Ruski veto na rezoluciju Saveta bezbednosti UN o genocidu u Srebrenici je uvreda za porodice žrtava tog masakra i omešće pokušaje pomirenja zajednica u Bosni i Hercegovini, saopćila je danas međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesti Internešenal (Amnesty International).

"Masakr više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici, jula 1995. godine, otkrio je tragične nedostatke odgovora UN na bosanski rat. Dvadeset godina kasnije nemogućnost Vijeća sigurnosti da prizna ta ubistva kao genocid, uvreda je uspomene na mrtve", rekao je Džon Dalhuizen, direktor Amnestija za Evropu i centralnu Aziju, navodi se u saopćenju izdatom u sjedištu te organizacije, u Londonu.

On je rekao da je ova rezolucija značila mnogo više nego samo priznavanje Srebrenice kao genocida.

"Takođe se radilo o priznavanju hitne potrebe da se obezbijedi pravda za žrtve i dugoročna podrška preživjelima, uključujući one koji su bili izloženi seksualnom nasilju, i razjašnjavanje sudbine više 8.000 nestalih u ratu", dodao je on.

On je rekao da Amnesti pozdravlja to što su Velika Britanija koja je predvodila pregovore o predlogu rezolucije, i druge članice Vijeća sigurnosti koje podržavaju tekst, ostale čvrste u uvjerenju da je potrebno priznati da događaji prije 20 godina u Srebrenici predstavljaju genocid.

"To je preduslov za pomirenje, a negiranje genocida znači iznevjeriti patnju žrtava i njihovih porodica", rekao je Dalhuizen. Amnesti je najavila da će 10. jula izdati posebno saopštenje o Srebrenici.