Vijesti
NIJEMCI O CRNOM SCENARIJU U BIH: BOŠNJAČKA VEĆINA BI BILA SPOSOBNA ZA ODBRANU
|
|
Autor: DW.de
Objavljeno: 21. October 2022. 17:10:46
Zapad se povlači sa Balkana i formira trupe na Kosovu. Istovremeno, u slučaju sukoba u Bosni i Hercegovini ne bi postojala jedna, već tri vojske, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
“Rat Rusije protiv Ukrajine podstiče strah da bi Kremlj i na Balkanu mogao izazvati sukobe, makar samo da isprovocira tamošnje prorijeđene NATO snage. Vojno NATO u regionu već odavno nije tako jako zastupljen kao u devedesetim godinama i još početkom ovog stoljeća. U BiH su trupe, pod komandom NATO-a, s ciljem implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma brojale skoro 60.000 vojnika. U okviru zaštitnih trupa KFOR-a na Kosovu je od 1999. godine bilo raspoređeno 50.000 vojnika. Od toga je malo preostalo. Sigurnosna situacija u regionu je godinama slovila za toliko stabilnu da se sveobuhvatna zapadna vojna prisutnost više nije činila neophodnom”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
EUFOR bi mogao aktivirati „stratešku rezervu”
FAZ podsjeća da je EUFOR nakon 24. februara (početka ruske invazije na Ukrajinu – op. red.) aktivirao „operativnu rezervu” za BiH od 500 vojnika iz raznih zemalja članica EU. Razlog je, piše list, osim rata u Ukrajini bila i retorika Milorada Dodika. „Političar koji otvoreno simpatizira sa ruskim predsjednikom najavio je poduzimanje koraka za odvajanje od države, poput primjerice osnivanja vlastite vojske. U slučaju daljeg zaoštravanja EUFOR bi mogao aktivirati ‘stratešku rezervu’ sa još 800 naoružanih vojnika. Ipak, to nisu velike brojke.
Zapadna vojna prisutnost u Bosni i Hercegovini i na Kosovu je prije svega psihološko pružanje sigurnosti stanovništvu pod motom: Niste zaboravljeni. Na Kosovu je to drugačije, jer američka prisutnost u bazi Bondsteel, nedaleko od granice sa Srbijom, predstavlja bitnu razliku. Osim toga, uz pomoć većine zemalja NATO-a, ne samo Bundeswehra koji trenutno ima 70 vojnika na Kosovu, tamo se formira lokalna vojska. Zbog izrazito proameričkog stava albanskog stanovništva na Kosovu te bi oružane snage bile vjerojatno pouzdani partneri sigurnosne politike NATO-a u regiji”, piše FAZ.
Nije bilo govora o kosovskoj armiji
FAZ piše da NATO međutim o svom radu na formiranju te vojske nerado govori. Kako list piše, to ima veze sa mirovnim planom bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija. „Kao pregovarač on je 2007. Ujedinjenim narodima predstavio svoj plan za neovisnost Kosova. To je postala osnova za proglašenje neovisnosti Kosova u februaru 2008., koju je Zapad većinski podržao. U Ahtisaarijevom planu nije bilo riječ o armiji, u najmanju ruku ne pod tim imenom. Umjesto toga, plan je predviđao ‘multietničke sigurnosne trupe’. One su, kako je navedeno, trebale biti jedna vrsta tehničke organizacije za pomoć sa maksimalno 2.500 pripadnika, koja bi prevenstveno bila angažirana u slučaju prirodnih katastrofa. Riječ je bila prije svega o tome da se bivši kosovsko-albanski dobrovoljci, pripadnici neregularnih snaga, integriraju u strukture koje kontrolira Zapad“, piše FAZ.
Bundeswehr ima vodeću ulogu
List ukazuje da je više zapadnih armija uključeno u formiranje kosovske vojske, a „Bundeswehr igra vodeću ulogu”.
“On je 2018. godine rasporedio više od 40 terenskih vozila tipa „Wolf”, uključujući i radionice, i to, kako je rečeno, kao “vidljiv izraz izvrsnih odnosa između Bundeswehra i kosovskih sigurnosnih snaga”. Za deset godina trebalo bi biti završeno formiranje vojske. Pri tome, u nezvaničnim razgovorima u Berlinu se ne osporava da Kosovo, prema Ahtisaarijevom planu, zapravo ne bi trebalo imati vojsku. “Zato ne govorimo o tome”, navodi se kada se postavlja pitanje uloge NATO-a u izgradnji kosovske vojske”, piše FAZ.
„U Prištini pak potvrđuju da postoji “živa razmjena” s Bundeswehrom. Vezano za pomoć u vojnoj obuci, Bundeswehr osigurava logističku obuku, obuku vojne policije ili obuku pri deminiranju. Posjete trupama također su dio programa. Njemački general s jednom zvjezdicom savjetuje Kosovare o uspostavi ministarstva obrane. U drugim vojskama članica NATO-a kosovski časnici također su gosti na tečajevima i vježbama. U 2021. godini više od 300 pripadnika kosovskih trupa sudjelovalo je u velikim manevrima „Defender Europe 21”, pod koordinacijom SAD-a. U izgradnji kosovske vojske, uz Amerikance i Nijemce, posebno se ističu Velika Britanija i Turska”, piše FAZ.
“Bošnjačko jezgro, sposobno za odbranu”
U tekstu se navodi kako Bosna i Hercegovina na papiru ima jednu vojsku i postavlja se pitanje “da li bi ona bila u stanju gotovosti u jednoj državi, u kojoj dolazi do trvenja bošnjačke većine i, uslovno rečeno, srpske i hrvatske manjine?”
Potom se navodi kako se u Berlinu može čuti da je “tzv. bosanska armija” nešto poput “glasine” i da bi u slučaju sukoba tamo postojala ne jedna već tri vojske: bošnjačka, srpska i hrvatska. Dodaje se i kako u svakom slučaju ostaje “bošnjačko jezgro, sposobno za odbranu”, kao i da Bošnjaci nisu više tako nemoćni kao tokom rata (1992.-1995.), kada su se nenaoružani borili protiv nadmoćne i dobro naoružane srpske vojske.
FAZ piše i kako je Rusija više puta prijetila da će blokirati produženje mandata trupama EUFOR-a ali da joj je NATO jasno stavio do znanja da će u tom slučaju preuzeti vođstvo nad misijom u BiH. U tekstu se na kraju zaključuje kako vojna misija u BiH ne može “uz upotrebu sile provoditi dekrete visokog predstavnika Christiana Schmidta”. Jer, kako FAZ citira nadležne u Berlinu, “te trupe nisu pomoćna policija sa izvršnim ovlaštenjima”.
“Rat Rusije protiv Ukrajine podstiče strah da bi Kremlj i na Balkanu mogao izazvati sukobe, makar samo da isprovocira tamošnje prorijeđene NATO snage. Vojno NATO u regionu već odavno nije tako jako zastupljen kao u devedesetim godinama i još početkom ovog stoljeća. U BiH su trupe, pod komandom NATO-a, s ciljem implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma brojale skoro 60.000 vojnika. U okviru zaštitnih trupa KFOR-a na Kosovu je od 1999. godine bilo raspoređeno 50.000 vojnika. Od toga je malo preostalo. Sigurnosna situacija u regionu je godinama slovila za toliko stabilnu da se sveobuhvatna zapadna vojna prisutnost više nije činila neophodnom”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
FAZ podsjeća da je EUFOR nakon 24. februara (početka ruske invazije na Ukrajinu – op. red.) aktivirao „operativnu rezervu” za BiH od 500 vojnika iz raznih zemalja članica EU. Razlog je, piše list, osim rata u Ukrajini bila i retorika Milorada Dodika. „Političar koji otvoreno simpatizira sa ruskim predsjednikom najavio je poduzimanje koraka za odvajanje od države, poput primjerice osnivanja vlastite vojske. U slučaju daljeg zaoštravanja EUFOR bi mogao aktivirati ‘stratešku rezervu’ sa još 800 naoružanih vojnika. Ipak, to nisu velike brojke.
Zapadna vojna prisutnost u Bosni i Hercegovini i na Kosovu je prije svega psihološko pružanje sigurnosti stanovništvu pod motom: Niste zaboravljeni. Na Kosovu je to drugačije, jer američka prisutnost u bazi Bondsteel, nedaleko od granice sa Srbijom, predstavlja bitnu razliku. Osim toga, uz pomoć većine zemalja NATO-a, ne samo Bundeswehra koji trenutno ima 70 vojnika na Kosovu, tamo se formira lokalna vojska. Zbog izrazito proameričkog stava albanskog stanovništva na Kosovu te bi oružane snage bile vjerojatno pouzdani partneri sigurnosne politike NATO-a u regiji”, piše FAZ.
FAZ piše da NATO međutim o svom radu na formiranju te vojske nerado govori. Kako list piše, to ima veze sa mirovnim planom bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija. „Kao pregovarač on je 2007. Ujedinjenim narodima predstavio svoj plan za neovisnost Kosova. To je postala osnova za proglašenje neovisnosti Kosova u februaru 2008., koju je Zapad većinski podržao. U Ahtisaarijevom planu nije bilo riječ o armiji, u najmanju ruku ne pod tim imenom. Umjesto toga, plan je predviđao ‘multietničke sigurnosne trupe’. One su, kako je navedeno, trebale biti jedna vrsta tehničke organizacije za pomoć sa maksimalno 2.500 pripadnika, koja bi prevenstveno bila angažirana u slučaju prirodnih katastrofa. Riječ je bila prije svega o tome da se bivši kosovsko-albanski dobrovoljci, pripadnici neregularnih snaga, integriraju u strukture koje kontrolira Zapad“, piše FAZ.
List ukazuje da je više zapadnih armija uključeno u formiranje kosovske vojske, a „Bundeswehr igra vodeću ulogu”.
“On je 2018. godine rasporedio više od 40 terenskih vozila tipa „Wolf”, uključujući i radionice, i to, kako je rečeno, kao “vidljiv izraz izvrsnih odnosa između Bundeswehra i kosovskih sigurnosnih snaga”. Za deset godina trebalo bi biti završeno formiranje vojske. Pri tome, u nezvaničnim razgovorima u Berlinu se ne osporava da Kosovo, prema Ahtisaarijevom planu, zapravo ne bi trebalo imati vojsku. “Zato ne govorimo o tome”, navodi se kada se postavlja pitanje uloge NATO-a u izgradnji kosovske vojske”, piše FAZ.
„U Prištini pak potvrđuju da postoji “živa razmjena” s Bundeswehrom. Vezano za pomoć u vojnoj obuci, Bundeswehr osigurava logističku obuku, obuku vojne policije ili obuku pri deminiranju. Posjete trupama također su dio programa. Njemački general s jednom zvjezdicom savjetuje Kosovare o uspostavi ministarstva obrane. U drugim vojskama članica NATO-a kosovski časnici također su gosti na tečajevima i vježbama. U 2021. godini više od 300 pripadnika kosovskih trupa sudjelovalo je u velikim manevrima „Defender Europe 21”, pod koordinacijom SAD-a. U izgradnji kosovske vojske, uz Amerikance i Nijemce, posebno se ističu Velika Britanija i Turska”, piše FAZ.
U tekstu se navodi kako Bosna i Hercegovina na papiru ima jednu vojsku i postavlja se pitanje “da li bi ona bila u stanju gotovosti u jednoj državi, u kojoj dolazi do trvenja bošnjačke većine i, uslovno rečeno, srpske i hrvatske manjine?”
Potom se navodi kako se u Berlinu može čuti da je “tzv. bosanska armija” nešto poput “glasine” i da bi u slučaju sukoba tamo postojala ne jedna već tri vojske: bošnjačka, srpska i hrvatska. Dodaje se i kako u svakom slučaju ostaje “bošnjačko jezgro, sposobno za odbranu”, kao i da Bošnjaci nisu više tako nemoćni kao tokom rata (1992.-1995.), kada su se nenaoružani borili protiv nadmoćne i dobro naoružane srpske vojske.
FAZ piše i kako je Rusija više puta prijetila da će blokirati produženje mandata trupama EUFOR-a ali da joj je NATO jasno stavio do znanja da će u tom slučaju preuzeti vođstvo nad misijom u BiH. U tekstu se na kraju zaključuje kako vojna misija u BiH ne može “uz upotrebu sile provoditi dekrete visokog predstavnika Christiana Schmidta”. Jer, kako FAZ citira nadležne u Berlinu, “te trupe nisu pomoćna policija sa izvršnim ovlaštenjima”.
