitičar i historičar Admir Lisica smatra da je na agendi Srbije jačanje bh. entiteta Republika Srpska, dok Hrvatska nastoji provesti "vlastitu politiku unutar BiH", odnosno potčiniti sebi Federaciju BiH, javlja Anadolu.
Lisica je za agenciju Anadolu govorio o usvajanju rezolucije o Srebrenici, političkoj situaciji u BiH i regionu, o velikom srpskom saboru 8. juna te o izborima za Evropski parlament.
Govoreći o Rezoluciji o Srebrenici koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila u maju s ciljem trajnog sjećanja na žrtve genocida, edukacije budućih generacija i prevencije genocida, Lisica je kazao da je ona bila prilika za "Srbiju da doživi katarzu" i da se ponese na način kao što je to učinila Njemačka nakon holokausta.
Kako je kazao, iz Srbije je vođena kampanja da se "od Srba želi napraviti da su oni genocidni narod", i da rezolucija o Srebrenici "ima neku drugu svrhu".
Ističe da rezolucija daje nadu da će se na globalnom nivou govoriti o svemu onome što se događalo 90-ih godina, ne samo u Srebrenici, nego u Bosni i Hercegovini.
"Po meni najvažnija stvar u kontekstu rezolucije jeste da sad imamo priliku da institucionalno i kroz obrazovni sistem, širom Evrope tretiramo ovo pitanje, da se o Srebrenici ne govori samo 11. jula, nego tokom cijele godine. Iskreno se nadam da će što više država, pogotovo one koje su bile kosponzori, koje su se zalagale za usvajanje rezolucije, u svoje nastavne programe od onih najnižih nivoa do najviših, tretirati Srebrenicu na način na koji to treba i siguran sam da će kroz donošenje ove rezolucije takve stvari biti olakšane. A što se tiče političkih predstavnika Srba, oni su propustili još jednu priliku da pruže ruku bošnjačkoj strani i žrtvama i da kažu kako žale za ono što se dogodilo, da priznaju činjenice i da dožive tu katarzu kako bi mogli krenuti lakše u budućnost. Nažalost, to se nije desilo", kazao je Lisica.
Dodao je da je izuzetno važno da se u nastavne programe uvrsti obavezno izučavanje o genocidu počinjenom u BiH, ali je izrazio skepticizam da bi se, kada je u pitanju parlamentarna procedura u državi, sve tri stane mogle "složiti" oko ovog pitanja.
"U BiH se često dešavaju opstrukcije, pogotovo kada su ovako osjetljive teme kao što je pitanje genocida, tako da nisam previše optimističan da bi to tako lako trebalo ići čak i na federalnom nivou. Znamo da i unutar Federacije BiH imamo određene snage, pogotovo koje su naklonjene Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH (HDZ), znači Hrvatskom narodnom saboru (HNS) cjelokupnom, koji djeluju poprilično sinhronizovano s Miloradom Dodikom i s režimom u Banjaluci, tako da sam skeptičan da li će to dogoditi. Nadam se da će institucionalno biti potvrđena ta inicijativa i mislim da svima koji se bave genocidom, događajima iz prošlosti, predstoji velika borba protiv velikosrpskog narativa o cjelokupnom toku rata i kada se konačno pobijedi ta jedna mitološka predodžba, onda će nam biti možda svima lakše", rekao je Lisica.
Prijetnje Dodika utječu na međunarodne partnere i investitore
Osvrnuo se i na imenovanje nove Vlade Srbije, koju uglavnom čine stara politička imena koja su promijenila određene pozicije. Smatra da je srbijanski predsjednik pokušao udovoljiti Rusiji imenovanjem nekoliko kadrova koji su na crnoj listi ili su veoma bliski Kremlju, istovremeno imenujući Marka Đurića za ministra vanjskih poslova Srbije, kako bi "balansirao odnos sa Zapadom".
"Znamo da je Đurić proveo određeno vrijeme kao diplomata u Sjedinjenim Američkim Državama i za njegove izuzetno dobre odnose s Izraelom. Čak i u svom srodstvu ima ljude koji su jevrejskog, izraelskog porijekla i na tu kartu svakako igra i Vučić koji nastoji kroz svoju vanjsku politiku da pridobije Izrael i određene druge saveznike", rekao je Lisica.
Smatra da Srbija ima "svoje agende i da je jedna od njih jačanje bh. entiteta Republika Srpska".
Na nedavnoj sjednici Vlade Republike Srpske donesen je niz odluka, a među njima je i formiranje radne grupe za izradu takozvanog "sporazuma o mirnom razdruživanju Rs-a i Federacije Bosne i Hercegovine".
"Sama činjenica da Milorad Dodik prijeti nekim mirnim razdruživanjem, znamo da situacija nije dobra, da to utječe i na naše međunarodne partnere, na investitore koji jednostavno ne žele da se nalaze na nekoj teritoriji koja je potencijalna zona opasnosti, da tako kažem. Vlasti unutar entiteta Rs učinile su sve da mi imamo nesigurnu situaciju u BiH i da rezolucija nije bila sigurnosni problem, kako su je pokušali iz Beograda i Banjaluke predstaviti", rekao je Lisica.
Lideri Srbije i Rs-a pokušavaju objediniti politike
Dodao je da su politički centri Banjaluke i Beograda intenzivirali saradnju i da lideri Srbije i Rs-a "sinhronizirano pokušavaju da objedine dvije politike u jednu".
"To je cilj, da se pokaže da je politički centar Srba jedan, da je to u Beogradu i da se tamo kroji sudbina Srba i u Crnoj Gori, na Kosovu, BiH i gdje god žive Srbi. Velikosrpskim saborom 8. juna se želi demonstrirati moć Srbije, da se Srbija želi nametnuti kao hegemon, da je ona glavna država Zapadnog Balkana, da posjeduju najveće naoružanje. Siguran sam da će se mahati određenim naoružanjem koje Srbija posjeduje, da će to biti određena poruka Sarajevu i drugim gradovima u regionu. Tako da je cilj da se pokaže 'svesrpsko jedinstvo', da se ukaže na to da su Srbi spremni za bilo kakav epilog, a epilog koji priželjkuje svakako Banjaluka jeste nezavisna Republika Srpska", kazao je Lisica, navodeći da Srbija ipak neće rizikovatu svoju poziciju zbog tendencija Milorada Dodika.
Cilj hrvatske potčiniti FBiH
Što se tiče Hrvatske, Lisica smatra da je toj zemlji cilj provesti "vlastitu politiku unutar BiH" i da će ta zemlja, vjerovatno u određenoj mjeri "ucjenjivati" BiH na njenom evropskom putu.
"Njima je cilj da barem Federaciju BiH potčine sebi i da u tom kontekstu napravi idealan epilog za Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH. Neću reći za Hrvate, jer imamo Hrvate koji su probosanski orjentisani, ali ova grupa okupljena oko HDZ-a sasvim sigurno ubire i plodove te hrvatske politike. Znamo da je Hrvatska u EU-u, da će sigurno imati mehanizme da BiH u nekom trenutku ucjenuje, tako da će oni pokušati da maksimalne zahtjeve dobiju, i u kontekstu izbornog zakona, po njihovoj mjeri, a sasvim sigurno će se naći neka nova pitanja na tom političkom meniju", rekao je Lisica, dodajući da je Hrvatska potrebna BiH kao prijatelj i partner.
Govoreći o izborima za Evropski parlament, koji se održavaju od 6. do 9. juna, Lisica je kazao da bi značajno bilo da "desnica" ne dobije većinu kako se njihova agenda ne bi pokušala provesti na zemlje kandidatkinje za ulazak u EU, među kojima je i BiH.
"Desnica u Evropi se poprilično zalaže za obustavljanje proširenja Evropske unije. Znamo da su čak i neki umjereniji krugovi unutar Evropske unije bili skeptični prema širenju Evropske unije. Sigurno bi dolazak 'desnice' u EP, jačanje njihovog utjecaja tu, doprinijelo do određenih promjena politika Evropske unije prema Zapadnom Balkanu. Mislim da bi to usporilo put", zaključio je Lisica.
Lisica je za agenciju Anadolu govorio o usvajanju rezolucije o Srebrenici, političkoj situaciji u BiH i regionu, o velikom srpskom saboru 8. juna te o izborima za Evropski parlament.
Govoreći o Rezoluciji o Srebrenici koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila u maju s ciljem trajnog sjećanja na žrtve genocida, edukacije budućih generacija i prevencije genocida, Lisica je kazao da je ona bila prilika za "Srbiju da doživi katarzu" i da se ponese na način kao što je to učinila Njemačka nakon holokausta.
Kako je kazao, iz Srbije je vođena kampanja da se "od Srba želi napraviti da su oni genocidni narod", i da rezolucija o Srebrenici "ima neku drugu svrhu".
Ističe da rezolucija daje nadu da će se na globalnom nivou govoriti o svemu onome što se događalo 90-ih godina, ne samo u Srebrenici, nego u Bosni i Hercegovini.
"Po meni najvažnija stvar u kontekstu rezolucije jeste da sad imamo priliku da institucionalno i kroz obrazovni sistem, širom Evrope tretiramo ovo pitanje, da se o Srebrenici ne govori samo 11. jula, nego tokom cijele godine. Iskreno se nadam da će što više država, pogotovo one koje su bile kosponzori, koje su se zalagale za usvajanje rezolucije, u svoje nastavne programe od onih najnižih nivoa do najviših, tretirati Srebrenicu na način na koji to treba i siguran sam da će kroz donošenje ove rezolucije takve stvari biti olakšane. A što se tiče političkih predstavnika Srba, oni su propustili još jednu priliku da pruže ruku bošnjačkoj strani i žrtvama i da kažu kako žale za ono što se dogodilo, da priznaju činjenice i da dožive tu katarzu kako bi mogli krenuti lakše u budućnost. Nažalost, to se nije desilo", kazao je Lisica.
Dodao je da je izuzetno važno da se u nastavne programe uvrsti obavezno izučavanje o genocidu počinjenom u BiH, ali je izrazio skepticizam da bi se, kada je u pitanju parlamentarna procedura u državi, sve tri stane mogle "složiti" oko ovog pitanja.
"U BiH se često dešavaju opstrukcije, pogotovo kada su ovako osjetljive teme kao što je pitanje genocida, tako da nisam previše optimističan da bi to tako lako trebalo ići čak i na federalnom nivou. Znamo da i unutar Federacije BiH imamo određene snage, pogotovo koje su naklonjene Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH (HDZ), znači Hrvatskom narodnom saboru (HNS) cjelokupnom, koji djeluju poprilično sinhronizovano s Miloradom Dodikom i s režimom u Banjaluci, tako da sam skeptičan da li će to dogoditi. Nadam se da će institucionalno biti potvrđena ta inicijativa i mislim da svima koji se bave genocidom, događajima iz prošlosti, predstoji velika borba protiv velikosrpskog narativa o cjelokupnom toku rata i kada se konačno pobijedi ta jedna mitološka predodžba, onda će nam biti možda svima lakše", rekao je Lisica.
Osvrnuo se i na imenovanje nove Vlade Srbije, koju uglavnom čine stara politička imena koja su promijenila određene pozicije. Smatra da je srbijanski predsjednik pokušao udovoljiti Rusiji imenovanjem nekoliko kadrova koji su na crnoj listi ili su veoma bliski Kremlju, istovremeno imenujući Marka Đurića za ministra vanjskih poslova Srbije, kako bi "balansirao odnos sa Zapadom".
"Znamo da je Đurić proveo određeno vrijeme kao diplomata u Sjedinjenim Američkim Državama i za njegove izuzetno dobre odnose s Izraelom. Čak i u svom srodstvu ima ljude koji su jevrejskog, izraelskog porijekla i na tu kartu svakako igra i Vučić koji nastoji kroz svoju vanjsku politiku da pridobije Izrael i određene druge saveznike", rekao je Lisica.
Smatra da Srbija ima "svoje agende i da je jedna od njih jačanje bh. entiteta Republika Srpska".
Na nedavnoj sjednici Vlade Republike Srpske donesen je niz odluka, a među njima je i formiranje radne grupe za izradu takozvanog "sporazuma o mirnom razdruživanju Rs-a i Federacije Bosne i Hercegovine".
"Sama činjenica da Milorad Dodik prijeti nekim mirnim razdruživanjem, znamo da situacija nije dobra, da to utječe i na naše međunarodne partnere, na investitore koji jednostavno ne žele da se nalaze na nekoj teritoriji koja je potencijalna zona opasnosti, da tako kažem. Vlasti unutar entiteta Rs učinile su sve da mi imamo nesigurnu situaciju u BiH i da rezolucija nije bila sigurnosni problem, kako su je pokušali iz Beograda i Banjaluke predstaviti", rekao je Lisica.
Dodao je da su politički centri Banjaluke i Beograda intenzivirali saradnju i da lideri Srbije i Rs-a "sinhronizirano pokušavaju da objedine dvije politike u jednu".
"To je cilj, da se pokaže da je politički centar Srba jedan, da je to u Beogradu i da se tamo kroji sudbina Srba i u Crnoj Gori, na Kosovu, BiH i gdje god žive Srbi. Velikosrpskim saborom 8. juna se želi demonstrirati moć Srbije, da se Srbija želi nametnuti kao hegemon, da je ona glavna država Zapadnog Balkana, da posjeduju najveće naoružanje. Siguran sam da će se mahati određenim naoružanjem koje Srbija posjeduje, da će to biti određena poruka Sarajevu i drugim gradovima u regionu. Tako da je cilj da se pokaže 'svesrpsko jedinstvo', da se ukaže na to da su Srbi spremni za bilo kakav epilog, a epilog koji priželjkuje svakako Banjaluka jeste nezavisna Republika Srpska", kazao je Lisica, navodeći da Srbija ipak neće rizikovatu svoju poziciju zbog tendencija Milorada Dodika.
Što se tiče Hrvatske, Lisica smatra da je toj zemlji cilj provesti "vlastitu politiku unutar BiH" i da će ta zemlja, vjerovatno u određenoj mjeri "ucjenjivati" BiH na njenom evropskom putu.
"Njima je cilj da barem Federaciju BiH potčine sebi i da u tom kontekstu napravi idealan epilog za Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH. Neću reći za Hrvate, jer imamo Hrvate koji su probosanski orjentisani, ali ova grupa okupljena oko HDZ-a sasvim sigurno ubire i plodove te hrvatske politike. Znamo da je Hrvatska u EU-u, da će sigurno imati mehanizme da BiH u nekom trenutku ucjenuje, tako da će oni pokušati da maksimalne zahtjeve dobiju, i u kontekstu izbornog zakona, po njihovoj mjeri, a sasvim sigurno će se naći neka nova pitanja na tom političkom meniju", rekao je Lisica, dodajući da je Hrvatska potrebna BiH kao prijatelj i partner.
Govoreći o izborima za Evropski parlament, koji se održavaju od 6. do 9. juna, Lisica je kazao da bi značajno bilo da "desnica" ne dobije većinu kako se njihova agenda ne bi pokušala provesti na zemlje kandidatkinje za ulazak u EU, među kojima je i BiH.
"Desnica u Evropi se poprilično zalaže za obustavljanje proširenja Evropske unije. Znamo da su čak i neki umjereniji krugovi unutar Evropske unije bili skeptični prema širenju Evropske unije. Sigurno bi dolazak 'desnice' u EP, jačanje njihovog utjecaja tu, doprinijelo do određenih promjena politika Evropske unije prema Zapadnom Balkanu. Mislim da bi to usporilo put", zaključio je Lisica.
