U utorak je u Sarajevu održana Javna rasprava o Sutorini, na kojoj su inicijatori ideje da se to područje, koje danas pripada Crnoj Gori, vrati BiH, a rasprava, kao i sama inicijativa od početka, je izazvala velike reakcije u cijelom regionu. Naime, do prije 70-ak godina BiH je imala dva izlaza na more, a taj drugi je upravio bio izlaz u području Sutorine. Sutorina, prema mišljenju inicijatora njenog povratka, nije prešla u vlasništvo Crne Gore dogovorom Đure Pucara ispred BiH i Blaže Jovanovića ispred Crne Gore. „Datum, pravno, kada je nama oteta Sutorina nije dogovor Đure Pucara i Blaže Jovanovića '47 nego je 2. septembar '45, kada je Crna Gora donijela odluku, odnosno njena Narodna skupština, protivno stavu Predsjedništva AVNOJ-a od 24. februara '45, koji je bio najviši organ između dva zasjedanja AVNOJ-a i koji je jedino mjeredovan bio po tadašnjem pravu. Dakle, Crna Gora je po aspektu međunarodnog prava od tada po deliktu“, tvrdi doktor pravnih nauka Suad Kurtćehajić. Mirko Šagolj je Đuri Pucaru javio kada je preminuo Blažo Jovanović, a Pucareva navodna izjava o telefonskom dogovoru granica ukazuje na ozbiljnost postignutog dogovora. Krajem decembra 2014. je Vijeće ministara BiH utvrdilo prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore, kojim bi Sutorina bila bespovratno izgubljena.

- „Lično mislim da mnogi u Savjetu ministara nisu ni znali šta je Sutorina. Poslije su oni naknadno počeli da proučavaju, ali počeli su da stvaraju argumentaciju da opravdaju svoj rad“, objašnjava dr. Kurtćehajić. Vijeće ministara je prijedlog utvrdilo na osnovu mišljenja Komisije za granice. „Komisija po pitanju Sutorina je potpuno zanemarila Sutorinu, da je smatrala da to nije problem“, tvrdi Kurtćehajić.



Zanimalo nas je, s obzirom da mi sami nismo mogli dobiti taj odgovor od oponenata, koju argumentaciju oni koriste pri tvrdnjama da Sutorina pripada Crnoj Gori. Kurtćehajić ističe da se oni pozivaju na Badinterovu komisiju, ali da istu tumače nekopententni ljudi, a ne pravni stručnjaci.
Suprotna strana također koristi argumentaciju da je Ustav iz 1974. godine poništio sve što je bilo ranije, što, s druge strane, pokretači inicijative za povrat Sutorine smatraju netačnim. Drugi argument kojeg je suprotna strana iznijela na javnoj raspravi jeste mogućnost nepovoljnih posljedica po BiH i sa aspekta Dejtonskog sporazuma. Sa tim se ne slažu nasi sagovornici, te tvrde kako se na sudu lahko može dokazati da je Crna Gora nama protupravno uzela teritorij, te da posjedujemo zvanične dokumente koji o tome govore.

Ovo pitanje bi trebao riješiti Međunarodni sud pravde, što zahtjeva pristanak obje strane, BiH i Crne Gore. U konačnici vjeruju da će pravda biti zadovoljena, da će Parlament podržati inicijativu, te da će BiH dobiti drugi izlaz na more, objavljuje source.ba.

Novinar: Nedim Pobrić
Snimatelj: Alen Alilović
Montažer: Emir Preljević