Vlasti Crne Gore ukinule su Ravnogorski pokret. Takvu odluku donio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Duško Marković.

Tim se rješenjem ukida ono kojim je 18. aprila u Registar nevladinih udruženja upisan "Ravnogorski pokret Crne Gore".

"Rješenje o upisu Ravnogorskog pokreta u registar nevladinih udruženja doneseno je mimo znanja rukovodioca MUP-a, pa je po saznanju za njega pokrenuo proceduru utvrđivanja okolnosti pod kojima je ono doneseno. Utvrđeno je da je rješenje donesno mimo propisa i bez potpisa rukovodioca MUP-a", saopćeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, prenosi Anadolija.

Nakon saznanja za registraciju Ravnogorskog pokreta uslijedile su oštre reakcije javnosti, sa zahtjevom upućenim Markoviću da se izbriše, odnosno zabrani rad ovog nevladinog udruženja, jer bi, kako se navodi, njegovo djelovanje bilo suprotno Ustavu Crne Gore.

Njihova ideologija, kažu u Vladi Crne Gore, predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje te zemlje, te je suprotna crnogorskom Ustavu.

"Članom 259 stav 1 Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se izvršno rješenje može ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni mir i javni poredak ili javni moral ili radi otklanjanja poremećaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspješno otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u stečena prava. Pored svega navedenog, ovo udruženje zastupa i zagovara ideologiju koja je suprotna Ustavu Crne Gore, odnosno ova ideologija predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje Crne Gore, što izaziva opasnost po javni mir, javni poredak i javni moral", istakli su iz MUP-a.

Oni cijene da bi postojanje i djelovanje ove organizacije pričinilo društveno štetne posljedice.

Ravnogorski pokret djeluje u BiH
U susjednoj Bosni i Hercegovini je dozvoljeno djelovanje pripadnika Ravnogorskog pokreta. Ta zemlja priprema posebni zakon o zabrani širenja nacionalne, vjerske i svake druge mržnje.

Pojedini zastupnici državnog Parlamenta su najavljivali pokretanje inicijative kojom bi se definiralo koje su to fašističke organizacije. Cijelu priču je iniciralo okupljanje Ravnogoraca u Višegradu.

Pripadnici Ravnogorskog pokreta iz Republike Srpske okupili su se sredinom marta povodom 70 godina od hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića u Višegradu, gradu na istoku BiH, kada su simpatizeri tog pokreta fizički napali novinarsku ekipu Televizije N1 i zabranili snimanje ekipi Federalne televizije.

Među okupljenim ravnogorcima u Višegradu bio je i Slavko Aleksić, četnički vojvoda kojeg se veže za ratna događanja '90-ih u sarajevskom naselju Grbavica.

Potvrde da Tužilaštvo BiH vodi bilo kakvu istragu protiv njega nema.

"Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne može davati nikakav komentar na navedeni upit", odgovoreno je Al Jazeeri.

Nakon napada na novinarsku ekipu, policija u Višegradu privela je počinioca. Lokalno tužilaštvo u svemu nije našlo elemente krivičnog djela. Napadač je pušten na slobodu uz dva prekršajna naloga i izvinjenje pripadnika Ravnogorskog pokreta.