Predstavnici vodećih političkih skupina u Europskom parlamentu usuglasili su danas nacrt rezolucije o Srebrenici, o kome će se sutra glasati na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, javlja Tanjug. Rezolucija o Srebrenici uvedena je u dnevni red nakon što je prijedlog hrvatskog zastupnika Ivana Jakovčiča da se ona donese ranije ovog mjeseca bio najprije odbačen, a zatim prihvaćen u izvanrednoj proceduri.

U nacrtu koji je nastao usaglašavanjem prijedloga, koji su jučer podnijeli predstavnici sedam izaslaničkih skupina (narodnjaci, socijalisti, liberali, zeleni, konzervativci i dvije manje evroskeptične stranke), oštro se osuđuje zločin u Srebrenici, koji se sukladno presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označava kao genocid.

Kao odgovorne za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice, nacrt označava " snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, uz učesće paravojnih i neregularnih jedinica.

"To je najveći ratni zločin koji se dogodio u Europi nakon Drugog svjetskog rata", piše u prijedlogu rezolucije.

U usaglašenom tekstu se podsjeća da se oko 1 200 Srebreničana još vode kao nestali, kao i da su na tisuće žena i djece deportirane, a mnoge žene su i silovane.

"Tragične događaji u Srebrenici su ostavili duboke emocionalne ožiljke i stvorili dugotrajne prepreke političkom pomirenju naroda Bosne i Hercegovine", piše u tekstu.

Ističe se i suodgovornost Ujedinjenih naroda, koje nisu ispunile mandat da Zaštite stanovnike "zaštićenih zona".

U prijedlogu rezolucije se najoštrije osuđuje ne samo genocid u Srebrenici, nego i svi ostali zločini u ratu u bivšoj Jugoslaviji, a obiteljima žrtava se upućuju izrazi saučesća.

"Europski parlament najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici i svečano objavljuje da se tako jeziv zločin nikada ne smije ponoviti i da će učiniti sve što je u njegovoj moći da se ne ponovi; odbija se svako poricanje, relativizacija i neistinito tumačenje genocida", ističe se se u dokumentu.

Od političkih lidera u BiH se zahtijeva da priznaju događaje iz prošlosti i da zajedno rade da osiguraju bolju budućnost svim građanima, a od susjednih država, ali i vjerskih lidera, umjetnika, radnika u kulturi i predstavnika civilnoj društvo se traži da im u tome pomognu.

Parlament podvlači posvećenost Europske unije europskoj perpektive i pridruživanju BiH i svih država Zapadnog Balkana i naglašava važnost regionalne suradnje u tom procesu.

"EP podstiče razvoj obrazovnih i kulturnih programa koji promoviraju razumijevanje uzroka takvih zlodjela, i podižu svijest o potrebi održanja mira i promoviraju ljudska prava i međuvjerska tolerancija, kaže se na kraju, uz posebnu potporu "Majkama Srebrenice i Žepe" na podizanju svijesti građenju osnova za pomirenje.

Zastupnici EP će o ovom prijedlogu glasati na sutrašnjoj plenarnoj sjednici.