U New Yorku se održava hitna sjednica na kojoj Vijeće sigurnosti UN-a, na zahtjev Rusije, razmatra situaciju u Bosni i Hercegovini.

Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom obraćanju je poručio da je njegov mandat da nadzire provođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Schmidt je naglasio kako je Vijeće sigurnosti u više navrata iskazalo podršku njegovom radu, te dodao kako se već raduje svom izvještaju narednog mjeseca.

Potom se osvrnuo i na pismo članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, za koje je rekao da ne poštuje činjenice i pravni okvir BiH.

- Nadam se da shvatate da ovo nije mjesto da govorimo o uvredama, ovo je mjesto da razgovaramo jedni s drugima. Pozivam na više tačnosti, a jedino što vidim je zlonamjernost, - poručio je Schmidt.

Također je naglasio kako je on taj koji mora biti garancija postojanja entiteta, koji su dijelovi Bosne i Hercegovine, države koja ima međunarodni subjektivitet.

Istakavši kako je Rs integralni dio Bosne i Hercegovine, upozorio je da postoje prijetnje po Bosnu i Hercegovinu, jer predstavnici Rs kontinuirano govore o otcjepljenju, odvajanju entiteta od države.

- Dodik je nedavno izjavio da Bošnjaci mogu imati 25 posto teritorije. Neki su to shvatili kao prostor za etničke incidente. Postoje svjesni napori da se dovede u pitanje mir i sigurnost u BiH, - rekao je Schmidt, dodavši da se i Željka Cvijanović priključila pozivima na blokadu administrativne linije entiteta.

- Kao visoki predstavnik, smatram da Bosna i Hercegovina može doći u stanje političke nestabilnosti, ali to se može spriječiti vraćanjem na Dejtonski sporazum, pogotovo kad EU nudi put integracija. Smatram da je kriza izazvana liderstvom Rs, - navodi visoki predstavnik.

Potcrtava kako je visoki predstavnik neizostavni element mira i bit će tu do finalne faze evropskih integracija, kada će se raspustiti dejtonska pravila. A do tada bh. političari moraju pokazati pouzdanost i predanost multietničkoj BiH i njenom teritorijalnom integritetu.

- Pismo, kao ono što smo primili od Cvijanović, ne ispunjava dužnost onih na odgovornim pozicijama. Moramo govoriti o ljudima koji se ne obraćaju večeras, koji se brinu za budućnost BiH, - zaključio je u svom obraćanju Schmidt.



Čitajte u nastavku šta je Željka Cvijanović lagala na vanrednojs sjednici UN-a: Izazovi s kojima se suočavamo prijete sigurnosti i stabilnosti zemlje i cijelog regiona Zapadnog Balkana
U New Yorku je kasno večeras počela hitna sjednica na kojoj Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, na zahtjev Rusije, razmatra situaciju u Bosni i Hercegovini.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u svom obraćanju putem video-linka poručila je da Rs ne krši Dejtonski mirovni sporazum, niti međunarodno pravo.

"BiH nije jedna izborna jedinica"

Naprotiv, navela je Cvijanović, Rs se "zalaže za striktno pridržavanje Ustava BiH, kao dijela ugovora, koji većinu nadležnosti ostavlja u rukama dva entiteta i svakom od tri konstitutivna naroda osigurava mehanizme zaštite njihovih prava".

- Također, poštovanje međunarodnog prava znači da visoki predstavnici moraju biti imenovani u skladu s procedurama utvrđenim Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma i djelovati u okviru propisanog mandata - kazala je Cvijanović.

Istakla je da se Rs zalaže za poštovanje ustava i procedura koje on propisuje.

- Protivi se zloupotrebi i zaobilaženju naših institucija i odredbi Ustava kao što je, na primjer, to slučaj s aktuelnom rezolucijom o danu sjećanja na Srebrenicu.

Na pripremi ove rezolucije za glasanje u Generalnoj skupštini UN-a radi se bez ikakvih prethodnih konsultacija i odobrenja od strane relevantnih i nadležnih institucija BiH - kazala je Cvijanović.

Zahvalila je na prilici da se obrati Vijeću sigurnosti i podijeli svoje stavove i viđenje situacije u zemlji.

- Predsjedništvo Bosne i Hercegovine djeluje kao kolektivni tripartitni šef države i u to tijelo sam izabrana iz Rs, jednog od dva entiteta koja čine Bosnu i Hercegovinu - ističe Cvijanović.

Podsjeća da se druga dva člana Predsjedništva BiH biraju se iz drugog entiteta - Federacije BiH.

- To jasno pokazuje da Bosna i Hercegovina nije jedna izborna jedinica kada je u pitanju izbor zajedničkih institucija na nivou BiH.

To također govori da je Ustav BiH, odnosno Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, pažljivo koncipiran tako da uspostavi sistem sa dva entiteta s visokim stepenom autonomije i tri konstitutivna naroda, kao i s važnim mehanizmima podjele vlasti.

Ovi mehanizmi garantuju svim konstitutivnim narodima zaštitu od majorizacije i ravnopravno učešće u upravljanju zemljom, - navela je Cvijanović.

I upravo je taj princip jednakosti, dodaje, "glavni čuvar mira i stabilnosti u našoj zemlji, a ne represija, tutorstvo ili međunarodne intervencije, kako često pogrešno i nerazumno tvrde oni koji žele da opravdaju takav međunarodni intervencionizam i svoje kolonijalno ponašanje".

- Ovdje bih željela da istaknem nekoliko kritičnih pitanja koja opterećuju Bosnu i Hercegovinu i koče njen napredak.

Ali, dozvolite mi da prvo kažem nekoliko riječi o Rs i stavovima njenih institucija, koje mnogi često pogrešno prikazuju na prilično tendenciozan način, unutar i izvan BiH, - poručila je Cvijanović.

Dodala je da Rs ne krši vladavinu prava, kao i da ne podriva demokratiju.

- Naprotiv, Rs je postojana u stavu da samo naše demokratski izabrane institucije imaju pravo da donose zakone i da zakone ne mogu i ne smiju nametati neizabrani strani državljani.

Republika srpska je opredijeljena za mir i stabilnost i želi da vidi BiH kao istinski demokratsku i suverenu državu sposobnu da promoviše unutrašnji dijalog u traženju uravnoteženih, u Ustavu utemeljenih rješenja koja bi odgovarala svima u BiH.

Nažalost, izazovi s kojima se suočavamo posljednjih godina prijete da ugroze ne samo Ustav BiH, nego i sigurnost i stabilnost zemlje, pa čak i cijelog regiona Zapadnog Balkana.

Ovim prijetnjama direktno doprinose oni koji Bosnu i Hercegovinu uporno drže u statusu kvazi-protektorata, gdje se zaobilaze vladavina prava i demokratsko upravljanje, a autokratske/kolonijalističke strane intervencije sprječavaju pomirenje među našim narodima - dodala je Cvijanović.

Navela je kako trenutno postoji nekoliko velikih izazova po mir i stabilnost u BiH, a "većinu koriste, u raznim manipulacijama, i iniciraju strani i domaći politički akteri koji nastoje da ponovo napišu Dejtonski sporazum, Ustav BiH, zakone BiH i međunarodno pravo".

Ove prijetnje po mir i stabilnost, navela je Cvijanović, mogu se podijeliti u sljedeće kategorije:
1. uplitanje u unutrašnje političke i demokratske procese;
2. pribjegavanje prijetnjama silom/nasiljem;
3. nepoštovanje vladavine prava i kršenje međunarodnog prava;
4. miješanje u izbore i obespravljivanje birača.

- U središtu svakog spora unutar BiH nalazi se fundamentalno sporno pitanje koje se tiče prirode zajedničke države. Prema Dejtonu, kao i istorijski, BiH bi mogla da funkcioniše samo kroz donošenje odluka konsenzusom, gdje bi svaki narod bio zaštićen od preglasavanja od strane predstavnika druga dva naroda.

Nažalost, dok se srpski i hrvatski narod i njihovi izabrani predstavnici dosljedno bore za poštovanje Dejtonskog sporazuma onako kako je napisan i potpisan, Bošnjaci i njihovi izabrani predstavnici zalažu se za unitarnu i centralizovanu državu, - tvrdi Cvijanović.

Ističe da "bošnjački politički cilj centralizacije BiH često podržavaju i propagiraju strani akteri u BiH".

- Nezakonitim odlukama i prisilom, kojima su uzastopni visoki predstavnici godinama pribjegavali, značajno je izmijenjena ustavna struktura BiH uspostavljena Dejtonskim sporazumom.

U stvari, visoki predstavnici su se svojim postupcima uplitali u unutrašnje demokratske procese i dogovor izabranih i legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda i entiteta BiH.

Visoki predstavnici su, uglavnom na strani bošnjačkih težnji za centralizovanom državom, kršili suštinske odredbe Dejtonskog sporazuma koje predviđaju zaštitu i ravnopravnost konstitutivnih naroda, čime su ugrožavali mir i sigurnost u BiH, - ocjenjuje Cvijanović.

Svaka suverena država, dodaje, i svi demokratski izabrani zvaničnici uživaju zaštitu od stranog zadiranja u unutrašnje stvari, prema Povelji Ujedinjenih nacija i brojnim međunarodnim ugovorima i propisima.

- Nažalost, pojedine strane diplomate u BiH i Christian Schmidt, koji pozira kao nekakav hibrid "kolonijalnog namjesnika" i tipičnog despota, kontinuirano se i sa sve destruktivnijom tendencijom miješaju u u unutrašnje demokratske procese i procese odlučivanja unutar BiH.

Ovo miješanje je podrilo politički konsenzus na zajedničkom nivou BiH, koji je usmjeravao i podsticao napredak BiH na putu ka članstvu u EU. Konsenzus oko članstva BiH u EU jedino je važno pitanje koje omogućava teške kompromise i dogovor svih političkih snaga BiH i izabranih lidera.

Kao takav, od suštinskog je značaja za održavanje mira i stabilnosti unutar naše zajedničke države - kaže Cvijanović.

Ističe da drugi strani akteri, kao što je Vijeće za implementaciju mira, "koje nije dio međunarodnog prava jer nije predviđeno Dejtonskim sporazumom, i pojedinačne diplomate akreditovane u BiH, na sličan način su zadirali u unutrašnja pitanja i tako OHR-u pomagali u njihovim nezakonitim postupcima, a sada i Schmidtu".

- Čak je i rezolucija o danu sjećanja na Srebrenicu, koja se predlaže Generalnoj skupštini UN-a, eklatantan primjer kako strano miješanje i nepoštovanje Ustava BiH podrivaju mir i stabilnost.

Nacrt rezolucije, čiji su autori pojedine zemlje i ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija, odražava potpuno nepoštovanje Ustava BiH i Predsjedništva BiH, koje je isključivo nadležno za formulisanje vanjske politike BiH.

O tom nacrtu rezolucije Predsjedništvo nije ni razgovaralo niti je usvojilo; štaviše, nema ni konsenzusa među našim narodima niti na bilo kojem nivou vlasti o tekstu rezolucije, koji je namjerno uskraćen i skriven od javnosti.

Većina vaših država zna da se ova aktivnost vodi u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, ali ste jednostavno odlučili da tu činjenicu ignorišete, - poručila je UN-u Cvijanović.

Također je istakla da neke članice UN-a smatraju kako je ova rezolucija benigna i da predstavlja čin ljudskog saosjećanja.

- Međutim, jasno je da je namjera koja stoji iza nje sve samo ne benigna. Profesor Francis Boyle, pravni savjetnik bošnjačkih političkih lidera, prošlog petka, 26. aprila, u intervjuu jednoj sarajevskoj TV mreži, izjavio je da nakon donošenja rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, sve tzv. "probosanske snage" moraju da se ujedine da to iskoristite za ukidanje Rs.

Ova opasna izjava, nažalost, odražava preovlađujuću namjeru mnogih bošnjačkih političkih lidera i jasno pokazuje da je predložena rezolucija destabilizujuća za mir i stabilnost u BiH - smatra Cvijanović.

Prema njenim riječima, ni ne čudi "da ova vrsta stranog uplitanja podriva pregovore i kompromis unutar BiH, jer uvijek favorizuje jednu stranu - bošnjačku".

- I dok zvaničnici Rs govore o neophodnosti očuvanja mira i stabilnosti i rješavanja svih otvorenih političkih pitanja u demokratskim institucijama, određenim prijetnjama i militarističkim izjavama zapadni ambasadori u Sarajevu nastoje da uliju strah u Srbe, a istovremeno daju nadu nekim radikalnim snagama u bošnjačkom političkom vrhu da će NATO "riješiti problematičnu" Rs tako što će je ukinuti.

Istovremeno, bošnjački zvaničnici, poput ministra odbrane BiH Zukana Heleza i ministra sigurnosti FBiH Rame Isaka, otvoreno prijete nasiljem i ratom.

Među mnogobrojnim zapaljivim izjavama ministra Heleza, dvije su najopasnije: da stvara "rezervne" vojne snage u BiH, i poziv da se u škole u ​​BiH uvede "vojna obuka".

Ministar Isak je, s druge strane, izjavio da će "povesti 10 korpusa" kada se Republika srpska bude ukidala - kazala je Cvijanović.

Ističe da ovakve prijetnje i pozive na nasilje Schmidt i strani ambasadori rijetko osuđuju.

- Također treba napomenuti da aktuelna prijetnja od radikalnih islamskih terorističkih ćelija predstavlja opasnost ne samo za mir u BiH i na Zapadnom Balkanu, nego i u cijeloj Evropi.

Prije samo dvije sedmice, policijske snage su u Zenici uhapsile jednu osobu koja se sumnjiči da pripada radikalnoj islamističkoj grupi u FBiH. Lokalni mediji u BiH nedavno su objavili i da je ministar Helez odobrio da poligoni Oružanih snaga BiH u Mostaru koriste strani državljani i pojedini mještani povezani sa radikalnim vehabijskim pokretom, - rekla je Cvijanović.

Smatra kako je ovo posebno opasno i neodgovorno "jer se BiH dugi niz godina u stranim medijima i međunarodnim sigurnosnim izvještajima označava kao najopasniji izvor džihadističkog terorizma u Evropi".

- Zabrinutost zbog terorističkih prijetnji koje dolaze iz BiH primijetile su mnoge zapadne vlade i drugi izvori. Na primjer, američki State Department prošle godine piše: "Terorističke grupe nastavljaju da planiraju moguće napade u BiH".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je 2021. godine, govoreći o prisustvu džihadista u BiH, nazvao zemlju "tempiranom bombom".

Prema podacima koje je objavio Centar Wilson u Washingtonu, BiH je među evropskim zemljama imala najveći broj građana koji su otišli ​​da vode džihad u Siriji i Iraku.

Kao što svi znamo, vladavina prava je jedan od osnovnih uslova za mir i demokratsko upravljanje. Nažalost, on se u BiH krši i ignoriše uporno, a to posebno čine Schmidt i njegovi pomagači i saučesnici iz određenih stranih ambasada, - dodala je Cvijanović.