Komentari
Schmidt izbrisao rokove, osmorka i HDZ imaju plan:
NESAZIVANJEM KONSTITUIRAJUĆE SJEDNICE ZA 30 DANA ZAOBIĆI SDA PRILIKOM IZBORA (POT)PREDSJEDNIKA FEDERACIJE!
|
|
Autor: Istraga.ba
Objavljeno: 29. December 2022. 15:12:28
Nesazivanjem ili neodržavanjem konstituirajuće sjednice Doma naroda Federacije BiH u prvih trideset dana od dana CIK-ovog potvrđivanja mandata, osmorka i HDZ BiH planiraju zaobići SDA prilikom formiranja Vlade FBiH, saznaje Istraga.ba iz više izvora iz političkih partija koje čine osmorku.
Evo detaljnog plana.
“(1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.”
(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u amandmanima na Ustav Federacije BiH koje je nametnuo OHR.
Obratite pažnju na stav (2) i boldirani dio. Dakle, ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda jedanaest delegata ne predloži kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH, to će, nakon isteka roka, učiniti sedam delegata.
Rezultate potvrđuje Centralna izborna komisija BiH i to će se, po svemu sudeći, dogoditi naredne sedmice. Od dana kada CIK službeno potvrdi rezultate počinje teći prvi rok od trideset dana u okviru kojeg “bilo koja skupina od jedanaest delegata” može predložiti kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH. No, delegati formalno stupaju na dužnost kada im CIK izda certifikate, a izdavanje certifikata se, uglavnom, vrši na konstituirajućoj sjednici. Konstituirajuću sjednicu saziva predsjedavajući iz prošlog saziva Doma. U ovom slučaju to je Tomislav Martinović iz HDZ-a BiH. Njegov potpredsjednik je Aljoša Čampara iz NiP-a. Jedan od njih dvojice bi trebao sazvati konstituirajuću sjednicu Doma naroda FBiH. Ali amandmanima Christiana Schmidta od 2. oktobra ove godine, rok za sazivanje sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji.
Evo šta je prije Schmidtove odluke pisalo u Ustavu FBiH, član IV.A.10.
“Dom naroda saziva se 20 dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela”.
Ova odredba je izbrisana Schmidtovim Amandmanom CXIII koji sada glasi:
“Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili skupini Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz skupine Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim člankom.”
Dakle, rok od 20 dana za sazivanje konstituirajuće sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji. A bez tog roka odredba Poslovnika o radu Doma naroda FBiH (član 6.) prema kojoj, ako bude probijen rok, prvu sjednicu Doma može sazvati deset novoizabranih delegata ne može se primijeniti.
Ovo znači da sjednicu Doma naroda FBiH isključivo mogu sazvati HDZ-ov Tomislav Martinović i NiP-ov Aljoša Čampara. I to u roku koji oni odrede.
S obzirom na to da se certifikati, prema dosadašnjoj praksi, novoizabranim delegatima dodjeljuju na konstituirajućoj sjednici, Martinović i Čampara mogu prolongirati sazivanje sjednice nakon isteka roka prema kojem jedanaest delegata predlaže (pot)predsjednika Federacije. Naime, rokovi za predlaganje počinju teći onog trenutka kada CIK potvrdi mandate, a ne onda kada se sazove konstituirajuća sjednica. Ako se probije rok od trideset dana, (pot)predsjednika Federacije BiH tada predlaže grupa od sedam delegata u određenom klubu. Na taj način stranke osmorke u drugom krugu mogu predložiti potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka i tako zaobići izbor SDA-ovog kandidata za (pot)predsjednika FBiH bez kojeg se ne bi mogla formirati Vlada Federacije BiH.
No, ovom planu osmorke i HDZ-a BiH ne ide u prolog nedavno bojkotiranje Centralne izborne komisije BiH u vezi sa podjelom certifikata državnim zastupnicima. Naime, zbog HDZ-ovog nepriznavanja aktualnog saziva CIK-a, certifikati novoizabranim državnim zastupnicima podijeljeni su prije same konstituirajuće sjednice u njihovim klubovima ili kancelarijama. U ovom slučaju, tako, postoji mogućnost da se podijele certifikati novoizabranim delegatima koji bi, ipak, u predviđenom roku od 30 dana na protokol Doma naroda FBiH dostavili svoj prijedlog za (pot)predsjednika Federacije, objavio je portal Istraga.ba.
Evo detaljnog plana.
“(1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.”
(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u amandmanima na Ustav Federacije BiH koje je nametnuo OHR.
Obratite pažnju na stav (2) i boldirani dio. Dakle, ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda jedanaest delegata ne predloži kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH, to će, nakon isteka roka, učiniti sedam delegata.
Rezultate potvrđuje Centralna izborna komisija BiH i to će se, po svemu sudeći, dogoditi naredne sedmice. Od dana kada CIK službeno potvrdi rezultate počinje teći prvi rok od trideset dana u okviru kojeg “bilo koja skupina od jedanaest delegata” može predložiti kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH. No, delegati formalno stupaju na dužnost kada im CIK izda certifikate, a izdavanje certifikata se, uglavnom, vrši na konstituirajućoj sjednici. Konstituirajuću sjednicu saziva predsjedavajući iz prošlog saziva Doma. U ovom slučaju to je Tomislav Martinović iz HDZ-a BiH. Njegov potpredsjednik je Aljoša Čampara iz NiP-a. Jedan od njih dvojice bi trebao sazvati konstituirajuću sjednicu Doma naroda FBiH. Ali amandmanima Christiana Schmidta od 2. oktobra ove godine, rok za sazivanje sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji.
Evo šta je prije Schmidtove odluke pisalo u Ustavu FBiH, član IV.A.10.
“Dom naroda saziva se 20 dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela”.
Ova odredba je izbrisana Schmidtovim Amandmanom CXIII koji sada glasi:
“Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili skupini Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz skupine Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim člankom.”
Dakle, rok od 20 dana za sazivanje konstituirajuće sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji. A bez tog roka odredba Poslovnika o radu Doma naroda FBiH (član 6.) prema kojoj, ako bude probijen rok, prvu sjednicu Doma može sazvati deset novoizabranih delegata ne može se primijeniti.
Ovo znači da sjednicu Doma naroda FBiH isključivo mogu sazvati HDZ-ov Tomislav Martinović i NiP-ov Aljoša Čampara. I to u roku koji oni odrede.
S obzirom na to da se certifikati, prema dosadašnjoj praksi, novoizabranim delegatima dodjeljuju na konstituirajućoj sjednici, Martinović i Čampara mogu prolongirati sazivanje sjednice nakon isteka roka prema kojem jedanaest delegata predlaže (pot)predsjednika Federacije. Naime, rokovi za predlaganje počinju teći onog trenutka kada CIK potvrdi mandate, a ne onda kada se sazove konstituirajuća sjednica. Ako se probije rok od trideset dana, (pot)predsjednika Federacije BiH tada predlaže grupa od sedam delegata u određenom klubu. Na taj način stranke osmorke u drugom krugu mogu predložiti potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka i tako zaobići izbor SDA-ovog kandidata za (pot)predsjednika FBiH bez kojeg se ne bi mogla formirati Vlada Federacije BiH.
No, ovom planu osmorke i HDZ-a BiH ne ide u prolog nedavno bojkotiranje Centralne izborne komisije BiH u vezi sa podjelom certifikata državnim zastupnicima. Naime, zbog HDZ-ovog nepriznavanja aktualnog saziva CIK-a, certifikati novoizabranim državnim zastupnicima podijeljeni su prije same konstituirajuće sjednice u njihovim klubovima ili kancelarijama. U ovom slučaju, tako, postoji mogućnost da se podijele certifikati novoizabranim delegatima koji bi, ipak, u predviđenom roku od 30 dana na protokol Doma naroda FBiH dostavili svoj prijedlog za (pot)predsjednika Federacije, objavio je portal Istraga.ba.
