Grupa građana Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država porijeklom iz BiH, ujedinjenih u "Radnu grupu za Bosnu i Hercegovinu", predvođenih Davidom Pettigrewom profesorom filozofije i studija kolokausta i genocida, uputila je pismo visokom predstavniku Evropske unije za vanjske poslove Josepu Borrerlu.

"Obraćamo Vam se kako bismo apelirali na Vas da Evropsku uniju (EU) odlučnije uključite u odgovor na trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini, uključujući i donošenje usmjerenih sankcija protiv onih koji predstavljaju prijetnju miru, realnije pojačanje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini te snažnu javnu podršku autoritetu i odlukama Ureda visokog predstavnika", stoji na početku pisma poslanom viskom predstavniku Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Oni smatraju da je nedavno posjeta komesara EU Olivéra Várhelyia Bosni i Hercegovini izazvala ozbiljnu zabrinutost u smislu posvećenosti EU demokratskim vrijednostima.

"Čini se da su u razgovorima koji su se vodili tokom sastanka komesara Várhelyia u novembru podržani interesi nacionalista iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, koji, uz podršku Ruske Federacije, nastoje podrivati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", navodi se.

Dodaje se da se na osnovu izvještaja koji je sačinio ambasador EU Johann Sattler može jasno vidjeti da je za trenutnu političku krizu u BiH Várhelyia okrivio Valentina Inzka i izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo prije odlaska s funkcije visokog predstavnika.

"Ovo zasigurno predstavlja neopravdanu i izuzetno netačnu kritiku usmjerenu protiv ranijeg Visokog predstavnika. Kao što je dobro poznato, bivši visoki predstavnik Inzko je konzistentno i energično apelirao na domaće političare da donesu ovaj zakon. U stvari, donošenje takvog zakona su u prethodnim godinama dva puta predlagali delegati u Domu naroda Zlatko Miletić i Denis Bećirović. U oba navrata je donošenje navedenog zakona namjerno spriječeno glasovima bloka koji čine nacionalisti iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata. Nakon što je donošenje zakona uzastopno blokirano, delegati iz Doma naroda, kao i drugi, su pozvali Inzka da izvrši izmjene i dopune krivičnog zakona", tvrde autori.

U nastavku naglašavaju da je neočekivano da komesar EU okrivi Inzka za donošenje zakona pošto je navedeni zakon u potpunosti u skladu s pravnim principima i praksama EU.

"U Okvirnoj odluci Vijeća EU od 28. novembra 2008. godine o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije krivičnopravnim sredstvima, zaista se daju jasna uputstva državama članicama da se postaraju da negiranje genocida učine kažnjivim", navodi se.

Autori smatraju da je Inzko donošenjme spomenutog zakona nastojao one koji su preživjeli genocid, uključujući majke Srebrenice, zaštititi od implicitne prijetnje i ponovne traumatizacije uslijed takvog govora mržnje.

"Fokusiranost komesara Várhelyia na novi zakon predstavlja skretanje pažnje vrijedno žaljenja, pošto je jasno da za trenutnu krizu treba kriviti upravo člana Predsjedništva iz reda bosanskih Srba, Milorada Dodika", piše u nastavku.

Dodaju da je visoki predstavnik Christian Schmidt u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-u kazao da se BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu.

"Negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca od strane g. Dodika je jedan od glavnih izvora destabilizacije. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je u julu 2021. godine utvrdio da su 'revizionizam, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i poricanje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocid, neprihvatljivi' i da je 'to u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i podriva stabilnost zemlje te dobrobit i prosperitet građana BiH", navodi se.

Ističu da je Várhelyij bio upoznat s razgovorima i pripremama rukovodstva RS-a u cilju otcjepljenja od Bosne i Hercegovine.

"Komesar Várhelyi se trebao energično suprotstaviti takvim planovima s obzirom da bilo kakvi potezi ka odcjepljenju ne bi predstavljali ništa manje nego ostvarivanje osnivačkog genocidnog cilja Republike Srpske o uspostavljanju etnički homogene teritorije. Takav ishod putem secesionističkog širenja mržnje Milorada Dodika, se danas mora percipirati kao apsolutno neprihvatljiv za Evropsku uniju", stoji u nastavku.

Smatraju da Dodikove prijetnje otcjepljene i njegov plan za formiranje Vojske Republike Srpske, iste one koja je počinila zlodjela nad civilima u ratu, predstavljaju okrutnu ponovnu traumatizaciju preživjelih iz opsade Sarajeva, koncentracinih logora, genocida u Srebrenici i drugih zlodjela.

"Sada, uz najavu premijera Mađarske kako će blokirati sankcije, njegov najavljeni plan investicija u Republici Srpskoj, te njegovo blaćenje bosanskih muslimana kao sigurnosnog problema koji će biti teško integrirati u Evropu, postoji strah od izdaje EU. Nereagovanje EU da osudi rasističke izjave premijera Orbana je krajnje zabrinjavajuće", navodi se.

Apeliraju na Borrella da formira operativni savez između Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Evropske unije u cilju odbrane suverentiteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

"Konkretno, apeliramo na Vas da se pridružite SAD-u u donošenju usmjerenih sankcija protiv Milorada Dodika i drugih koji predstavljaju prijetnju miru, da pojačate misiju EUFOR-a u Bosni i Hercegovini kako bi se obeshrabrili bilo kakvi dalji potezi Republike Srpske ka odcjepljenju te da podržite krajnje ovlaštenje visokog predstavnika da donosi obavezujuće odluke u cilju očuvanja mira. Nakon rješavanja trenutne krize, imperativ je da se pristupanje Bosne i Hercegovine u članstvo EU ubrza kao pitanje restorativne pravde", stoji na kraju pisma, objavio je klix.ba.