Akademska inicijativa za promjenu ustava Bosne i Hercegovine – AIPUB
Promjena ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine je imperativ, čega su sve više svjesni i građani BiH svih naroda kao i međunarodna zajednica, kako bi se BiH preuredila iz dejtonske u funkcionalnu državu ravnopravnih građana. Asocijacija AIPUB je, shvatajući da su sve dosadašnje inicijative ostajale na nivou ideja, pokrenula odlučnu akciju širokih razmjera, kako bi se ta akumulirana svijest materijalizirala i konkretizirala u aktivan proces promjene ustavnog uređenja BiH.
Aktivosti na realizaciji projekta Inicijative za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine AIPUB-a odvijaju se planiranim tempom. Prvi sastanak na kome je inicirana ideja o pokretanju projekta za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine održan je u Sarajevu 28.nov.2020. god. Ubrzo je konstituisan inicijativni odbor sastavljen od pravnika, ekonomista, inžinjera, privrednika, diplomata i drugih struka, većinom doktora nauka i profesora, koji je djelovao pod nazivom Akademska inicijativa za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine – AIPUB. AIPUB je, u prethodno definiranom roku, već 28.12.2020. god. usvojio nacrt Memoranduma za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, te održao prvu press konferenciju 3.01.2001. god.

Medijska promocija

Akademik Suad Kurtćehajić

Jedna od osnovnih instrumenata za promociju i provođenje Memoranduma je zasnovana na medijskoj kampanji. Press konferencija AIPUB-a, koja je održana u Sarajevu, na kojoj je predstavljen Memorandum kao platforma za promjenu ustavnog uređenja BiH, privukla je veliko interesovanje medija i portala, te pokrenula lavinu pozitivnih reakcija građana i asocijacija u zemlji i svijetu. Izvještaj sa press konferencije je prenijelo deset TV stanica i preko trideset portala.

To pokazuje koliko su građana BiH u zemlji i dijaspori živo zainteresovani da se funkcionalno teritorijalno preuređenje BiH dogodi što prije. Odmah nakon održane press konferencije, vodeći mediji u BiH su ustupili medijski prostor za gostovanje predsjednika AIPUB-a, akademika Suada Kurtćehajića, koji je stručno i egzaktno pojasnio javnosti razloge za pokretanje projekta za ustavne promjene u BiH kao i osnovne principe na kojima bi se trebao temeljiti budući Ustav Republike Bosne.
Posebno je pažnju privukao oštar dueal na FACE TV akademika Kurtćeahića i doktora Dragana Đokanovića, osnivača Republike Srpske, prema njegovim navodima. U tom duelu Akademik je uspio da „natjera“ Đokanovića da daje besmislene i apsolutno kontradiktorne izjave, da otkrije mnoge nepoznate detalje koji teško optužuju i njega i Republiku Srpsku, te prizna da je RS pred finansijskim kolapsom.

Svi ovi nastupi su imali ogromnu gledanost i preglede na društvenim mrežama, za prilike u BiH, koji su premašili cifru od 1.000.000 u toku samo desetak dana (potvrđeni podaci), što je bio jedan od bitnih instrumenata za podršku naporima AIPUB-a za ostvarenje cilja. Na taj način su građani u BiH i dijaspore na najbolji način upoznati sa aktivnostima AIPUB-a kao i o činjenici da se Ustav mora hitno mijenjati, kako bi se BiH preobrazila iz dejtonske u funkcionalnu i demokratsku državu ravnopravnih građana.

Džavid Begović, mr. sci. i doc. dr. Tarik Kurbegović

Dok akademik Kurtćehajić bije medijsku bitku i medijsko promoviranje Memoranduma AIPUB-a kao platforme za budući ustav Republike Bosne, timovi AIPUB-a u koordinaciji mr. sci. Džavida Begovića, predsjednika Upravnog odbora i doc. dr. Tarika Kurbegovića, člana Upravnog odbora, na svim kontinentima kao i u Bosni izgrađuju infrastrukturu koja će voditi složenu kampanju o neophodnosti promjene ustava Bosne i Hercegovine, kako prema građanima BiH tako i prema akademskim i političkim pojedincima i subjektima, istaknutim predstavnicima bosanskohercegovačke dijaspore, te konačno prema vladama zemalja koje mogu imati uticaja na pozitivne društveno-političke tokove u BiH.

Do sada su izvan Bosne formirani timovi u SAD, Kanadi, Australiji i Francuskoj, a u fazi formiranja su timovi u Njemačkoj, Turskoj, Austriji, Norveškoj, Švedskoj i Rusiji. Cilj ove kampanje je da se dobije podrška što većeg broja zemalja u vidu rezolucije o neophodnosti promjene ustavog uređenja Bosne i Hercegovine.

Aktivnosti na području Sjeverne Amerike (SAD i Kanada)

Akademik Emir Ramić, direktor Instituta IGC i prof. dr. Amra Šabić El Reyes

Do sada je urađeno sljedeće:
- Predstavljanje misije Akademske inicijative za promjenu ustavnog uređenja BiH određenim kanadskim i američkim akademskim pojedincima i subjektima, te istaknutim predstavnicima bosanskohercegovačke dijaspore u Kanadi i SAD,
- Predstavljanje drafta Memoranduma Akademske inicijativa za promjene ustavnog uređenja BiH određenim kanadskim i američkim akademskim i političkim pojedincima i subjektima, te istaknutim predstavnicima bosanskohercegovačke dijaspore u Kanadi i SAD.

U sklopu navedenih akcija počelo se sa uspostavljanjem mreže aktivista Akademske inicijative za BiH u Sjevernoj Americi. Akademik Emir Ramić i Amra Šabić El Reyes, profesorica sa Univerziteta Columbia su se aktivno uključili u tim Akademske inicijatve za Sjevernu Ameriku.

Aktivnosti na području Asustralije

Safet Alispahić, predsjednik Vijeća bosanske zajednice Novi Juzni Vels, Australija i Sait Smajić

- Sve informacije vezane za aktivnosti Akademske inicijative za promjenu dejtonskog ustava proslijeđene su svim kontaktima (kako među građanima i BiH organizacijama u Australiji, tako i široj australskoj javnosti i politickom establišmentu) putem e-maila i messengera sa zahtjevom za potpisivanje online peticije i dalje širenje informacija.

- Direktnim i telefonskim razgovorima sa zainteresiranima šire se informacije vezane za aktivnosti Akademske inicijative.

- Obavijesteni su urednici i voditelji radio programa na bosanskom jeziku da tokom emisija jedan dio vremena posvete aktivnostima Akademske inicijative za promjenu dejtonskog ustava i t na:
. lokalnom radio programu ZZZ u Melbourne - urednik i voditelj Nehrudin Đambegović
. lokalnom radio program BH zajednice u Sydney - urednik i voditelj Hasan Biščević
. SBS radio programu na bosanskom jeziku koji se emituje na prostoru cijele Australije, - urednik i voditelj Aiša Hadžiahmetović.
U sklopu daljnih aktivnosti bit će poslat prijedlog sporazuma o podršci AIPUB-u svim BH organizacijama i udruženjima koji aktivno djeluju u Australiji, te će se aktivnosti proširiti na širu javnost i lobiranje među uticajnim australijskim političarima.
Safet Alispahić i Sait Smajić su koordinatoi aktivnosti AIPUB-a za Australiju.

Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske 2000-2010

U toku su takođe aktivnost na dobijanju podrške nacionalnih manjina, vjerskih zajednica te probosanskih udruženja širom svijeta.

Kampanja za novi Ustav BiH se vodi putem diplomatskih kanala, medija, društvenih mreža i ličnih kontakata. Informaciju o pokrenutoj inicijativi za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine putem društvenih mreža je do sada dosegla cifru od oko 2.000.000 ljudi.

Ono što najviše raduje je što mnogi aktivni kao i nekadašnji političari podržavaju sadržaj Memoranduma AIPUB-a, među kojima je najznačajnija podrška Stjepana Mesića, predsjednika Republike Hrvatske 2000-2010.

Mnogi građani hrvatske i srpske narodnosti daju podršku Memoandumu putem komentara ili u inbox Akademske inicijative, ili u direktnim kontaktima. Ovo i jeste konačni cilj AIPUB-a, da građani velikom većinom prihvate promjenu ustava kao prirodnu opciju, a ne kao opasnost po svoj narod, te kao razuman izlaz iz dejtonskog ćorsokaka i put u bolju budućnost svih nas koji živimo u Bosni.

Veliki doprinos kampanji AIPUB-a daje portal Bosnjaci.net sa urednikom Esadom Krcićem koji redovno prati aktivnosti provođenja inicijative za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, te informira veliki broj čitalaca širom svijeta koji prate ovaj portal.

Podsjetimo se na osam osnovnih principa na kojima bi se trebao temeljiti novi ustav Republike Bosne:
1. Naziv drževe: REPUBLIKA BOSNA kao sljedbenica 930 godina dugog historijskog naziva države (948-1878) BOSNA.
2. Interes: Interes države Republike Bosne je iznad interesa pojedinaca, nižih nivoa vlasti, susjednih i drugih država svijeta te iznad interesa međudržavnih asocijacija i blokova.
3. Teritorija: Suverenitet i teritorijalni integritet u AVNOJ-evskim granicama.
4. Kontinuitet: Kontinuitet Republike Bosne u različitim oblicima i stepenu samostalnosti i suvereniteta se proteže od srednjovekovne Bosne kada je Bosna bila nezavisna država preko pašaluka (ejaleta, ajaleta beglerbegluka) pod osmanskom upravom, Bosne i Hercegovine kao corpus separatuma pod Austro-ugarskom upravom, članom 135. Vidovdanskog ustava zaštićenim granicama Bosne i Hercegovine utvrđenim na Berlinskom kongresu u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, federalne jedinice u SFRJ kada je 25.novembra na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a obnovljena njena državnost i Republike Bosne i Hercegovine koja je na osnovu rezultata referenduma za nezavisnost, što je od nas tražila Internacionalna zajednica održanom 29. februara i 01. marta 1992. godine, priznata kao nezavisna i suverena država 06 i 07 aprila 1992. godine od Evropske zajednice i USA te primljena u Ujedinjene nacije 22.maja1992. godine.
5. Definicija Republike Bosne: Bosna je država ravnopravnih građana i naroda. Dakle, na prvo mjesto postaviti građanina, a ravnopravnost njenih naroda treba da proističu iz pravne i praktične ravnopravnosti svakog građanina Bosne.
6. Nacionalni identitet: Afirmirati nacionalni identitet BOSANAC koji obuhvata sve državljane Bosne ili doživljavaju Bosnu kao matičnu državu po uzoru na SAD, Francusku i druge evropske države koje naciju definiraju kao zajednicu građana jedne države uz zadržavanje i neosporavanje etničke pripadnosti bošnjačkom, srpskom, hrvatskom i drugim narodima koji žive u Bosni.
7. Struktura državne zakonodavne, izvršne i sudske vlasti:
• Predsjednik Republike Bosne bira se na cijeloj teritoriji države kao jedne izborne jedinice. Po mogućnosti uvesti elektorsko glasanje po uzoru na USA.
• Vlada Republike Bosne koja ima sva ministarstva neophodna za funkcionisanje države.
• Parlamentarna skupština Republike Bosne koja bi imala dva doma.
• Predstavnički dom koji se bira po principu jedan čovjek jedan glas proporcionalno broju stanovnika iz šest oblasti koje su i izborne jedinice (ukupno 99 članova predstavničkog doma - parlamenta)
• Dom oblasti koji bi imao po deset članova iz svake oblasti. Mehanizme njihovog izbora treba utvrditi
• Vrhovni sud Republike Bosne kao najviši sud opće nadležnosti
• Ustavni sud Republike Bosne koji bi rješavao usklađenost nižih pravnih akata sa Ustavom Republike Bosne sa osam sudija i devetim Predsjednikom suda Precizniji sastav i nadležnosti navedenih institucija će se dati u posebnom aneksu.
8. Teritorijalno uređenje: Država Bosna i Hercegovina uređuje se teritorijalno ur u četiri regije i to: Sarajevska, Tuzlanska, Mostarska i Banjalučka makroregija.