Gdje je granica do koje će se ovome silniku iz Laktaša dozoviliti da od države pravi vlastiti cirkuz.

Prof. dr. Jusuf MULIĆ: Ako se unaprijed zna da će Dodik položaj člana Predsjedništva BiH koristitit isključivo za destabilizaciju Bosne i Hercegovine, nastaviti raditi na njenom rasturanju i od Predsjedništva pokušati napraviti još veći cisrkus, kad ga pozove da potvrdi prihvatanje kandidature, CIK mu prije toga mora postaviti pitanje o tome da li će poštovati sadržaj Zakletve i u cijelosti štititi i unaprjeđivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana ili će je prihvatiti i njenim polaganjem počiniti krivokletstvo, zbog čega mu ne smije dozvoliti kandidaturu.

Šta misli o Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik ponavlja kao papagaj: smatra je vještačkom tvorevinom, u koju je Republika Srpska bez svoje volje ugurana; najavama referenduma o otcjepljenju, destabilizira je i radi joj o glavi; u toj je tvorevini sve osim vazduha je srpsko, a nesrpske stanovnike svoje državine drži za građane drugog reda, nešto kao što je bilo u bivšoj Rodeziji. Najnoviji je njegov cirkuz sa navodnim bošnjačkim jezikom, jer on bosanski jezik, kojim i sam govori, ne priznaje.

Postavlja se samo jedno pitanje: gdje je granica do koje će se ovome silniku iz Laktaša dozoviliti da od države pravi vlastiti cirkuz.

Za njega su Konvencija o ljudskim pravima i Odluka Ustavnog suda BiH o jednakopravnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka na čitavoj teritoriji BiH, samo tekstovi koji ga ne obavezuju na njihpovo poštivanje.

Ako bude kandidovan i izabran za člana Predsjedništva BiH i, što je skoro sigurno, moraće položiti zakletvu koja glas:

Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.

Ovo je zakletva koja je sročena u Dejtonu za koju se Dodik bori da takva ostane dovijeka. U njoj se uopšte ne spominje obaveza članova Predsjedništva da će se boriti za održanje njene teritorijlne cjelovitosti i integriteta.

Zakletva, u kojoj se spominje poštivanje Okvirnog sporazuma za mir, zakiva postojeće neodrživo stanje i ona mora biti zamijenjena onom kakve polažu predsjednici narečenih država.

Provjeravanjem sam utvrdio da je ta obaveza sadržana u svečanim zakletvama predsjednika svih država nastalih raspadom propale Jugoslavije. Zakletva koju polaže novoizabrani predsjednik Republike Srbije s tom obavezom i počinje:

Zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti očuvanju suverenosti i celine teritorije Republike Srbije...

Sve ono što stalno govori i zagovara, Dodik je potvrdio u intervjuu ta TV N1.
Na pitanje novinarke da li će u narednom periodu biti kandidat za člana Predsedništva BiH, Dodik je izjavio da će to saopštiti 18.maja i nastavio: lamentirati:

Ovakva Bosna i Hercegovina kakva je danas nije dejtonska, već nikakva. Ovo nigdje ne ide, ovo će se sunovratiti. Moja uloga je da izbjegnem bilo kakvu vrstu nasilja ovdje, ali ovo je propalo...

Navod da BiH danas (23 godine nakon potpisivanja Okvirnog plana) nije Dejtonska, nije tačan, a upravo se Dodik bori da se takvom održi dovijeka.

Ukoliko, pak, postane član Predsjedništva, Dodik kaže da će se mnoge stvari promijeniti, pa nastavlja:

Nisu korektne neke stvari. Šta član Predsjedništva iz RS ima polagati zakletvu u BiH, ali treba polagati zakletvu u RS. Samo u Republici Srpskoj, pa tamo je biran. Član Predsjedništva ako ja budem, biće sveden na ono što jeste. Ne može ovo što su oni pravili nekog monstruma...

Zakletvu za člana monstruma Dodik ne bi polagao u BiH, nego u Banja Luci, jer po njemu RS nije u njenom sastavu.

Na opasku novinarke da će ga sada optužiti a secionizam, Dodik je odgovorio:
Ne, ja samo poštujem pravila.

Kazao je da će na posao ići iz Istočnog Sarajeva.
Broj vojnika u Oružanim snagama BiH smanjiti na 3.500.

Na pitanje novinara kako bi izgledalo eventualno Predsjedništvo u kojem bi Dodik sjedio sa Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem / Denisom Zvizdićem, odgovorio je: Nikako.

Pošto bi, zacijelo, Dragana Čovića, kao predstavnika hrvatskog naroda, prihvatio, trebalo bi ga zamoliti da on izabere člana iz reda bošnjačkog naroda.

Ako se unaprijed zna da će Dodik položaj člana Predsjedništva BiH koristitit isključivo za destabilizaciju Bosne i Hercegovine, nastaviti raditi na njenom rasturanju i od Predsjedništva pokušati napraviti još veći cisrkus, kad ga pozove da potvrdi prihvatanje kandidature, CIK mu prije toga mora postaviti pitanje o tome da li će poštovati sadržaj Zakletve i u cijelosti štititi i unaprjeđivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana ili će je prihvatiti i njenim polaganjem počiniti krivokletstvo, zbog čega mu ne smije dozvoliti kandidaturu.

Ovo bi trebao biti posao i za visokog predstavnika, koji se, nakon Dodikovih ispada, samo ponekad stidljivo oglasi. U jednom intervjuu rekao sam da ga zbog toga u Bosni zovu selamet efendijom.