Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić izjavio je da pitanje razgraničenja BiH i Crne Gore kod Sutorine tek treba da bude otvoreno i da o njemu treba razgovarati u duhu tolerancije.

"Mislim da će se ovo pitanje tek otvoriti, jer pravo na nešto što mislimo da nam pripada uvijek ostavlja osnova da razgovaramo o tome ", rekao je Špirić u Trebinju.

On je istakao da BiH sa Crnom Gorom o ovom treba razgovarati u duhu tolerancije.

"Ne želimo da tražimo niti da posjedujemo bilo čiju teritoriju i takvim razgovorima nećemo destabilizovati odnose sa našim susjedima", kaže Špirić, nakon razgovora sa NJegovim preosveštenstvom vladikom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Grigorijem.

Vladika Grigorije kaže da to pitanje treba riješiti arbitražom i pažljivom procjenom, a nikako da bude paušalna stvar.

Špirić i vladika Grigorije razgovarali su i o izlasku Trebinja na more u Sutorini kod Herceg Novog, gdje izlazi Eparhija zahumsko hercegovačka i primorska, ali ne i BiH.

Iako su prilikom razdruživanja republika bivše SFRJ, kao države priznate avnojevske granice, ovo je narušeno na teritoriji Bokokotorskog zaliva. Usmenim dogovorom komunista 1947. godine, bh. teritorija Sutorine, Igala i NJivica ustupljena je Crnoj Gori. Tako je Republici Srpskoj i BiH oduzeto sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu.

Na Berlinskom kongresu 1878. godine potvrđeno je da BiH ima dva izlaza na obalu Jadrana utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine, jedan kod Neuma, a drugi na ulazu u Bokokotorski zaliv, u predjelu zvanom Sutorina.

Na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno je da kao kriterijum za granice BiH bude stanje određeno Berlinskim kongresom. Po tom kriterijumu Neum i Sutorina pripali su BiH.