Sutorina je daleko više od igre poručili su predstavnici akademske zajednice u BiH povodom održavanja predavanja o temi "Kako izvršiti povrat Sutorine?". Rečeno je da je povrat Sutorine izlaz na more, javlja Anadolu Agency (AA).

Istakli su da je današnje predavanje organizovano zbog sutrašnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na čijem dnevnom redu se nalazi i prijedlog rezolucija o Sutorini koji je podnio poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu PS BiH Denis Bećirović.

Prijedlogom rezolucije o Sutorini se traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Okupljeni su kazali da na ovaj način žele poslati poruku zastupnicima da "imamo jasan stav, dokaze, jako uvjerenje i snagu i da se nikome neće dozvoliti da izda teritorij BiH".

"Obostrani je interes i Crne Gore i BiH da se taj problem riješi. Tuđe nećemo, a svoje nedamo", poručili su predstavnici akademske zajednice u BiH.



Profesor Suad Kurtćehajić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu je kazao da je problem Sutorine medijski aktueliziran prije tri mjeseca.

Prema njegovim riječima, kada je Sutorina u pitanju, treba reći da je najznačajnija stvar da je BiH već na Berlinskom kongresu imala granice s kojima je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

Kurtćehajić pojašnjava da su to iste granice kao i sada, samo je tada imala Sutorinu, a sada je nema. On je pojasnio da je Predsjedništvo AVNOJ-a 24. februara 1945. godine zauzelo stav da BiH treba da uđe u zajedničku državu u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, znači sa Sutorinom.

"Crna Gora je uzurpirala ovaj prostor 1945. godine i više ga nije vraćala. Bili su neformalni razgovori između Blaže Jovanovića, crnogorskog prvaka i našeg Đure Pucara, gdje je to bilo ili putem telefona ili za kafanskim stolom, tako da je jednostavno njima ostavljena Sutorina. To nije imao pravo da uradi ni Đuro Pucar ni bilo ko drugi", kazao je Kurtćehajić.

Prema njegovim riječima, Sutorina je vlasništvo BiH i nikad to vlasništvo nad Sutorinom BiH nije izgubila.

"Mi moramo da se dogovorimo sa Crnogorcima. Prije toga, jako je važno da bude usvojena predložena rezolucija", kazao je Kurtćehajić. Prema njegovim riječima, za Sutorinu se treba izboriti na dva načina, a jedan od njih je razgovor sa crnogorskim predstavnicima.



Kurtćehajić je dodao da "ukoliko se ova stvar ne riješi argumentima ići će se na sud" te da Crna Gora nema dokaz vlasništva nad Sutorinom.

"Crna Gora ima najnejasnije granice. Mi imamo najdefiniranije granice zahvaljujući tome što je to utvrđeno na Berlinskom kongresu", istakao je Kurtćehajić.

Profesor Muriz Spahić je kazao da se na osnovu analize geografskih karata dokazuje da je Sutorina, od svog osnutka do 1964. godine, kada se posljednji put prikazuje na karti, bila u sastavu BiH.

"To je dokazivo. To je prostor BiH za koji se vrijedi boriti", pojasnio je Spahić.

Profesor Ibrahim Bušatlija pojasnio je da zbog ovakvih pitanja dolazi do oružanih sukoba.

"Od kako postoji historija BiH stalno je prostor Sutorine u BiHi", poručio je Bušatlija. Prema njegovim riječima, mi tamo imamo kontinuitet od najstarijeg doba i BiH je uvijek tamo izlazila na more.

Enver Imamović je kazao da BiH ima sve dokumente po ovom pitanju te da je srednjovjekovna Bosna imala utvrđene granice i Sutorina je bila u njihovom sastavu.

Sutorina, prostor od 83.700 metara kvadratnih obuhvata sedam naseljenih mjesta - Njivice, Kruševice, Prijevor, Ščepoševiće, Solila, Vrbanje i Sitnica - gdje trenutno živi oko 1.600 građana.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.