Ekrem TUCAKOVIĆ: Svjetski bošnjački kongres nastao je kao izraz volje i potrebe Bošnjaka u domovini i dijaspori da zajedničkim snagama odgovore na stanje beznađa i nesigurnosti, diskriminacije i nemogućnosti ostvarenja svoga nacionalnog identiteta u državama regiona. Čiji narod su danas Bošnjaci, koja država se o njima brine i štiti njihove interese, kao što štiti, recimo, Mađarska interese mađarske nacionalne manjine ili Italija italijanske i sl.? Ne žive Bošnjaci samo od Baščaršije do Pofalića, i premda je Sarajevo od posebne važnosti, ali ono u postojećoj konstelaciji ne odražava puninu bošnjačkih interesa i potreba te stoga ne smije ostati gluho i slijepo na zahtjeve Mostara i Srebrenice, dijaspore, probleme Bošnjaka Kosova, Sandžaka ili Crne Gore.

Formiranje Svjetskog bošnjačkog kongresa predstavlja ozbiljnu prilika, a time se uspostavlja i podesno mjesto, za predan dugoročni rad u cilju integracije i kreiranja efikasne koordinacije svekolikih nacionalnih bošnjačkih resursa rasijanih širom svijeta i izdijeljenih različitim barijerama, pri čemu će unutar Kongresa svi oni ponaosob ostati autonomni u svom primarnom poslanju, unatoč zajedništvu i okupljenosti u jedinstvu cilja. Jer Svjetski bošnjački kongres nije nastao da ograničava bilo čiju slobodu, niti implicira odricanje ili prenošenje bilo kojeg dijela vlastitog suvereniteta, nego naprotiv kroz udruživanje na temelju zajedničkih interesa, ciljeva i projekata Svjetski bošnjački kongres bit će u poziciji da pomogne jačanje i širenje opsega pojedinačnih sloboda, suvereniteta i integriteta.

Zajedništvo za opće dobro je blagodat, a udruživanja i partnerstva ne boje se samosvjesni ljudi i organizacije, oni koji su uvjereni u svoju sposobnost, kreativnost i vrijednost, jer u tome vide zajedničku priliku za promociju svojih ciljeva i ostvarenje ideala. Općenito, oni koji su zakržljali, izgubili moć produkcije i inovacije imaju strah od sučeljavanja s novim i nepoznatim, strah od gubitka privilegija i komoditeta.

Udruživanje je temeljno ljudsko pravo
Ideja ili, bolje reći, san o uvezivanju svih Bošnjaka oko temeljnih nacionalnih pitanja i interesa nije od jučer, nego je već duži vremenski period isticana u različitim forumima, o njoj je pričano i diskutirano, taj san je sanjan u mnogim bošnjačkim glavama te tako vremenom dobijao različite obrise i konture, razlagan je i upotpunjavan. Dakako, sfera ideja nije niti može biti ekskluzivno pravo bilo koga, pogotovo ono što se tiče općeg i nacionalnog interesa, a demokratsko društvo će osigurati slobodu da se to pravo nikom ne uskraćuje ili uzurpira. Ideja o udruživanju Bošnjaka radi zajedničkog rada na nacionalnom polju, da li u formi i imenu kongresa ili nekoj drugoj, ne može biti privatno vlasništvo ili ekskluzivno pravo, pogotovo da bi se to pravo koristilo za osporavanje nacionalnog rada onima koji to žele. Štaviše, pravo na udruživanje jedno je od fundamentalnih ljudskih prava garantirano brojnim međunarodnim standardima o ljudskim pravima i nacionalnim zakonodavstvima u svim demokratskim državama.

Registracija Svjetskog bošnjačkog kongresa

Nadalje, važno je istaknuti da na dan registracije Svjetskog bošnjačkog kongresa, 28. novembar 2012., u državi Bosni Hercegovini nije bio registriran nijedan bošnjački ili kongres Bošnjaka. Nakon zahuktavanja aktivnosti oko formiranja Svjetskog bošnjačkog kongresa i njegove registracije, moglo bi se reći po hitnom postupku se prišlo registraciji drugog kongresa, što bi nekima moglo poslužiti kao indicija da je to rađeno kako bi se gušio ili osporio Svjetski bošnjački kongres. Znakovito je da je nakon formiranja jednog od ranijih kongresa prošlo oko godinu i po, a da nije bilo skoro nikakvih vidljivih rezultata rada toga kongresa, čak se nije ni registrirao. Ako je najava formiranja Svjetskog bošnjačkog kongresa potakla ranije formirani kongres na buđenje iz zimskog sna i ako će to doprinijeti njihovom aktivizmu i radu za bošnjački narod i državu Bosnu i Hercegovinu, svakako to može biti na zadovoljstvo i uspjeh Svjetskog bošnjačkog kongresa, jer da nije krenula inicijativa sa Svjetskim bošnjačkim kongresom, po svemu sudeći, raniji kongres bi nastavio duboki san i još uvijek bi bio u predregistracijskoj fazi. Premda Svjetski bošnjački kongres sebe ne vidi konkurencijom bilo kome, niti bilo koga smatra sebi konkurencijom, očigledno je da pluralnost može biti kreativno podsticajna i motivirajuća.

Narodni legitimitet
Svjetski bošnjački kongres nastao je kao izraz volje i potrebe Bošnjaka u domovini i dijaspori da zajedničkim snagama odgovore na stanje beznađa i nesigurnosti, diskriminacije i nemogućnosti ostvarenja svoga nacionalnog identiteta u državama regiona. Čiji narod su danas Bošnjaci, koja država se o njima brine i štiti njihove interese, kao što štiti, recimo, Mađarska interese mađarske nacionalne manjine ili Italija italijanske i sl.? Ne žive Bošnjaci samo od Baščaršije do Pofalića, i premda je Sarajevo od posebne važnosti, ali ono u postojećoj konstelaciji ne odražava puninu bošnjačkih interesa i potreba te stoga ne smije ostati gluho i slijepo na zahtjeve Mostara i Srebrenice, dijaspore, probleme Bošnjaka Kosova, Sandžaka ili Crne Gore. Svjetski bošnjački kongres upravo iz svih tih marginaliziranih, obespravljenih i zabrinutih Bošnjaka, njihovih zahtjeva, potreba i briga izvodi najsnažniji legitimitet, a narodni legitimitet je najjači. Naravno, u narednom periodu rezultati rada najbolje će Kongres legitimirati ili delegitimirati. S druge strane, oni koji u demokratskom društvu postavljaju problem legitimiteta u formiranju jednog udruženja, nudeći svoje neslobodne i rigidne koncepcije, taj bi problem mogli riješiti na način da osnuju Centar za izdavanje dozvola ili dodjelu certifikata o legitimitetu bošnjačkom narodu, kojem bi svi Bošnjaci svijeta, kada odluče da osnuju kakvu organizaciju ili udruženje, podnosili zahtjev za davanje legitimiteta. Naravno, oni Bošnjaci kojima zakon nije dovoljan i osjećaju potrebu da im neko drugi treba dati legitimitet. U iščekivanju obznane osnivanja takvog centra, njegove adrese i članova ostaje pridržavanje zakonske regulative.

Dakako, Svjetski bošnjački kongres ne bježi od ambicije krovnosti i stožernosti, što on već sada i jeste, obzirom na kvalitet i široku lepezu članstva, ali atribut krovnosti ne zadobija se diktatom i prisilom nego na osnovu uvjerenja i prihvatanja od strane članova, njihove slobode, identifikacije i kvaliteta projekata i cilja. Ukoliko se budu sa platformom Svjetskog bošnjačkog kongresa identificirali Bošnjaci u domovini i dijaspori, a prvi pokazatelji to već potvrđuju, bez imalo sumnje pozicija Svjetskog bošnjačkog kongresa bit će prepoznatljiva, neupitna i stožerna. Svjetski bošnjački kongres želi biti krovna organizacija, međutim nema ambiciju da ima monopol na nacionalni rad, niti uzurpira bilo čije pravo ili onemogućava bilo kojem Bošnjaku da radi na afirmaciji i razvoju bošnjačkog identiteta. Štaviše, Svjetski bošnjački kongres poziva sve takve pojedince i organizacije da budu partneri.

Potreba afirmacije nacionalnog rada
Ne može se ignorirati činjenica da je rad na nacionalnom polju kod Bošnjaka bio zapuštan i marginaliziran. Čak institucije kojima je to bio primarni zadatak nerijetko su bile, možda ne uvijek svojom voljom, društveno zanemarene, na periferiji društvenih zbivanja, ponekad uljuljkane u same sebe i borbu da sačuvaju to što već imaju: platu i kancelariju. Nije se teško složiti da to nije dovoljno i da bošnjački nacionalni interes traži mnogo više. Upravo stoga, Svjetski bošnjački kongres treba afirmirati vrijednost i dignitet rada na nacionalnom polju, postaviti ga u fokus društvenih pitanja među Bošnjacima, podstaknuti aktuelne nacionalne institucije da budu aktivnije, da se pokrenu novi nacionalni projekti i energije, da se glorificira zajednički nacionalni rad. Prema tome, Svjetski bošnjački kongres će, uvjeren sam, podržavati i pružiti ruku svima koji pomažu afirmaciju i unapređenje bošnjačkog identiteta i prosperitet države Bosne i Hercegovine. Na tom putu svi su dobrodošli, svi imaju podršku, svi su prijatelji Svjetskog bošnjačkog kongresa, pa čak bilo i deset ili dvadeset novih bošnjačkih kongresa. Ko donese jednu marku investicija, realizira jedan projekat za dobrobit bošnjačkog naroda i države Bosne i Hercegovine ima punu podršku u Svjetskom bošnjačkom kongresu. To je nova paradigma koju treba promovirati u našem društvu, paradigma koja u svakom dobronamjernom Bošnjaku vidi svoga prijatelja i brata i nudi mu svoju podršku i solidarnost, jer svaki Bošnjak je odgovoran za drugog Bošnjaka.

Na Osnivačkoj skupštini Svjetskog bošnjačkog kongresa u Sarajevu je učestvovalo oko 300 delegata iz svih krajeva svijeta

Širina platforme Svjetskog bošnjačkog kongresa pokazana je činjenicom da je bez ikakvih predrasuda i ideoloških barijera pružena ruka saradnje i zajedničkog rada za dobrobit bošnjačkog naroda pojedincima i bošnjačkim nevladinim organizacijama i udruženjima, uključujući i tzv. tradicionalne bošnjačke institucije. Predstavnici Odbora za osnivanje Svjetskog bošnjačkog kongresa posjetili su predsjednika BZK „Preporod“, predsjednika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, direktoricu Bošnjačkog instituta „Fondacija Adil-bega Zulfikarpašića“ u cilju predstavljanja ideje Svjetskog bošnjačkog kongresa i važnosti njihovog uključivanja. Taj poziv, ne samo za njih, nego i za sve ostale zainteresirane je otvoren, a ruka prihvatanja permanentno ispružena.

Širiti duh saradnje i uspjeha
Bez imalo dilema i skepse, Svjetski bošnjački kongres treba imati pozitivno određenje prema bošnjačkim institucijama i organizacijama, udruženjima i pojedincima. Mora graditi svoj odnos na inkluziji, a ne negaciji i isključivanju. Važan orijentir za međubošnjačke odnose treba biti princip o međusobnoj samilosti, prijateljstvu, odgovornosti, saradnji i pomaganju, te čvrstini i beskompromisnoj odlučnosti i suprotstavljanju prema izvanjskim atacima na bošnjački nacionalni interes. Svjetski bošnjački kongres ne smije imati negativno određenje prema političkim strankama koje predstavljaju bošnjačko biračko tijelo i treba im staviti na raspolaganje svoja strateška opredjeljenja i razumijevanje položaja i potreba Bošnjaka u domovini i dijaspori. Hrabri opredjeljenje unutar Kongresa da se ponudi svim bošnjačkim strankama saradnja na način da delegiraju svoje predstavnike u politički savjet/klub, kao konsultativno tijelo Kongresa. Međutim uzimajući obzir nadstranačku definiciju, Svjetski bošnjački kongres neće dopustiti da bude zloupotrijebljen ili postane predmet manipulacije od strane bilo koje političke stranke. Ekvidistanca mora biti očuvana, jer je bavljenje nacionalnim pitanjima mnogo šire od stranačke politike i zato Svjetski bošnjački kongres mora ostati isključivo na području nacionalnog. Stranačka koaliranja bila bi pogubna i neprihvatljiva.

Također, uzimajući u obzir posljednja stoljeća bošnjačke povijesti, posebno iskustvo genocida, Bošnjaci imaju moralnu obavezu prema sebi i svijetu da se bore protiv zla i ukazuju na sve one opasnosti koje mogu dovesti do masovnih stradanja, genocida i diskriminacije ne samo u BiH i regionu, nego bilo gdje u svijetu. Bošnjaci imaju obavezu prema čovječanstvu da svjedoče protiv zla, u čemu Svjetski bošnjački kongres može imati važnu ulogu. U tom kontekstu, Bošnjaci, afirmirajući puninu svoga nacionalnog identiteta, također imaju obavezu prema susjedima da im se predstave na način koji će kod njih eliminirati predrasude i pomoći im da uvide greške koje su prema Bošnjacima činili kako bi ovaj region bio pošteđen etničkog čišćenja i progona bilo koga, a Bošnjaci mogli živjeti u miru i slobodi. Stoga, Svjetski bošnjački kongres, zalažući se za poštivanje duhovnih i nacionalnih vrijednosti Bošnjaka, treba i može biti važan partner mira i razumijevanja u regionu i jačanja pozicije države Bosne i Hercegovine. Samo za one koji polaze od pretpostavke da slabi i neorganizirani Bošnjaci znači jaka država Bosna i Hercegovina, a organizirani Bošnjaci slaba država, Svjetski bošnjački kongres erodira sposobnosti i nadležnosti državnih organa.

Da bi se realizirali zacrtani zadaci, Svjetski bošnjački kongres može ponuditi samo predan rad i odricanje, zalaganje vlastitih resursa u cilju osiguranja pune slobode, mira, sigurnosti i nacionalne afirmacije bošnjačkog naroda. Onaj ko u Svjetskom bošnjačkom kongresu, umjesto znoja i rada, vidi priliku za ostvarenje isključivo lične ambicije i promocije, bolje je da ostane po strani i što dalje od Kongresa. „Gotovanima“ nije mjesto u Kongresu. Također, u određivanju za i protiv Kongresa na temelju ličnosti koje su u ovom mandatnom periodu na njegovom čelu, neka se pogledaju djela i rezultati pojedinačno svake od tih osoba, uzimajući u obzir okolnosti i mogućnosti u kojima su postignuti. S druge strane, neka se na isti način pogledaju rezultati oponenata, njihove životne biografije, ideološka opredjeljenja, stavovi, maniri i konkretni rezultati, naravno kada se oslobode demagoške retorike.

Nesumnjivo, Bošnjaci širom svijeta prepoznat će i vrjednovati rezultate. A kvalitetni rezultati će i one sa margine bošnjačkog bića dovesti u samo središte. Za to se ne treba brinuti. Jer, kao što pjesnik reče, zeman kule po Kotarim' gradi, zeman gradi, zeman razgrađuje.