Foto kredit: Independent Balkan News Agency

Direktorica za Jugoistočnu Evropu, Tursku i zemlje EFTA-e Ministarstva spoljnih poslova Njemačke Susanne Schütz izjavila je danas da rješavanje problema na Zapadnom Balkanu ne može više da se odlaže i da je vrijeme jako bitan faktor.

"Vrijeme je jako bitan element, važno je da svi zajedno radimo, a prije svega zemlje Zapadnog Balkana. Važno je da se radi na uspostavljanju vladavine prava i na primjeni zakona", kazala je Schütz na online konferenciji "Dvije decenije poslije - Dvije decenije od početka normalizacije odnosa dejtonske četvorke" u organizaciji Igmanske inicijative.

Dodala je da svi zajedno treba da se postaraju da ljudi koji odlaze sa Zapadnog Balkana, da će se i vratiti.

"Prioritet EU i njemačkog predsjedavanja EU su evropske integracije šest država Zapadnog Balkana. Ekonomski investicioni plan će biti prioritet u periodu koji dolazi", navela je Schütz.

Ocijenila je da je dijalog između Srbije i Kosova "kamen spoticanja" za region i izrazila nadu da će u narednim mjesecima biti ostvaren neophodni napredak.

Prema njenim riječima, 25 godina nakon Dejtona, Bosna i Hercegovina je "još uvijek podijeljena etničkim linijama, državne strukture su nefunkcionalne i teško je postići konsenzus oko elementarnih pitanja".

"Radićemo sa EU i Visokim predstavnikom kako bismo BiH približili EU. Dejton je zamišljen kao prekid vatre a pretvorio se u Ustav. A trebalo je samo da bude jedan prelazni dokument, da bi Bosna postala 'normalna' država", kazala je.

Dodala je da "Hrvatska, kao članica EU, mora da podrži BiH da postane "jedna normalna država, a ne država koju vode etničke grupe i partije"".

Navela je i da je odnos između Sjeverne Makedonije i Bugarske "veoma složen i komplikovan", a što se tiče Albanije, postoji veliki broj uslova koji moraju biti ispunjeni.

Igmanska inicijativa je osnovana u novembru 2000. godine, kao jedinstvena mreža više od 100 organizacija građanskog društva, javnih ličnosti, profesora, antiratnih aktivista, analitičara, novinara i kulturnih stvaralaca iz Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore.

Nastala je u znak sjećanja na april 1995 godine, kada je grupa od 38 intelektualaca sa prostora bivše Jugoslavije, preko planine Igman, uspjela da udje u opkoljeno Sarajevo i tim činom demonstrira građansku solidarnost, prkos i otpor ratu i politici razaranja.

Održavanje konferencije podržao je Evropski fond za Balkan.