Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | ||||
|
Kolumne
MASKE SU POPADALE Maske su definitivno pale u rano ujutro 29. maja kada su poslanici Predstavničkog doma Federacije BiH izglasali Marina Vukoja za nedostajućeg sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Tako je zasad samo na „prvu“ završena saga oko izbora sudije „Hrvata“ koji nedostaje od 2022. kada je u mirovinu otišao predsjednik Ustavnog suda Mate Tadića. Opozicija je tokom rasprave u Parlamentu žestoko reagirala, posebno Mahir Mešalić (iz DF). Tražili su da se izbor sudije ne vrši s obzirom da je poslanicima ponuđeno jedno ime sa rang liste, prvopozicionirani Marin Vukoje, tako da zapravo nije ni bilo izbora nego samo izjašnjavanje poslanika o jednom ponuđenom kandidatu. Uzaludno su molili kolege poslanike iz trojke da ovo ne čine, da time idu na ruku razbijačima Bosne i Hercegovine. Sve je bilo uzaludno. Marin Vukoje je izabran glasovima „trojke“, što znači SDP, Naše stranke i NiP odnosno HDZ-a. Odnos je bio 51 zastupnik za izbor Vukoja, a 39 poslanika je bilo protiv. Zanimljivo je da samo poslanik Damir Mašić iz redova SDP-a nije glasao za već donijetu odluku svoje stranke. Poslanici opozicije uputili su apelaciju Ustavnom sudu, jer sve što je prethodilo izboru Marina Vukoja, kako su rekli, nije u skladu sa procedurama predviđenim ustavom već je grubo kršenje Ustava i da je parlamentarcima uskraćeno pravo da biraju sudiju Ustavnog suda BiH. Iz OHR-a su, međutim, pozdravili izbor Marina Vukoje u Ustavni sud BiH. To su, dakle, fakti. Ustavni sud koji je formiran temeljem člana VI Ustava Bosne i Hercegovine predmet je interesovanja svih političkih snaga u državi. Afirmirao se kao nezavisni čuvar ustava i institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Takav treba i ostati ukoliko Bosna i Hercegovina namjerava voditi odgovornu sudsku politiku važnu za državu. Ovo samo pod uslovom da ne bude ispolitiziran. Pisao sam u ranijom kolumnama: „ko ovlada Ustavnim sudom, a u toku je velika borba za prevlast u njemu, na dobrom je putu da dobije Bosnu i Hercegovinu“. Cilj secesionista je da razore demokratske tkivo države, veze i vrijednosti ustanovljene sa Evropskim sudom za ljudska prava. Trojica stranih sudija u Ustavnom sudu BiH su „naša veza sa evropskim standardima i normama“. Najkrupniji i najvažniji strateški cilj BiH je očuvanje nepristrasnosti, nezavisnosti, profesionalnosti, ustavnosti i zakononitosti u radu Ustavnog suda. Dosada je Ustavni sud (BiH) uspijevao da odoli svim napadima. Da li će ostati takav nakon izbora Vukoja koji je kadar HDZ-a i Čovićev eksponen? Snage koje neprekidno rade na razbijaju države fokusirane su na podređivanju Ustavnog suda nacionalističkim štabovima. Uvođenje etničkih principa u odlučivanju Ustavnog suda najveća je opasnost za Bosnu i Hercegovinu, jer razbijanjem Ustavnog suda nacionalisti dobijaju ključeve odlučivanja u Bosni i Hercegovini. Zato sam se ja i kolege akademici zalagali na Naučnom skupu u ANUBiH održanom 22/23.11.2023. koji je bio posvećen 80. godišnjici obnove ZAVNOBiH, braniti legalnim sredstvima principe ustavnosti i zakonitosti. Govoeeći na ovom eminentnom skupu rekao sam da je pogubna interpretacija da u Ustavnom sudu sjede sudije Bošnjak, Srbin i Hrvat, jer to jednostavno nije ispravno. U njemu bi trebalo da bude dominantna pravna struka. U Ustavnom sudu (BiH) sjede pravnici koji su izabrani u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Oni donose konačne i obavezujuće odluke... Jučer, međutim, poslanici su glasali onako kako su od njih tražili njihovi šefovi. Jedini koji je glasao po vlastitoj savjesti je SDP- ovac Damir Mašić svrstavajući se na pravu stranu historije. Želim da mu čestitam na hrabrosti, dosljednosti i poštenju. Mašić se očigledno nije složio sa pričom svog šefa Nermina Nikšića da „u imenovanju nedostajućeg sudije Ustavnog suda nema ništa sporno, ali je bilo potrebno imati priču oko koje će se nastaviti graditi narativ izdajnika i izdaje države“. Je li to gospodin Nikšić mislio na Denisa Bećirovića koji je još jedanput oduševio javnost kada je rekao da dosadašnje provedene procedure „upućuju na postupanja koja nisu u skladu s osnovnim kriterijima za izbor sudija Ustavnog suda BiH i zastupnicima se mora omogućiti da biraju sudiju, a ne da aklamacijom potvrđuju prijedlog Komisije za izbor i imenovanje”. Koliko znam ovakva praksa se njegovala nekada, pa makar i formalno, čak i u doba Saveza komunista, koji je prerastao u SDP. Nema nikakve sumnje da je sudija Ustavnog suda određen na neformalnim međustranačkim sastancima, uz poneku kapljicu, koji su legalno izabrane organe vlasti pretvorile „u puke izvršioce dogovora stranačkih čelnika“, kako ispravno primjećuje Denis Bećirović. Nije u redu da predsjednik NIP-a naziva svoje političke oponente „destruktivcima iz SDA i DF“, jer prosto taj svađalački ton ne prija ušima. Inače, trojkaši ništa nisu uradili od onoga što su obećavali. Napravili su niz koncesija samo da bi se domogli fotelja, kao i u slučaju, predsjedničkog mjesta Zastupničkog doma (Naša stranka) kroz davanja glasa Marinu Vukoju. Iz „trojke“ su nas inače stalno uvjeravali da se srpski separatista Milorad Dodik promijenio, da SDA nije znala s njim, ali je više nego očigledno da je situacija sada mnogo gora nego prije. Ne čudi me što pljuju po svom dojučerašnjem (i sadašnjem) partneru, pošto je to sada veoma kurentno, posebno u Americi. Na funkcije su dovedeni ljude sa crnih lista, „trojkaši“ su “prepustili cestrogradnju HDZ-u, sigurnosni sektor Dodiku i njegovim satelitima. Sada se spremaju, posebno u tome prednjači NiP, napraviti nepopravljivu grešku - pristati na Izborni zakon koji se, kao i sve ostalo, piše u Zagrebu (ne računam zapadni Mostar, koji je samo ispostava). Zanimljivo je da čelnik NIP-a, kako neko primijeti, nastupa kao HDZ-ovac“. Mnogo prije ove sjednice Parlamenta pisao sam da „trojka“ namjerava izvršiti promjene karaktera Ustavnog suda, posljednje brane cjelovite Bosne i Hercegovine. Napisao sam „ako je suditi prema njihovim išaretima, „trojkaši“ namjeravaju predati Ustavni sud u „domaće ruke“, bez stranaca koji su dosada zaustavljali odluke protivne interesima zajedničke države. Pokazala se tačnom moja kvalifikacija da „o njihovoj namjeri da to učine i ispune dio iz svog dila, vidi se po odluci člana komisije koji dolazi (opet) iz NIP-a o proglašavanju „hadezeovca“ najboljim kandidatom za funkciju sudije Ustavnog suda BiH. Napisah tada da „ni SDP nije ništa bolji“. Ispostavi se da i nije, osim časnih izuzetaka: predsjednika Denisa Bećirovića i Damira Mašića. Izuzeci potvrđuju pravilo. Poslije ove sjednice i izbora novog sudije Ustavnog suda niko više od zastupnika Parlamenta, njih 51-og koji su sramno glasali protiv BiH, nemaju pravo cmizdriti nad sudbinom Bosne i Hercegovine niti interno pričati da su bili prinuđeni tako glasati ali im je srce uvijek za BiH. E, pa nije. Onaj ko je glasao treba da snosi posljedice svojih odluka. Potvrdiće se vrlo brzo da preklinjanja opozicionih političara da se ne čini ovakvi potezi nikako nisu „notorne laži“, kako ih je nazvao predsjednik NIP-a. Živi bili pa vidjeli.
|