Izdaji najznačajnijeg dijela Bosne i Hercegovine kumovali Predsjednišvo, Vijeće ministara, dio zastupnika i parlamentarca i niz drugih izdajnika koji su zasjeli na pozicije bh. udruženja i organizacija
Izdajnici Sutorine i Kruševice |
“Uoči dana državnosti BiH naši izdajnici parlamentarci se odrekoše avnojevskih granica sa kojima su ušli i izašli iz Jugoslavije i dadoše Sutorinu Crnoj Gori, jedini bosanski direktni izlaz na otvoreno more.
Sad su otvorili sve opcije kad je BiH u pitanju. Nezvanično saznajem jer su protivno poslovniku isključili prenos a potom i elektronsko glasanja da su Denis i Mešić iz SDP bili protiv, treći je suzdržan, Zaim i SDA a poslanik protiv, Šemso i Sokolović protiv, Šepić suzdržan, Komšić odsutan a ostala četvorka iz DF uz veliki uticaj Hanke protiv, HDZ 1990 suzdržan. Ostali za. Na pravdi Boga dadosmo Crnoj Gori naše more” – izjavio je Kurtćehajić.
Šta su pojedini poslanici koji nisu glasali za izdaju rekli prije glasanja koje je proisteklo da su:
Tokom rasprave o ovom ugovoru, pojedini poslanici iznijeli su mišljenje da ne treba dati saglasnost za njegovu ratifikaciju.
Poslanik Jasmin Emrić (A-SDA) je ustvrdio da je u predloženom ugovoru toliko nejasno opisana državna granica “da je neprimjereno da se ovaj opis nalazi i ponudi Predstavničkom domu da se usvoji u ovakvom tekstu“.
“Želim naglasiti da je neprihvatljivo da se ovaj ugovor ratificira kao konačni ugovor o granici između dvije države. Smatram da će, ako bi se ovaj ugovor ratificirao kao konačni ugovor o državnoj granici između dvije države, on biti povod nesporazuma i mogućih procesa koji zasigurno neće dovesti do toga da državna granica između dvije države bude definitivno i konačno utvrđena”, – smatra Emrić.
On je pozvao kolege da ne podrže ovaj prijedlog odluke o ratifikaciji.
Istaknuo je da bi ovakav ugovor mogao biti samo polazna osnova koja daje zajedničkoj komisiji smjernice kako, na koji način će pristupiti identifikaciji, označavanju, stabilizaciji i određivanju prelomnih tačaka državne granice.
Poslanica Hanka Vajzović (Demokratska fronta) je kazala da je Komisija za granice, iz nekih razloga, susjednoj Crnoj Gori po svemu sudeći poklonila jedan “pogranični džep“ od oko 42 hektara i to na potezu općina Foča-Pljevlja, područje koje se vodi pod nazivom Malinjak.
“Tražila sam odgovor zašto je na području Malinjaka odstupljeno od postojeće granice BiH i to na našu štetu. Jer ako ovo prolazi bez pitanja i odgovora, pitam se šta slijedi u drugim ugovorima, onim s Hrvatskom gdje imamo četiri puta dužu graničnu crtu 1001 kilometar”, – pitala je Vajzović.
Istaknula je da neće podržati ovaj ugovor jer ima dosta nejasnih stvari.
Poslanik Zaim Backović (BPS) je ustvrdio da “neko želi očerupati ovu zemlju“.
“Apelujem na sve one koji su se iskreno zakleli na Ustav BiH i očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH da ne podrže nešto što daje osnov čerupanju BiH”, – istaknuo je Backović.
Poslanik Salko Sokolović (SDA) je predložio kolegama da ne daju suglasnost za ratifikaciju i da Ugovor o državnoj granici između BiH i Crne Gore vrate Predsjedništvu BiH.
“Treba da im vratimo iz prostog razloga što Predsjedništvo treba da utvrdi jedinstven stav koji trenutno nema, stav politike BiH u ugovaranju granica sa susjednim, komšijskim državama Bosne i Hercegovine”, – kazao je Sokolović.
Poslanik Denis Bećirović (SDP BiH) je kazao da je sutra dan koji obilježavamo kao Dan državnosti BiH.
Po njegovim riječima, 25. novembra 1943. godine su vijećnici ZAVNOBIH-a obnovili državnost BiH.
“Obnovili su državnosti i potvrdili granice BiH. Koje ironije, uoči Dana državnosti BiH, mi ćemo se nekoliko sati uoči tog praznika, odreći jednog dijela naše granice za koju su se izborili vijećnici ZAVNOBIH-a, zašto ne reći i vijećnici AVNOJ-a. Taj dio teritorije BiH nikada pravnim sredstvima i procedurama nije oduzet Bosni i Hercegovini”, – istaknuo je Bećirović.
Po njegovim riječima, ključna poruka je da “granice BiH nisu proizvoljne, nisu vještačke, nisu laičke, kako su to neki opisivali u memorandumima i drugim velikodržavnim projektima.
“One su itekako pravno, istorijski, geografski i na drugi način utemeljene”, – poručio je Bećirović.
Okončanjem rasprave o Ugovoru o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore iscrpljen je dnevni red današnje sjednice koji je imao 90 tačaka, a nakon kraće pauze poslanici će se izjasniti o svakoj od njih.